Židov

ŽIDOV

HAJ’HUDI

GLASILO ZA PITANJA ŽIDOVSTVA.

16. svibanj 1918. - ZAGREB - S. šivan 5678.

Na uvaženje! Poradi općenitoga štrajka slagara u Zagrebu izašao je i ovaj broj, umjesto na 8 stranica. samo na 4 stranice. Molimo cij. pretplatnike, da uvaže velike poteškoće, s kojima se imadu boriti izdavači lista. Bude li do budućeg broja štrajk dovršen, izaći će ~Ž ido v“ opet u većem opsegu. Uprava i uredništvo.

Židovsko pitanje.

Max Nordau u jednom kongresnom govoru. 1 . . • Jedno smo postigli već sada! Iznijeli smo i naglašujemo osobito židovsko pitanje, koje neki uopće taje, a drugi na smatraju važnim. Mi ćemo se za to pobrinuti, da ne će izčeznuti iz vidokruga vlada i narod« t ne ćemo - mirovati, dok nije riješeno u smislu cijonističkom; uspostavom žid. naroda, koji će kao ravnopravni član stupiti u obitelj naroda, i " Riješenje žid. pitanja pokus je za cijelo ćudoredje čovječanstva. Civilizacija počiva na nekoliko zadnjih načela, koja se ne smiju uzdrmati niti oboriti, jer bi se inače srušila cijela zgrada. Ova su prvotna načela: Štovanje ljudskog života, proganjanje zločina protiv vlasništva i osobe, jednakost pred zakonom svih neporočnih gradjana; dakle još kraće rečeno: „Pravda"„Justitia regnorum fundamentom"! Medjutim Židove u jednoj zemlji übijaju i robe, u drugoj vrijeđjaju i zapostavljaju, a svuda s njima postupaju, kao da stoje izvan prava naroda, društvenih ugovora, ustava, pisanog i nepisanog zakona. Ako se radio Židovi a tad će se zatajiti i najjednostavnija načela civilizacije i time i ona sama. Protiv toga prosvjedujemo 1 U ime priznatog ćudoredja, zahtijevamo, pravednost za naš narod od 12 milijuna. To nam se moglo uskratiti, dok je vladalo na zemlji barbarstvo, ali nam se ne smije dulje kratiti sada, kad svi organizirani narodi barem teoretski ispnvjedaju civilizaciju. Doklegod opstoji židovsko pitanje, moramo civilizaciju smatrati neistinom, a komedijom svaku diplomatsku konferenciju za uzakonjenje ljubavi/ prema bližnjemu j čovječanskih prava. / U žid. pitanje ulaze, osim prvotnih načela civilizacije, takodjer sekundarne tendencije. koje baš sada odredjuju smjer svjetske politike. Danas zahtijeva svaki narod slobodnu trgovinu, svaki narod drži svojim narodnim pravom, da zapuštene zemlje privuče u kolo svjetskog gospodarstva, da puste predjele uzme pod plug i da prevelike razlike u gustoći pučanstva izjednači svrsishodnim seobama.

Sasma iste zahtjeve postavlja i cijonizam. Mi hoćemo da privedemo slabo napučenoj Palestini milijune naseljenika, koji su željni rada, a mogu uspijevati satno lamo i nigdje drugdje. Hoćemo da uzmemo pod plug pustu zemlju, koja je nekoć bila židovska: da dobije vrijednost, da postane mjestom živahne izmjene dobara,cvatuće kulture, uzornog reda, na dobrobit turskog carstva, židovskog naroda i cijelog čovječansva. Pa da takva nastojanja ne bi našla odobravanje i potporu svih vlada! Predpostavka ovako znamenitog razvoja sastoji se, dakako, najprije u tome, da probudimo židovski narod, kako bi postao posve svijestan svojeg položaja, da ucijepimo svakom Židovu, koji ne će da židovski narod nestane, uvjerenje, kako se daljnji opstanak žid. naroda dade zajamčiti samo jednom metodom: cijonističkom! . . .

Prilike u Palestini.

