Zenit

Kroz šibe.

Kroz šibe. Ruski napisao S к i t a 1 e c. Srpsko-hrvatski U. D on a d i n i. Svejedno je, da li se knjiga zove «roman«, I svejedno je, da li pisac piše ovo ili ono. AU nije svejedno je ii delo umetnič к о ili nije. Nas se ovo najviše tide. Donadini je u najpovoljnijem slučaju pismen. Ali on nije ume t n i k-s tv ar a I a c, »Kroz šibe« sadrzi svaka stranica fotografiju ili reprodukciju vlastilog živola. Dobro! Dali ima ova knjiga da bude opr a vd an je? Ili je napisana da bude delo. Ovo poslednje nije ni izdaleka. Ona je doista, čini se, autorovo opravdanje materialnog života i bede. On i sam kaže na jednom mestu »materialistićki đoživljaji«. To doista i jcsu, Autor je trebao da meine naslov knjige ovako: »Kroz šibe materialistički doživljaji«, Još nešto; Donadini je razočarao. Što se veli, obećavao je mnogo vise. On je pred neko vreme imao naročito značenje, Danas to više nema i najbolji je dokaz za prolaznost onih, koji ne nose soborn jaku stvaralaćku individualnost. On je naučio pisati i to je nažalost sve. Izgleda, da se mnoge slabe ličnosti daju u životu rado ćuškati da imaju doživljaja, jer inače ne bi imali što da pišu.

Marcello Fabri : L’inconuu sur les villes.

B. T.

Ce roman des »foules modernes, des villes (roman sans personnages), est basé sur deux idées : 1. »Depuis que le monde est monde, il y a eu une Idée, une idée une, et c'est au Golgotha qu on Г a clouée à l’horizon«. 2. »Mais L’Europe n’a fait la guerre que parce qu’ elle étais incapable de faire la Revolution«, C’est dommage que l’auteur n’ a pas approffondi ces deux idées pour écrir un roman passionnant de la tragédie moderne. Son roman présent n’est qu’ une fresque commencée, ou mieux : plusieures fresques commencés (sur le même thème. Fabri repète des choses déjà dites. P. ex. sur la fraternité. Cela ne dit pas qu il n’écrit lui aussi des pages justes. Ce qui manque surtout à son roman c’est le dynamisme et le sang. Le roman ne semble pas vécu. Il n’est qu intellectuel. Le livre (joliment éditée par Povolovsky Paris) est lisible. Par ce temps des mauvais livre c’est beaucoup. Le chapitre XVIII. est magnifique.

Mistifikacija о Istočnom Grehu.

Mistifikacija о Istočnom Grehu. Lj. Micić. Na jednoj javnoj produkciji »Glumačke škole« u Zagrebu izvađan je neki »Istočni Grijeh« bez pctpisa i signiran samo sa 3 zvezdice (Junaštvo zakukuljenog autora koji je ujedno kao vrlo rđav glumac i »u č i tel ј« u »Glumačkoj školi«!) Razumljivo je, da je time netaktičnim činom sa strane ravnateljstva »Glumačke škole« počinjena prema meni kao autoru »Istočnoga Greha« dosad jedinom poznatom medu jugoslavenskim štampanim knjigama greška koju smatram i povredom autorskog prava. Do danas ravnatelj »Glumačke škole« g, Dr. Livadić nije mi dao nikakovog objašnjenja niti zađovoljštine i ako sam ga ja još isto večc to usmeno zalražio. U našoj zemlji mršavo je autorsko pravo, Autor je izvržen svemu. On ncma nikakove zaštitc. Iz njega se čini ko šta hoće i kako hoće. Pa čak i jedan državni institut коше je na čelu predsednik Društva Hrvatskih Književnika ne zna ono što bi morao znali. A ko će onda da zna? Ovoliko ponovo onima kojih se tiče i koji se prave nevešti !

Lj. Mi ci ć.

»Klub mladih« u Ljubljani

»Klub mladih« u Ljubljani osnovan je ove godine čiji članovi : muzičar Marij Коg о j, pesnik Anton Podbevšek, kipari Anton Кrа lj i Fran Кralj vode odlucnu borbu protiv svega zastarjelog i neumetničkog u Sloveniji.

