Ženski pokret

V. Rad koji se jednoj osobi daje s obzirom na njen pol, a ne s obzirom na njene sposobnosti, ne može biti dobar rad. VI. Stoga potpisane organizacije traže od Internacionale konferencije rada da se izjasni: 1. Da je pravo zarade jedno od najosnovnijih prava svakog čoveka. 2. Da to pravo ne sme biti oduzeto članu društva zbog pola kome pripada, ni zbog udaje. 3. Da je nezaposlenost po svima svojim posledicama fizičkim, ekonomskim i moralnim — podjednako teška kako za muškarce tako za žene. Pored ove peticije, konferenciji su predale peticije u istom smislu i Federacija univerzitetski obrazovanih žena, Internacionalna organizacija žena u slobodnim profesijama, Internacionalna organizacija žena advokata i žena zaposlenih u sudovima i Internacionalni savez nudilja. Takođe

sve omladinske internacionalne organizacije uputile su svoje uzbudljive pretstavke, sa ogorčenim apelom da konferencija donese zaključak koji če obezbediti omladini pravo da može zarađivati čim svrši svoje profesionalno obrazovanje, intelektualno ili manuelno. Peticije omladine bile su predate konferenciji 5 juna od pretstavnika pojedinih njihovih organizacija. Pretstavnici su u kratkim govorima izložili patnje, težnje i očekivanja omladine celoga sveta čije su oči uprte u rad ove konferencije. Konferencija se dugo i iscrpno bavila pitanjem nezaposlenosti omladine, ali svima nama, učesnicima na konferenciji, ostao je težak utisak da smo još vrlo, vrlo daleko od rešenja jednog od najtežih problema današnjice dati rada i zaradu svakom sposobnom članu društva. Šta će nam doneti skora budućnost? Beograd

Milena Atanacković

Jedna važna intervencija

Pretstavnice Ženskog pokreta i Jugoslovenskog ženskog saveza bile su ovih dana u Narodnoj skupštini da predadu članovima finansiskog odbora rezoluciju da se potpuno ukinu poznate lanjske »Izmene o uredbi dodacima ua skupoću". Narodni poslanici, s kojim su razgovarale pretstavnice naših organizacija, obećali su da će izići našim zahtevima u susret. Nadajmo se da će nam njihova obećanja doneti dobre rezultate.

FELJTON

STUDIJE O ŽENAMA

Ika Freudenberg

U povijesti ženskoga pokreta bilo je mnogo žena, koje su radile, trpjele, trijumfirale, a danas su pale potpuno u zaborav. U toj je povijesti svijetao lik — Ika Freudenberg. Odrasla je u Wisbadenu u dobrim materijalnim prilikama. Dva ju momenta karakteriziraju: velika odanost glazbi, koja je ispunjala jedan dio potreba ove bogate ličnosti, a koju je ona gajila gotovo kao zvanje i velika samilost za patnje i boli ljudske. Gledajući godinama teške bolove svoje bolesne prijateljice, koju je upravo materinski njegovala, razvila je u sebi do najvećeg stepena onu samilost, koja obuhvata sve bijedne i potlačene: Ona veli: „Та samilost često čini čovjeka nesposobnim za svaku krutost, koja je katkad u životu ipak potrebna i pravedna." Za Iku Freudenberg medjutim nije bilo opasnosti, da njeno toplo srce postane plačljivo ili boležljivo—osjećajno. Ona je daleko od svake sentimentalnosti. Како је ušla Ika Freudenberg u ženski pokret? Iskusila je sve zapreke, koje stoje na putu ženskom obražovanju. Osjetila je kako se muškarci čude zahtjevu žena za spoznajom. Povrijedilo ju je što je svijet sumnjao da su te težnje ozbiljne. U njenom vlastitom životu nije bilo teškog nezadovoljstva niti velikih katastrofa. Njenu neispunjenu životnu čežnju ispunjavala je nježna briga oko bolesnih prijatelja, i sreća koju joj je pružala muzika. Za sebe nije nikada ništa tražila. U ovakvoj neovisnoj poziciji i sa svojim gledanjem na svijet, puna samilosti na bljižnjega a naročito za žene, morala je postati socijalni vođa i organizator ženskoga pokreta. Ženski pokret zahtijeva kao malo koji drugi pokret potpunu ličnost. Slabe ili nikakve ličnosti upravljaju i vode taj pokret na jedan tako banalan i surov način, da se ne smijemo čuditi otporu. vrijednih i istinski obrazovanih ljudi. U riječima, zahtjevima i u nastupu Ike Freudenberg bilo je toliko osjećaja i nježnosti, da je vanredno jako utjecala baš na osjetljivije i otmenije pri-

МАЈ-ЈУНИ 1935

ЖЕНСКИ ПОКРЕТ