Mj Judeji, koju su okupirali Englezi, započeo je opet neki život. Samo se posvuda osjeća nestašica ljudi, jer je pučanstvo prije dolazka Engleza evakuirano. U kolonijama obradjuje se tlo, a i neke jevrejske škole počele su s obukom. Posvuda zemlja i pučanstvo trpi od posljedica ratovanja, jer se fronta nalazi usred Palestine. Ipak se židovsko pučanstvo počelo organizirati, kako bi pred oblastima moglo snažnije istupati, kad se radi o žid- interesima. { Tako se sada radi o izboru predstavništva cjelokupnog žid. pučanstva Jerusalema. Sličan pokret u Jafi i judejskim kolonijama nastoji da takodjer dodje do ustanove jednog predstavništva. Sve poslove, koji se tiču uspostave zemlje, rukovodi „Palestinski ured“ u Jafi zajednički s ostalim skupinama. Glasilo židovskog pučanstva biti će jevrejski list >,Erec Israel**. Velike promjene očekuju u Palestini od boravka članova posebne komisije iz Londona, koja je već stigla u Palestinu, gdje će proučiti prilike, a zatim izraditi predloge. da ih onda podastre okupacijonm vlastima. S velikim zanimanjem očekuju stoga Židovi svih zemalja vijesti o djelovanju ove komisije, koja se službeno zove „British Palestina Comittee“ i izdaje posebno glasilo „Palestina**. -j- Za ra-položenje u Palestini značajan je „bratski pozdrav“, sto ga otposlaše zastupnici iz Jafe i kolonija cijonističkom akcijonom komitetu u Kopenhagen. Evo što vele današnji Palestinci: „Tek je prošlo 40 godina, od kada je mala četa mladih zanešenjaka počela da ostvaruje nekoć utopističku ideju, da se mora osvojiti zemlja predaka, znojem našeg lica i radom naših ruku, ideju, da se mora pretvoriti pustinja u cvatući vrt, gdje teče med i mlijeko. A danas vidimo Vas, naše

vodje, kako ste na čelu silnog narodnog pokreta, kojega ne odobravaju samo Židovi svih zemalja, već koji takodjer uživu potporu i simpatije nežidova svih civiliziranih nacija. Potpuno svijesni svojih dužnosti i svojih dnevnih zadataka, hoćemo da rame o rame s Vama. vjerno i neumorno, radimo na djelu preporoda našega naroda i naše zemlje!" ....

Njemačka javnost za cijonizam.

/ Nedavno je osnovano u Berlinu društvo »Pro PalSstina, Komitče zur Ffirderung der jtid. Palžlstinasiedlung«, kojemu je svrha da podupire cijonizam u okviru njemačke orijentalne politike i da uputi njemačku javnost u znamenitost kulturnog i ekonomskog rada cijonističkog pokreta. U upravi društva nalazimo istaknute ličnosti raznih političkih, ekonomskih f društvenih skupina. Imade tu narodnih zastupnika, sveuč profesora, učenjaka, književnika, visokih činovnika, stručnjakaza kolonizacijona pitanja, novinara, i t. d. Spominjemo samo ova imena; Profesori: Dr. K. Ballod, dr. H. Delbrilck, dr. O. Anhagen, dr. B. Blauckenhorn, dr. W. Sombart, dr. M. Weber; admiral D v. Truppel, poslanik v. ni. Raschdau, major u. m. Endres, vladin nadsavjetnik u kolonijalnom uredu, prof. dr. Zoepfl, sudbeni vijećnik vrhovne uprave Graf v. Westarp; narodni zastupnici: Erzberger, Scheideman, Oothein, Noske, Cohen; urednici; Kranold, Koliski, književnik Freiher, Borries von Mtinchausen, i t. d. 4 Sva ova imena s jedoče narn, da su fnjezni Nijemci upoznali veliku znamenitost cijonizma, kojega dakako ne smatraju sanjarenjem, već realnim faktorom, s kojim se mora danas računati. Ali dok nežidovska javnost raznih država i naroda smatra opravdanim cijonisiička nastojanja, dotle su još uvijek mnogi i mnogi (i naši) Židovi slijepi i gluhi za zahtjeve vremena i ne će da znadu za dužnosti prema svojoj židovskoj zajednici!

Sveuč. prof. dr. K. Ballod, Berlin, o kolonizaciji Istočnih Židova.

Realno-politički problem cijouizma dade se rastaviti u dva pitanja; Prvo, da Ii je u cijonizmu utjelovljena veća potreba? drugo, da li je Palestina podobna primiti veće mase naseljenika? Što se tiče potrebe, *o dolaze u račun prije svega istočni Židovi. I ako je potreba iseljivanja bila očita kod istočnih Židova, to bi moglo, sada nakon pada carizma, nastati pitanje, ne će li emancipacija žld. mase imati za poslije.

Dopisi za uredništvo i upravu šalju se na adresu ZAGRLE Dra<kotičtffl ii. 3f. I. k«t. (Lav Stera). Rukopisi se ne vraćaju.

God. 11.

Izlazi dvaput mjesečne. Pretplata: Oodiinje K 10, polagodišnje K t. čctvrtgodilnje K 3. Pojedini fcr 40 fil.

Broj 10.