Učitelj

арта ТЕ НЕ АЕ 27 ЕРЕ АЕ ИМРЕ ЕБУ НРК 432:

нашој дивној и богатој Идрији. Од тога времена је прошао кроз истинску соколску школу и учествовао у правом соколском животу, радећи на свим соколским функцијама.

Његов рад у соколству није могуће описати у танчине, јер се он обављао „без користи и славе“, које је гесло било главни мотор његова општег деловања.

И соколи и учитељи су поносни на брата Гангла, који претставља најлепши живи пример несебичног рада на пољу народне просвећености и у школи и у соколству. Он је најбољи пример рада свакидањег, рада ситног и корисног којим учитељи уносе у соколство себе и спајају у хармоничку целину ове две гране образованости: телесну и духовну.

Viktor Pirnat, Liubliana Jagoslovens#o ućifeljstvo i Jadransša sfraža

Rađaniem Jugoslavije, kojoj je sudbina dodelila trećinu državnegranice na moru, preko hiliadu.: godina naseljenim našim narodom,. postavljeni smo – перпргамјепЕ pred nove probleme i nove 7аdatke. More je bilo nekad naša uzdanica, bilo je naše polie slave r takođe, nažalost, naša grobnica. Hiliadama naše braće potsticali su: zamoreni korak, bodrili Мопшо srce i dizali ponižene duše zvuci divne pesme „Oi, na more, na Adriju”! Tek u slobodnoj domovini seostvario njihov davnašnji san.

Tada se pojavila živa potreba,. koju је snažila odlučno narodna. svest, i tako je iz ljubavi prema moru i bojazan za nj, 19 februara. 19292 godine postala u srcu našeg primorja, u belom Splitu, pomorsko odbranbena organizacija „Jadranska straža” koja je najmilije: dete srca i razuma našeg naroda.

U svetoi i nesebičnoj službi Kraliu i sjedinjenoi jugoslovenskoj domovini, Jadranska straža je postavila sebi za cilj, da svima sredstvima propagande budi u narodu ljubav prema moru i njegovoj svestranoi važnosti za državu, da mu uzdigne smisao za pomorstvoi tako da pripremi Jugoslaviji jedinstvenim i naikraćim putem potrebni ekonomski napredak sa svima njegovim uzročnim posledicamana socijalnom i kulturnom polju.

Plemenita zamisao je tražila apostole. Gde da ih nađe? Ko jeza tu veliku misao naibolie pozvan? Ko drugi nego veliki idealist, koj se nesebično stavio u službu narodu i tamo, gde civilizacija sa svojoj