Topola

obrvati, snaći, opustošiti, plijeniti , r ucjenjivati, uznemirivati, ndpastovati, mučiti, zlostavljati, štetu ndnijeti, tištati, agros; regiones; hostes; Galliam; fana; f oppida; * Ilion; * turmas hostium; * hospites; progoniti; * hunc locum (o zvjeradi i kradljivcima) ; Antigonus saepe in itineribus vexabatur (o Eumenu); Sali, pecuniam, rasipati; rem publicam, potresli, -f imbribus, * bello et armis; (Tao.) fauces jam exanimis laqueo vexatae; mores civitatis, o lakomosti, rasklimati; v. alqm honoris cupido, fama (zaoglas); invidia osobito: grditi riječima, vexatur idem Theophrastus . . . quod; multum vexata et irrisa vetustate Tac. ria, (starolat. rea, mj. * vehia preko * veia od vehere) ae, 1) put, cesta, utrenik, v. militaris, drum;-, in viam se dare, viae se commit- , tere, zaputiti se; ex via excedere; declinare de via ad dexteram; via ire, ravnim pmtem; dare alcui viam, dati mjesta; per fundum, dopustiti put; viam facere, pandere, aperire; viam equitibus patefacere; v. munire, sternere v.; v. inire, ingredi, insistere; * signat viam (kojim mora proći strjelioa); * viam reperire non posse (o rijeci); * vocis; posl. gl. semita; (Ter.) tota via (sasvim) errare. Napose a) cesta, ulica, transversa; Sacra; Appia; u taboru, angustiis viarum, b) o putevima u ljudskom tijelu, jednjak, * dušnik. c) * pukotina. d) * tečaj i, putanje nebeskih tjelesa, viae caeli; anni solisque. e) prutak na odjeći. 2) put, marš, inter viam; (Ter) inter vias, in via, putem, uz put; viam tridui procedere; abesse longius tridui via (od tri dana hoda); de via languere; (Ter.) recta vi&; * lassus maris et viarum, putovanje po moru i po kopnu; carpere, ire viam gl. carpo, eo; unam tibi v. et perpetuam esse volunt, da se nikada ne vratiš. 3) prenes. i tp., a) put, staza, vitae; vivendi, virtutis; rectissima laudis; utor via, sredinom ići; de ira decedere, s pravoga puta kreposti skrenuti ; via ad gloriam proxima; * virtutis arduae; * leti; * quam cum que viam dederit fortuna; * fata viam invenient, h) način, sredstvo , omnes vlas (sredstva i pute) pecuniae nosse; viam consilii invenire; habeo certam viam; viam in republica (politički sustav) sequi viam optimarum artium tradere; viam fraudis inire; * salutis, mortis, o) postupanj e, n a č i n, p ut, aM v., eadem v. aggredi, Ter. Sali.; per omnes leti vias, Liv.; ut in plerisque rebus, sic in hac duplex est considerandi via, treba sad ovim sad onim putem razmišljanja poći, udariti Cic. or. 53, 180.; pregn. pravi način, metoda, discendi; adv( rbijalno, viši, metodički, po osnovi dicere; progredi.

vialis, adj. [via] putni, lar, na ulici nalazeći se, štovan, Plaut. viarius, adj. [via] putni, lex, o popravljanju cesta jedn. Cael, u Cio. fam. 8,6, 5. viaticus, adj. [via] 1) upr. (Plaut.) putni, cena. oprosna večera, gozba na rastanku. 2) supst. -cum, i, n. a) putni trošak, putnina, quo plus viae restet, eo plus viatici quaerere; (Hor.) pl. b) (Hor. Suet,) ušteđena putnina vojnika, uštedak. viator, oris, m. [via] 1) putnik, pješak, non semper v. a latrone, nonnunquam etiam latro a viatore occiditur; (Hor.) callidus ut soleat umeris portare v., litoris Assyrii. 2) teklić, glasnik cenzora, tribuna i drugih manjih magistrata, koji je ljude pred magistrat pozivao; -j- glasnik uopće, Tibo, onis, f. Vibon, primorski grad s lukom na zapadnoj obali Brutija, s. B ivo na. Odt. Tibonensis, adj. vibonski. vlbro, 1. 1) tranz. mahati, vitlati, drmati, tresti, * v. flamina vestes, činjahu, da se leprša; * vibrare membra, drhtati, tresti se; -j- viscera vibrantur; f sustinentium umeris vibratus; hastas, sicas; tela; f hastam dextra, -[- tela nixu; * vibrata fulmina jactat; * vibratus ab aethera fulgor, sinu; * crines vibrati, zakovrčena, * prenes., iambos. 2) palucati, tres linguae, b) prelijevati se, presjavati se, sjati mare, Cic.; * tela ferro; * gladius vibrans, * vibranti ictu, c) u pril., cujus (Demosthenis) non tam vibrarent fulmina, trijeskovi ne bi udarali ; oratio incitata et vibrans, zgodan, udarajući; (Quint.) sententiae-vibrantes, iskrice. viburnum, i, n. udika, (viburnum lantana, Lvnn.), jedn. Verg. eoi. 1, 25. ; vlcamiš, adj. [vicus] seoski; supst. vicani, orum, m. seljaci. 1 YicS. Pota, ae, f. [vinco-potior] pridjev božici ' pobjednici, pobj editeljica i dobitnica (osvojiteljica). vicarius, adj. [vicis] zamj enički , fides amicorum operae nostrae v. supponitur; supst. -ius, ii, m. zamjenik, namjesnik , alcjs ; cujus (regni) v. qui velit esse; v. diligentiae meae, o zamjeniku (nasljedniku) u konzulatu; * defunctumque laboribus aequali recreat sorte v., jednak zamjenik, koji uzima jednak posao na se kao što predšasnik njegov (kod poljodjelstva); napose podčinjen rob, rob zat mjenik. vicatim, adv. [vicus] i) po ulicama, od ulice do ulice. 2) od sela cio sela, po selima, l habitare, vice, vicem gl, vicis.

1137

via—vice