Židov

telji su se služili zastarjelom metodom u obučavanju. To je dovelo do toga, da je većina počela davati svoju djecu u državne škole s motivacijom „Talmud-tora je samo za fukaru“. U državnim je školama bio propisan vjeronauk samo, da se udovolji zakonu. Tu su opet bili zastarjeli vjeroučitelji i prema tome takodjer zastarjela metoda obučavanja. Odatle dolazi, da je Pećina dobila neku apatiju, prema onome, •što bi joj moralo da bude najsvetije, a kao posljedicu imamo, da mnogi od naše mladeži ne zna jevrejski moliti, a niti ne zna što znači biti ~Židov“. U taj kaos dirati svatko se je ustručavao, te bi to sve moglo uroditi još gorim posljedicama, da nije u pravi čas stigao vrlo poštovani nadzornik g. S. Djaen. Jednim pogledom upoznao je manjkavosti u obrazovanju naše budućnosti, naše mladeži, te je on uz pomoć gosp. nadrabinera đra M. Levi-a započeo reformirati već truli sistem obuke. Da upoznaš taj preokret, ne treba mnogo ispitivati, već je dostatno promatrati današnju omladinu. Vidiš mališana, jedva mu je 6 god. a on ti već ponosno kazuje ukućanima slike iz jedne knjige (Sefatenu) vičući veselo: Ze Ec, Ze Aron i t. d. Male curice, koje polaze školu kod sestara-pričaju, kako uče vjeronauku, kod koje im učitelj pripovijeda o mnogim dogodjajima židovske povijesti. Uz to razumiju prilično hebrejski, a znadu i da su Židovke. Srednjoškolci dolaze bogoslužjima i predavanjima u školskom hramu. A odrasli? Nijesu ni oni zaboravljeni. Premda traje rat, te übija ljudima smisao za svaki kulturni rad, ipak se marljivo pjeva, uči i obavljaju pokusi, a jednog,lijepog dana izlaze oni mališani, od kojih se nebi ništa nadali, te nam majstorski odigraju koji komad ili epizodu iz ži- . dovske historije. Za sve to'treba energije, treba strpljenja. Ali taj rad' nije uzaludan, već možemo ponosito reći, dadne li Bog, te nam naš poštovani g. nadzornik Djaen ustraje u tom radu da ćemo imat za kratko vrijeme svijesno i radino židovstvo, koje će biti u svako doba spremno, sve svoje žrtvovati za ideale svojih velikana i dobrobit svojega naroda. Sto se tiče lista, koji bi imao izlaziti, bilo bi poželjno, da se to čim prije zbude, ali kako čujem ne raspolažu još sa potrebitim silama. Za eventualno fuzioniranje, što pisac napominje, nijesam, jer mislim, da je novinstvo važan stup narodne snage, te je , zato i svrha svakoga naroda, da ga što više proširi. ~Moriah“ ponovno je započeo svoj rad, a što se tiče ~Nationalvereina“ mislim, da društvo, čiji su članovi na bojnom polju, ne može opstajati. Salamon Papo. Sarajčvo, dne 22. novembra 1917. Odlikovanje. Zastavniku u pričuvi jedne dom. p. p. gosp. Hinku Ledereru, koji je još 1914. pao na ruskom bojištu, podijeljena je nakon smrti srebrna kolajna za hrabrost 11. razreda. * ' Dječja predstava uoči Hanuke. Odbor židovskih djevojaka priredjuje u subotu dne 8. prosinca u velikoj dvorani Hrvatskog konzervatorija „dječju predstavu* 1 s prigodnim programom. Prikazivat će se igrokaz za djecu. Na programu biti će još pjevanje, ples, deklamacija i živa slika. Početak točno ai 6 sati na večer. Čist prihod namijenjen je židovskim dobrotvornim svrhama. Nadamo se, da će židovski roditelji sa svojom djecom u velikom broju doći na ovu dječju predstavu, kojoj je svrha, da

Tigodno pozabavi naše malene, a ujedno da u njima probudi smisao i ljubav za židovstvo. 1000 pretplatnika! Brojke govore više nego Ii riječi. One nam dokazuju, da je zanimanje naših Židova za židovska pitanja sve to veće, a istodobno da je bio bez pravog temelja sud onih Židova, koji govorahu, da je naš list suvišan. Oko ~Židova“ okupilo se svijesno židovstvo jugoslavenskih zemalja monarhije, ono židovstvo, koje želi zajedno sa Židovima ostalih zemala da radi za ostvarenje naših idejala. 1000 pretplatnika, to znači prirast snage ne samo za svijesni dio židovskog pučanstva ovih zamalja, već je to prirast snage za cijelo židovstvo.

Iz drugih zemalja.

