Učitelj, Dec 01, 1921, page 82

308 Учитељ

коме од наредних бројева овога листао нашој просветној политици уопште.

Dr. František Drtina. 3. oktobra ove godine navršilo se 60 godina od rođenja čuvenog filosofa i pedagoga bratskog nam češkog naroda pan Fr. Drtine.

Rođen je 1861. g. u Knevšinama, učio je u Pragu i Berlinu, . dok nije god. 1889 postigao doktorat “filosofije. Kasniie je putovao pe Evropi, dopunjujući svoje studije te ie bio u Njemačkoi Francuskoj i Švaicarskoj (1880. 1891.) Vrativši se sa studija habilittao se na na praškom univerzitetu. No niegov rad nije bio samo stegnut na višu nego i na srednju školu. Radio je na reformi srednjih škola, tražeći pravilniii odnos za moderne i za klasične kulturne tekovine spram staroklasične kulture. Može se reći da ie u glavnom i uspeo. Idejom humaniteta kao konačnog vaspitnog cilia stao је blizu Masarykovoj ideologiji. U. tom duhu su sva glavna njegova dela, pre svega ·delo o Idealima (posle mnogih svetskih prevoda i ut nas prevedena). Prvi put izašlo god. 1900. Drugo od glavnih i najpoznatiiih mu dela jeste ono O Misaonom razviću . evropskoga čovečanstva. (1902.) ; '

Među najraniia naučna dela spada rad o klasifikaciji, duševnih pojava u grčkoi filozohiji (Ти дет јеуп дибеуаћ У recki filozofiji. Praha 1890). U reviji Athenaeum 1892–3 štampan ie rad o studiji filozofije ve Francii a u enciklopediji ofttuv Slovnik Naučny izađe mnoštvo njegovih članaka uz historiju Шохонје. Зато usput napominjemo ostale njegove тадије 110: О apercepciji i njenom značenju po nastavu (1896). Epiktetov Encheiridion (Prevod i tumač 1895). O duhovnom karakteru srednjega veka (1895). Nacrt povjesti višega školstva i pedagoških teorija u ·Francuskoi iza revolucije (1898). O kršćanstvu, njegovu poreklu, biću i historijskom razviću (1899). O češkim univerzitetskim ekstenzilama, u Revue internat de P enseignement. Paris 1901. Prirodne nauke i humanističko obrazovanje, u Česka Mysl 1907. i još mnoštvo drugih manjih radova. Od g. 1892. bio ie Drtina saradnikom Аћепешта. од 2. 1893. revije „Naše Doba“. · LEE RJ