Židov

slije predstave, razvila se je vrlo animirana zabava i ples.U nedjelju 25. kisleva (9 posinca priredio je isti odbor pod pokroviteljstvom gospodje Bran i Barmaper Hanuku južinu za siromašnu djecu, koja su tom prilikom bila bogato počašćena i nadarena. Vijesti iz Osijeka. (Koncerat u hrv. kazalištu). Dne 26. studenog o. g. priredila je „Židovska čitaonica* u zajednici sa „Osječkom židovskom omladinom** koncerat u hrv. narodnom kazalištu. Kao svake godine, moralni je uspjeh i ove godine bio velik. Priredioci trsili su se i ovaj puta, da općinstvu pruže ozbiljan umjetnički užitak, a kako iz kritike i recenzije ovdješnjih listova proizlazi, uspjelo im je to, ma i ne u onoj mjeri, kojoj su se nadali. Nesusretljivosti glazbenih društava u centrumima židovskog svijeta možemo zahvaliti, da u rasporedu nismo imali niti jedne točke specifično židovske narodne glazbe. Dužnost mi nalaže, da se i putem ovih naših jedinih novina'zahvalimo svima onima, koji su omogućili priredbu ovog koncerta i pridonijeli uspjehu njegovom U prvom icdu ide priznanje i hvala kapelniku hrv. nar. kazaližta, gosp. Mirku Poliću. Gosp. je Poiic preuzeo umjetnički aranžma konceita, te samo njegovoj požrtvovnosti možemo zahvaliti, da se koncert uopće mogao obdržati. Zahvaljujemo se zatim sudjelovačima, koji su svoju umjetnost stavili u konst naše stvari; gdjicama Oreti Kraus i Giti Halas, gospbdi kapelnicima Lavu Fntzu i Dragutinu Trišleru te čitavom kazališnom orkerstru. Posebna hvala ide kazališnom odboru, koji nam je najpripravhije besplatno ustupio kazališnu dvoranu i konačno preplatnicima. Materijalni uspjeb iznosi blizu K 600.-, Jtoji je opredijeljen dijeloln Zid. nar. fondu, dijelom za evakuirce u Palestini, a dijelom za Hrvatske škole. (Osnutak „Židovske čitaonice* 4 .) Utemcljitcljna skupština sastala se dne 5. studenoga o. g. u zgradi bogoštovne općine, te je ustanovila pravila i izabrala slijedeći odbor; Predsjednik, J. W. bchulhof, podpredsjedmk df. Hugo Spitzer, tajnik: Mirko Kraus, blagajnik Lavoslav Singer; knjižničar: Ervia Kraus. Djelovanje Čitaonice započeti će, čim se bude riješilo pitanje prostorija- Ah se uprava društva vec sada obraća na sve pnjatelje židovske kulture, neka bi društvu piipomogli: prvo priotupom kao podupirajući članovi i drugo darivanjem prikladnih knjiga. M. K. Koprivnica. Akcija za osnutak fonda za upravne svrhe ovdašnje židovske bogoštovne općine provadja še uspješno. Rezultat bit će vrlo lijep. Javit ćemo, čim se akcija dovrši. Čudimo se, da ne čujemo iz drugih mjesta ništa o sličnom nastojanju Zar je drugdje zbilja sve u najboljem ledu? Brod n/S. Na predlog predsjednika g. Jakoba Kohna zaključeno je, da se namještenicima općine dade 100°/ o ratni do. platak na beriva. Tko poznaje plaćevne prilike namještenika većine žid. bog. op. ćina razumjet će, kako je opravdano podjeljenje ratnog doplatka namještenicima. Mislimo, da bi se uz nešto dobre volje u svakoj bogoštovnoj općini uvijek sakupilo dovoljno novaca, da se namještenici pristojno plate i da im se dadu beriva, od kojih če moći živjeti. Neka se namještenicima bogoštovnih općina dade pristojna .plata pa će se od njih moći s pravom i

uspjehom moći tražiti, da savjesno vrše svoje dužnosti. Materijalno obezbijedjeni namještenici Žid. bog. općina jamačno bi kud i kamo bolje poslužili interesima naših općina i našega židovstva nego dosele. Rad židovskih gospodja i djevojaka u Sarajevu. (Izvorni dopis). Židovske su gospodje i djevojke opeta počele za židovsku ideju raditi, te su održale svoj prvi sastanak, dne 10. XI. Isti je bio vrlo lijepo posjećen, bilo ih je preko 80 gospodja i djevojaka.

Izvanredne prilike nastale uslijed ovoga groznoga rata priječile su nam do sada rad. Na žalost to je vrijeme predugo bilo, jer tri izgubljene godine rada znače za nas mnogo. —Čim smo dobile dozvolu policije prihvatile smo se objeručke rada.Na tom prvom sastanku predložena je osnova rada za buduću godinu da stvorimo židovsku djevojku svijesnu svoga naroda, koja se neće njega stidifi, već ponosno o njemu ggvoriti. Židovsku majku, koja će svoju djecu židovski odgajati, židovskim je duhom podjarivati.— U tu svrhu ćemo je na sastancima upoznati sa židovskom historijom, slavnim našim biblijskim .ženama; upoznati sa židovskom literaturom, posvećujući osobitu pažnju novijim židovskim piscima, čitajući njihova djela f raspravljajući o njima. Zatim ćemo zasijecati u aktuelna židovska pitanja, baviti se sa važnim židovskim institucijama, koje su se osnovale da se umanje jad i nevolje Židova na Istoku.Posebnu pažnju posvetiti ćemo židovskoj majci i odgoju naše židovske djece, jer mi hoćemo duševno zdravu mladu židovsku generaciju.—

Velik je cilj kojega si stavljamo, ali se nadamo, da će svaka Židovka poći na rad i doprinjeti svoj dio. Stavljajući čvrstu nadu u naše Židovke, nadamo se uspjehu i postignuću cilja.Sumišljenice su s oduševljenjem ovu osnovu primile, te su izrazile svoje veselje, da se je radom opet započelo, obećajući, da će svaka raditi oko postignuća naših ciljeva. Nadajmo se Božjoj pomoći!

