Topola

včnter, tris, m. trbuh, faba v. inflatur; (SaU.) ventri oboedire, (Plaut.) operam dare, (Hor.) duci ventre, ugađali trbuhu; (Hor.) quidquid quaesierat, ventri donabat avaro; (SaU.) ventre (raskosjem) bona lacerare; * ventris rabies, glad ; materica, ventrem ferre gl. fero I) a); tp. a) * sve trbušato , šupljina drugih stvari, cresceret in ventrem cucumis; (Plaut.) si paries v. faceret, b) * plod utrobe, nerođeno čedo, tuus v. Pactumejus; maturus. Ventidius, V entidij e, ime plemenu rimskomu; Publius V. Bassus, iza Cezarove smrti pristaša Antonijev. Odatle -dianns, adj. Ventidijev. ventilator, oris, m. [ventilo] upr. vijač (žita), odt. čar obijaš, jedn. Quint. 10, 7, 11. ventilo, 1. [ventulus] 1) vijati, mahati čim, razmahivati, * facem; * aura v. comas (lišće); napose f hladiti; tp. u špiriti, razmahati, cujus lingua quasi flabello seditionis, illa tum est gentium contio ventilata, jednom Cio. p. Flacc. 23, 55. ventio, onis,/. [venio] dolazak, quid tibi huc ventio est ? čemu tvoj dolazak ovamo ? jedn. Plaut. Truo. 2,7, 61. ventito, 1. [frequent. od venio] dolaziti, ad alqm; in castra, ventosus, adj. [ventus] 1) vj etrovit , * folles, puna vjetra; * alae, krila vjetra; mare, burno; * aequora; * murmur; (Tao.) Germania ventosior; (Liv.) ventosissima regio. 2) * br z, hitar, lak, equi. 3) tp. a) slavioan , tašt, lingua; gloria (slavionost). b) nestalan, prevrtljiv, vj etrenj a st, ingenium; imperium; * plebs; * quem tulit ad scaenam ventoso Gloria curru (pi'enoseći epiteton Gloriae na kola); (Brut. u Cio. ep.) homo ventosissimus. ventrlcttlns, i, m. [dem. od venter] v. cordis, klijetka srčana. ventriosus, adj. [venter] (Plaut.) trbušat, kuljao, homo trbonja, buro. ventulus, i, m. (Com.) dem.od ventus, vjetrić. vCntus, i, rn. 1) vjetar, v. secundus, adversus, idoneus; v. Corus, aquilo, boreas; septemtriones v.; quo v. fert; vento se dare; kao prilika brzine, ventos aequare; post. (Gat.) in vento et aqua scribere, uzalud se truditi; (Oo.) dare verba ventis, ne držati riječi; (Verg.) ferre videre sua gaudia ventos, vidjeti, gdje se razbija njegovo veselje; (Hor.) tristitiam et metus tradam protervis in mare Creticum portare ventis = zakopati što u zaborav; ventis remis, remis ventisque gl. remus; * personif. takođjer * uz duh, zrak, in ventos vita recessit; ventosque lacessit ictibus. 2) tp. a) povoljne ili nepovoljne prilike ; neprilike, alios vidi v. = prijeteću nesreću ; v. ejus se-

eundi sunt, sreća ga prati; quicunque v. (prilike) erunt; v. aliquo in optimum quamque excitato, uzmahavši buru; (Cael, u Cio. ep.) o štetnu razgovoru, govorenju, b) sredstva za svrhu, napose da se postigne: čast (služba državna), naklonost, pohvala, priznanje, ventorum moderator; v. popularem (prijazan naroda) esse quaesitum; također dražilo, poticalo, omnes rumorum et contionum v. colligere, venucula, [možda od 1. venus] ae, /. vrsta grožđa, koje se u loncima čuvalo, Hor. 1. * veaus, i, m. prodaja. Samo 1) aoc. venum ~na prodaju“ u frazama: venum dare, Lav. na prodaju staviti, prodati, venum ire, Lav. doći na prodaju, prodavati se. 2) dat. veno „na proddju“ u frazama: et posita veno irritamenta luxui, Tac. na prodaju Izložena ; ei stuprum veno dedisse Tac. za novce se davalo; rem veno exercere Tac. trg ovati čime. 2. venus, eris,/. 1) dražest, milina, milota, bene nummatum decorat suadela venusque, Hor.; Quo fugit venus? Hor.; fabula nullius veneris, Hor.; omnes veneres atque venustates, Plaut.; Isocrates omnes dicendi veneres sectatus est. 2) ljubav, Ij ub avno uživanje, sine Baccho friget venus. Ter.; v. marita, bra en a Ij üba v, frigidus in venerem senior Verg.; juvenum sera venus, Tac., kasno zaoinju ljubiti; eufemist, veneram pati Ov. = venerem repetunt . . . certis diebus, Verg. pare se. Stoga meton. genitale arvum rapit venerem, Verg. prima sjeme u se; parta meae veneri sunt munera Verg. mojoj ljubavnici. 2. Tenus, gris, /. Venera, božica ljubavi, dražesti. U Rimu su je već rano identifikovali s feničkogrokom Astartom = ’AtpgoSlzrj, koju su držali za ženu Hefajstovu, za majku Erosovu = Amorovu, zato se zove Veneris puer, filius Ov. Kao sin Anhiza i Venere zove se i Eneja tako, Verg.; dies Veneris, petak, mensis Veneris, april, Ov., stella Veneris (i satno Venus) est infima quinque errantium gioUipogos = lucifer hesperus, večernica, danioa. Odt. Yenßrius, adj. a) Venerin, Venerii servi i samo Venerii, Hieroduli eriuke (Eryx) Venere na Siciliji; podrugljivo, Verres v. = bludan. b) V. jactus i samo Venerius hitac u kockanju, također hoc est Venerium, sretan hitac, Plaut. c) puten, bludan, nečist, res (suležanje) ; voluptates; complexus; amor. Yguusia, ae, /. V e nuz ij a, grad u Aputiji, rodno mjesto Horacijevo. Odatle -simis, adj. venuzijski; supst. Tenuslui, orum, m. Venuzinci. 1126

venter— V enusia