Učitelj

aaa wenuuutinGRIIRARzrIWEI Gere uarniizrzrurnrur unum auuu o uImuPuieıeniniiirı ira miriaeenisZı 237

ljuje na Osnovu domaćih podataka postojeće teorije O cirkulaciji elita (Sorel, Weber, Pareto, Mannheim, W. J. Elliot, Laswell), te donosi zaključak, da su se vladajuće skupine afirmirale kod nas ne toliko zahvaljujući ličnim osobinama svojih vođa nego uslijed kulturnih osobina, geografskog položaja, ekonomskih prilika, broičane snage i društvenog položaja pojedinih skupina dokazavši zatim, da osnutak hrvatskih sredovječnih političkih iedinica nije dielo tude državotvorne rase.

U svojoj raspravi o zadružnoj kulturi u Hrvatskom Zagoriu osvijetlio je autor tri kulturna niveaua odnosno tri temelina utjecaja, kroz koja je prošao kulturni razvitak Hrvatskoga Zagoria: autohtona zadružna kultura, feudalizam i zapadnoevropski kapitalizam. Svoi je rad dr. Dinko Tomašić započeo obradom sociološke tematike u užem smislu: počeo je proučavati našu demografiju (Zakon porasta stanovništva«, »Prilog bio-socijalnoi teoriji O razvitku naroda«, 19929), da kasnije pređe na sociološku i sociografsku analizu našega prošloga i suvremenog života i naših struianja S OSObitim obzirom na jedinu hrvatsku dominantu, koja povezuje sve društvene slojeve u jednu cjelinu. .

Studiju »Zakoni porasta stanovništva — Prilog bio-socijalnoi teoriji o razvitku naroda« (sa 22 grafičke slike XI tabela, Beograd 19929) izradio ie u Centralnom higijenskom zavodu u Beogradu na odjeljenju za socijalnu medicinu i na Entomološkom odsjeku parasitološkog odjeljenja. Tomašić je već tada pokazao, da ide za tim, da istražuje pojave, uz koje su povezani životni interesi naroda. Poslije načelnog uvoda o kvantitativnoi metodi izučavanja socijalnih pojava, biosociialnoi teoriji i o porastu stanovništva prikazuje razvitak stanovništva u Srbiji, Bosni, Hrvatskoi, kritizira Pearlovu teoriju i Maltusov zakon, te se osvrće' na utiecaj bioloških osobina i socijalnih prilika na razvitak.

Tomašić je napisao »Kritiku sistema Durkheimove SOciOlozile« (»Miesečnik« 1999-90). i

God. 1999 izdao je dr. Tomašić novo svoje djelo »Politički razvitak Hrvata«, zapravo dalji skup rasprava i eseja, koji znači nastavak knjige »Društveni razvitak Hrvata«. Kako veli autor, te su rasprave odlomci sustavnog djela o sociologiji Hrvata, koju sada sprema. U toi je knjizi priopćio ove rasprave:

L dio: Sukob svjetskih sila i politički razvitak Hrvata. — Sadžina hrvatskog nacionalizma. — Ideje francuske revolucije i politički razvitak Hrvata. — Preporod i proturevoluciia u Dalmaciji. — Razvitak građanskih ideologija u Hrvatskoli.

IL dio: Autohtona kultura i nacionalizam. — Zadružna kultura i hrvatski seljački pokret. — Hrvatsko seliaštvo i zapadnoevropska civilizacija.

IL dio: Psihička i politička pozadina rasnih teorija. — Rasa i kultura. — Rasa i narod. — Ideja o superiornosti Nordijaca i hrvatsko radništvo u Americi. — Kritika rasnog tumačenja političke povijesti Hrvata i Srba.

: Znatna Tomašićeva rasprava »Socijalna struktura Hrvatskog Zagorja« izašla je u Zborniku, »Varaždin i Hrvatsko Zagorje«, Gla-