O židovskom radu i vjeronaučnoj obuci u Sarajevu. Čitajuć dopis iz Sarajeva od 10. o. mj.‘ primjetna sam, da se koješta u njemu ne temelji na činjenicama. Istina je, da je židovstvo građa Sarajeva zapalo u neko mrtvilo, ali neka se ne zaboravi, da je Sarajevo jošte nedavno bilo uži ratni krug, te je makar kakovo društveno djelovanje bilo sasvim isključeno. Židovskih mladića (Židovsko nacijonalno društvo), koji su se za židovske stvari zanimali, gotovo danas u Sarajevu neima, jer su svi u vojsci, a čim je evo prilika, Židovke stupaju na njihovo mjesto, ne zaboravljaju svojih zadaća, te počimIju radom.—

Za narodni fond su židovske djevojke prilične svote skupile. Skupile su jednom za »Land pende« K 2145. drugi puta za židovske evakuirce K 300. — Osim ovoga skupljalo se i za druge svrhe, te je tu manjih i većih prinosa.Treba uzeti statistiku židovsko nacionalnog fonda: Po istoj se vidi, daje u prvoj polovici godine 1917. u Sarajevu unišlo za narodni fond K 16.497. Sto se pak šekela tiče, raspačano je devedeset komada u godini 1916. te godine 1917. osamdesetšest, komada. Istina je broj nije velik. Ali baš nije ni vele malen, kako dotični u svom dopisu primjećuje.—

Največa je nepravda učinjena, gdje se govori o vjeronaučnoj obuci. Izgleda, da dotični nije zavirio u školu otkad ju je ostavio, jer inače nebi mogao tako govoriti. Da se vjeronaučna nauka u nas reformira, davno se je pobrinula židovska općina. Nije ju trebao dotični sjetititi. Židovska je općina u tu svrhu postavila inšpektorat za vjeronauku, koji je svoju zadaću temeljito shvatio i oko reforme mnogo poradio. —• Reforme su uvedene još pred dvije godine u školama, pa da se polako, ali sigurno provadjaju, razumjeće svaki. Jer sada kad su reforme uvedene, treba lagano stupati cilju.Kako se njegda učilo vjeronauku u školama,, a kako se danas uči, razlika je golema. Dok je dijete prije molitve na pamet učilo danas uči već u pripravnom tečaju, dakle još prije, nego što podje u školu, hebrejski jezik, te kad počne molitvama, već ih i razumijeva. Dok prije nije nikako, ili samo malo čulo o svojoj povijesti, danas čuje o njoj skoro svakog vjeron. sata. A kolika je razlika u vjeronaučnoj nauci djevojčice! Prije su učile samo »Padino«, molitve na pamet. Danas je i kod njih uveden hebrejski, te ga već marljivo uče Koliki je to skok, znade, dobro onaj, koji poznaje naše prilike. Koliko se je moralo poteškoća svladati, da se sve to postignuto! Kako li je divna uredba, školsko pohadjanje hrama za dječake kao i za djevojčice! Šta se je tu sve moralo svla T dati, dok se je i starije „hahame" jpredobilo za tu ideju i dozvolilo djevojčicama pohadjanje hrama. Od kolike je to koristi za našu mladež! Tko je'jedanput prisustvovao ovakovoj službi božjoj, nije ostao ravnodušan. Nehotice su se u njega pojavili davno već usnuti vjerski osjećaji. A kako to tek djeluje na nježnu dječiju ćud, u v akog se djeteta javljaju duboki osjećaji pobožnosti, njihova lica odrazuju iste. Zar tu nisu već veliki koraci unaprijed ? Sve je to zasluga našega inspektorata sefardske općine, u koji polažemo sve svoje nade a i ne ćemo se u njem prevariti. Bat ami. Darovi: Oosp. Alfred Bornstein iz Zagreba položio je u našoj administraciji prigodom obljetnice smrti svoga oca lsaka Bornsteina K 100. — Od toga pripada židovskom narodnom fondu K 50. — židovskom gospojinskom društvu K 10.— žid. bog. općini za židovsku siročad K 20 —, i trg društvu »Merkur* K 20.-- Pomenute inštitucije neka izvole novac podići u našoj upravi. Šekel 5677. Od 1. IX. do 15. XII. unišlo je kod Lava Sterna: Ruma {’ fk. Heršković; K 14. Kutina (Izr. bog. općina) K 20. — Tuzla (L. Zaloscer) K 60. Gračanica (Ig. Rosner) K 68,80 Bos Brod (Sane Stern iNissim Merkadić) K 24.--. Livno (Ing. Oskar Grop) K 4. — Zagreb K 20. Osijek (E. Ooldstein) K 38. —, Ukupno unišlo na .šekelu 5677 od 1. I. do 15. XII. 1917. K 847-20 za 760 i članova. U isto je vrijemo unišlo za cijonii stički centralni ured K 2217 40 iza Mišmar ; K 483.

Vijesti iz drugih zemalja.

Židovsko pitatnje pred carevinskim vijećem. U raspravi o pdljačkom pitanju govorio je 5. listopada u ime Zidova zastupnik dr. Straucher i istakao da velike simpatije cijelog židovstva prate preporod i oslobodjenje Poljske. Nadalje je

BROJ 7.

»Ž I D O V» (HAJ’HUDI)

STRANA 5.