Učitelj

(а ГЕРЕ А ЊЕ АЕ АНЕ ЕН ИЕ ТАД НЕ O EI 393

а и млађи. Као што смо и до сада увек радили. Нећемо жалити никаквих жртава. Као што их ни до сада нисмо жалили. Јер ми сеи сада држимо гесла: увек с народом и за народ. А за све оно што смо досад за наш народ и државу урадили — ми не тражимо много: ми, бар засада, тражимо само оно што смо већ имали у раздобљу од 1904—1929 године, када смо, уствари, не само у школи него и ван ње, на свима пољима за народ и државу највише радили и урадили. Јер не треба заборавити: да само задовољан човек може сваки посао са вољом радити, и да: „Само весело срце кудељу преде“.

Dr. Slobodan Popović, Beograd истог 1 рублеЗбвбо тврштапје naše mlađeži

Bitna pogodba za uspeh u vaspitaniu dece i omladine, одађ:ranju darovitih mladih bića, izboru pojedinih učenika za dalje školovanje i u savetovanju prilikom izbora poziva jeste tačno poznavanie njihovog razvoja i socijalnih i ekonomskih uslova pod kojima oni žive. Nužno je obiektivno naučno ispitivanje sposobnosti učenika, da bi se pronašle darovite prirode.

Do poznavanja mladeži dolazi se drugim i sistematskim proučavanjem u raznim krajevima.

Za ispitivanje dece i omladine imaju mogućnosti vaspitači. Oni se mogu spremiti za psihološka istraživania |oš kao mladići, između njih i mladeži može se stvorili odnos poverenja, tako da su u stanju da razumeju njen duševni život. Kod njih se može razviti težnja za korisnim reformama i unapređenjem vaspitania i nastave.

Uspešna ispitivanja ne mogu vršiti vaspitači koji su prinuđeni da žive u vrlo teškim materijalnim i društvenim prilikama ili su zauzeti mnogobrojnim poslovima, te nemaju nimalo vremena za naučna izučavanja.

Ali uspeh u psihološkom proučavanju naše mladeži zavisi me samo od ekonomskih i socijalnih uslova pod kojima učitelj živi, kao i od težnje njegove sredine za važnim reformama i njihovim ostvareniem i za neprekidnim razvitkom osnovne škole, već i od strukture njegovog poziva i njenih promena, i od njegove osobenosti, jačine interesa za naučna istraživanja i istrajnosti volie za duhovni rad uopšte.

Interes učitelia za psihološko proučavanje mladeži određen je niegovom pripremom za naučne studije. A tu pripremu on može dobiti kao učenik; docnije, niegovo, usavršavanje u ispitivaniu može se potpomagati posebnim ferijalnim tečajevima namenjenim obrazovanju učitelia. Ima mladića koje stvaralačka težnja za saznanjem istine pokreće na samostalna istraživanja, te se još kao učenici odriču mnogih namerijalnih potreba, da bi nabavili knjige i uspešno proučavlai mladež. Njima bi ferijalni kursevi na kojima bi držali predavania savesni psiholozi, dali mnogo potsticaja za studiju dece i omladine u pojedinim krajevima.

Ako se u učiteliskoi školi seminarska vežbanja sastoje ne samo iz brižliivog i kritičkog proučavanja glavnih pedagoških dela i pra-