Austro-ugarski ministar vanjskih poslova i cijonizam. Sredinom listopada boravio je u Beču g. dr. Artur Hantke član užega akcionog odbora svjetske čijonističke organizacije. Tom prilikom primljen je od ministra vanjskih poslova, grofa Czernina. Kako priopćuje ~Wiener Politische Rundschau" primio je grof Czernin razlaganja dra Hantke o cijonističkira osnovama „sa zadovoljstvom na znanje". Židovski kongres u Austriji. Dne 10. studenoga održana je u Pragu obilno posjećena skupštiha, na kojoj se raspravljalo o pitanju: Pravo samoodredjenja naroda i Židovi". Stvoren je koji veli, da je za obranu prava židovskog naroda prijeko potrebno demokratsko za. stupstvo židovstva u Austriji, pa stoga da je potrebna organizacija svih austrijskih Židova i održanje kongresa. Za saziv kongresa izjaviše već i druge skupštine, pa su već u toku predradnje. Kongres će se baviti u glavnome ovim pitanjima austrijskih Zidova: Priznanje prava židovskog naroda uzpostava Galicije, emigracija u Palestinu, skrb za mnogobrojnu židovsku ratnu siročad, kulturna autonomija, demokratizacija bogoštovnih općina itd. Cijonistička konferencija u Poljskoj. 28. listopada i slijedećih dana održana je skupština „Cijonističkoga udruženja za Poljsku". Nazočno bijaše 360 izaslanika iz svih krajeva nove Poljske, a to znači, da je 40.000 orgazovanih cijonista, koji su platili šekel, sudjelovalo u izborima za konferenciju, Ako se uzme u obzir, da je ci-, jonistički rad tek započeo da se normalno razvija, to je gornji broj. impozantan, Ako tome još dodamo, da se je za nedavno provedenoga pučkog glasovanja plebiscita) izjavilo u Boljskoj 260.000 Židova obog spola za preporod židovstva u Palestini, tada postaje jasno, da je usprkos svih nedaća, narodna svijest poljskih Židova jaka a zanimanje za cijonistički idejal vrlo živo. Uz cijonizam pristaju radikalna omladina, kao i konzervativni orlodoksi, radnici i gradjani. Stoga su na spomenutoj konferenciji bili na okupu zastupnici raznih smjerova i staleža. Uza sve protivštine, koje su došle na površinu, ipak je sve rasprave provejavala velika ljubav za židovski narod. Stvoreni su znameniti zaključci, koji se tiču izgradnje organizacije, samoodredjenja naroda, Palestine, ravnopravnosti, školskog zakona, židovskog općinskog Statuta i drugih savremenih znatnih pitanja. Židovski narodni savjet u Ukrajini. Židovsko novinstvo priopćuje znamenitu vijest, da je ukrajinska Rada stvorila zaključak o osnutku „Židovskoga na-

rodnoga savjeta". Svrha je ovoj novoj ustanovi, da riješava sve židovske političke poslove. Ona će biti prema Radi zastupnik ukrajinskog židovstva. 18. listopada održana je utemeljiteljna sjednica uz sudjelovanje pet židovskih stranaka: cijonističke, pučke stranke, Bunda, Poale-Zion i ujedinjenih socijalista, pa je zaključeno provedenje raznih prešnih poslova. Prije svega, da se izradi štatut za židovsku autonomiju, započne reforma organizacije žid. bogoštovnih općina," ishodi ravnopravnost za žid. jezik, i omogući razvitak škola. Velike manifestacije za Palestinu u Engleskoj. Koncem listopada održane su u svim mjestima britanskog carstva, gdje god obitavaju Zidovi, velike, izvanredno posjećene skupštine: U sinagogama,, bogoštovnim općinama, udruženjima, ložama i raznim drugim židovskim uredbama. Održane su i javne manifestacije uz veliko učestvovanje svih slojeva i smjerova. Ovoj akciji pridruUše se udruženja „Trade Union", „Ujedinjene židovske lože",„Orden of Ancient Maccabeans" „Ctjonistička federacija" i dr. Svadgdje se govorilo samo o jednom pitanju, o budućnosti Palestine i svagdje je prihvaćena jedna te ista rezolucija ovoga sadržaja; „Neka bi britanska vlada uložila svoje najbolje sile, kako bi pri sklapanju mira ishodila da Palestina postane nacionalnom domajom za židovski narod." Djelovanje društva „Pro lzraele‘\ Ovo društvo koje je dosad djelovalo samo u Italiji, proširilo je svoj djelokrug i na Švajcarsku, gdje su već održane skupštine u Lausanni i Oenevi. Članovi su društva „Pro Izraele" sami nežidovi, a svrha je društva da podupre nastojanja za političkom i gradjanskom ravnopravnosti, te za kulturnom autonomijom Židova. Američka radnička stranka za cijonizam. Na kongresu u Minneapolisu prihvatilo je „Amerikansko udruženje za radništvo i demokraciju" rezoluciju, iz koje priopćujemo ovaj stavak: ~S obzirom na to, da izmedju malih naroda, jedini Židovi nemaju svoje vlastite zemlje, svraćamo pozornost predsjednika Wilsona i medjunarodnoga kongresa, koji će raspravljati o uvjetima mira, na opravdane zahtjeve Židovskog naroda za uspostavom narodnosne domaje u Palestini, na temelju autonomije".

Iskaz za jugoslavenske zemlje austrougarske monarhije. Adresa za listove Ž. N. F. Zagreb. Petrinj»ka ulica 22. Za novce: »Banka za trgovinu, obrt i industriju,« za tekući račun Ž. N. F. Unišlo od 9. XI. 1917. do 24. XI. 1917.

Hrvatska, Slavonija i Dalmacija. Opći darovi.

Zagreb. Umjesto čestitke obitelji Lederei povodom rodjenja malog Ernesta: Anka Sauerbrunn K 2 i Mirjani Weiller K F— Hans Flochsinger K 15. Dr. Karlo Weissmann K 10.— Ukupno K 28. Duga i esa. Umjesto vijenca na odar gospodji Barbari Leicht, Marko Blau K 10Ukupno !< 10.Virje. Lavoslav Pollak prigodom odlikovanja nj> gova sina Dr. Feliksa P'ollaka "* zlatnim kistom s krunom na vrpci kolajne za hrabrost s mačevima K 10. Ukupno K 10.—

BROJ 6.

»Ž 1 D O V. (HAJ’HUDI) .

STRANA 5

/ m ŽIDOVSKI NARODNI FOND.