Ravnatelj drame.

Ravnatelj drame. G. Ivo Rajić se je zahvalio. Simpalično je da je uvideo sam. Ali sad nastaje pitanje: Ko će drugi »postati«? Sigurno onaj koji j napisao nekoliko člančića u kojim dnevnim novinama. Verovatno! To uvek tako biva. Neko procita nekoliko knjiga pa još onih najrdavijih i postaje odmah iza toga »sila«. Piše s jednim nepoznavanjem i maturantskirn pogledima na umetnost, bilo đramu, bilo režiju ili poeziju. Dok pišem ovo nekoliko redaka neznam ko ce biti ta sila. Ja računam пеке koji su tako umil ja t о (umiljato janje ....) pisali u posljednje vreme pa će sigurno od njih biti jedan. U ovaj čas veli moj drug ; Sigurno Dr. J. Badalić ili Dr. Livadić ! ! Heureka!

Matica Hrvatska i Otkrivenje Genija.

Matica Hrvatska i Otkrivenje Genija, Blažena zemljo raduj se ! U Zagrebu otkriven je novi Genij na politickoj skupštini »Matice Hrvatske« Petar Zrinjski meseca juna 1921 u 11 sati pre podne. Otkrivač Ante Trumbić.

Teatralno Umijeće.

Teatralno Umijeće, Najveću glupost koja je napisana u poslednje vreme о »Teatralnom umijeću« treba pročitati članak Dr. J. Badalića, rusofila u »Jut. Listu« 6, srpnja 1921.

Cronache d’ Attualità.

Cronache d' Attualità. Sveska za шај 1921 donosi kao obično, različiti materijal i novoga i staroga. Donosi klišeje Aršipenka, Zadkina, Schillea i jedan naročiti crtež B. Fa b iana, Osim toga članak R. Canuđa о estetici Music-Hall. Mnogo pesama i jedan najnoviji »Manifest sicilijanskih futurista« koji ncmoćno dreče: »Dolje grčka umetnost • živela narodna sicilijanska umetnost !« Cosi! Cosi! U istom broju nalazi se preštampani članak Boška Tokina: О estetici kinematografa, koji je vcć prevcden na mnoge strane jezike i jeđan površan prikaz о Z en i t u. Vide ono što ne postoji i ne žele ono što Zenit uistinu jest. Ipak Evropa piše о Zenitu s dužnom pažnjom i ozbiljnošću, dok mu se naši »mudraci« ismevaju.

Uredništvo

Uredništvo je primilo sledeće knjige i časopis e : Cari Einstein : Bebuquin. (Nema veze sa naučenjakom). Autor ovog sjajnog delà poslao nam je Bebuquin. I ako je izašao pre vise godina, i tada izazvao senzaciju, nalazimo da je veoma potrebno govoriti о njemu. Učinićemo to u jednorp od idućih brojeva. F. Marcus Huebner: Europas Neu Kunst und Dichtung. (E. Rowohlt Vertag^— Berlin). Holandcski pisac Marcus Huebner napisao je ovu knjigu u saradnji sa nckoliko cvropskih pisaca; Douglas Goldring, Paul Collin. Njihovo zajeđničko delo daje novinarski preglcd literatura i pokreta posle rata bez dubljeg umetničkog osećanja. Stanislav Krakov ; Kroz buru. (Izdanje Cvijanovica, Beograd.) Njegov ppvi roman iz rata. Menschen, Poznata i dobra dresdenska revija koju jc uredivao doskora Hasenclever izlazi sada u novoj redakciji Î v a n a Gо 11 a. »Menschen« izlazi kao nemačko izdanje »Clartéa«. Littérature. No, 19. U ovoj dadaističkoj reviji ima mnogokoješta, ali ima i veoma lepih pesama P. Soupaulta. Prommenoir. No. 3. Izlazi u Lyonu. Živ, ekspresionistički časopis. Glavni saradnici: Cendrars, Epstein. Dada. Tristan Tzara voda dadaista slao nam je više knjiga, albuma, proglasa i kataloga njihove, veoma bučne, aktivnosti

13