Židov

gađenje židovsko-drušfvenoga rada u Zagrebu i Jugoslaviji, jer se tu stvara jezgra poznijih propagatora jevrejštine. Vinkovci (Dobrotvorna zabava izrael. gospojinskog društva.) Dne 6. svibnja o. g. priredilo je Izraelitičko dobrotvorno gospojinsko društvo u prostorijama svratišta Lehrner zabavu. , Zabava je priredjena u veđem stilu, a započela je u nedelju sa prodavanjem cvijeća po ulicama kroz cio dan. U ponedeljak u podne održana je u svratištu Lehrner matineja s glazbom. Po podne istoga dana bila je tombola na trgu uz ' glazbu, uz korzo sa nabacivanjem koriandola, a na večer kOncertni program, da se konačno dovrši sa plesom. Materijalni je uspjeh zabave vrlo povoljan. Zabava nije bila cijonistička, nu konstatujemo, da odbor nije išao za tim, da to bude bezbojna manifestacija asimilacije. Simpatično je, da se vinkovački Židovi nijesu žacali izaći pred javnost, „na ulicu“, dok kod nas općenito vlada tolik strah pred nežidovskom javnosti pod geslom: „Neka nas se ne vidi i ne čuje!“ Sto je zdravo i dobro, ne treba da se boji svjetla! „Pijonlrl i propagatori tudjinštlne“. ( Dopis iz Vinkovaca). Povodom zabave vinkovačkog izr. dobr. gospojinskog društva konStatuju „Vinkovačke Novine", da se na toj zabavi mnogo švapčarilo i piše' cijeli članak o tome, kako su Židovi pijoniii i propagatori tudjinštine. Prigovor nije nov. Informirani smo. da se na toj zabavi nije švapčarilo više nego u drugim vinkovačkim nehrvatskim krugovima i da ne stoji tvrdnja lista, da su izloženi ručni radovi nosili njemačke napise. Naprotiv nijesu ti radovi nosili nikakove napise, dok su bili pripravljeni hrvatski napisi, koji se nisu upotrijebili radi nepovoljnog vremena. Mi smo opetovano istakli, da je dužnost Židova poštivati svetinje hrvatskoga naroda i služiti se u javnosti hrvatskim jezikom. Starija generacija, koja hrv. jezik nije naučila, jer to nije mogla, izumire, nu dok živi ne može se služiti drugim jezikom, do li onim, kojega znade. U tome nema nikakove tudjinske propagande. Takovu propagandu Židovi ne tjeraju, jer njihov patriotizam takovu propagandu isključuje. Inače je članak ~V. N.“ dosta pristojno napisan. List misli, da će se još sa židovskim pitanjem pozabaviti, a prati sa simpatijom židovski narodni pokret. Sarajevo. (Židovsko nacijonalno društvo.) Na 1. pr. mj. započelo je društvo opet djelovati nakon stanke od 4 godine. Nije to tako lako išlo. Valjalo je naći prostorije, nanovo skupiti članove, urediti pokućtvo, knjižicu itd. Ipak je uspjelo. Sada imam® opet naše židovsko središte odakle treba da izadju poticaji za židovski rad u Sarajevu i gdje se taj rad imade organizovati. Sarajevp. ( Židovski cvjetni dan). Na Erev Ševuot priredilo je Židovsko nacijonalno društvo u savezu sa „Morijom" cvijetni dan u korist Židovskoga narodnoga fonda. Ograničili smo se ovaj puta na prodaju cvijeća po kućama, pa kako niti nije bilo dosta cvijeća, možemo biti zadovoljni sa polučenim uspjehom od K 746 20. Požrtvovnim gospodjicama, koje su išle od kuće do kuće prodavati cvijeće, neka je ovdje izrečena najtoplija hvala.

Sarajevo (Židovska centralnu banka). Izvedenje je projekta osigurano. Bosansko hercegovački Židovi pokazuju velik interes za banku i svi će uzeti akcija. Počet će se raditi sa dioničkom glavnicom od 1 milijun kruna, čim stigne odobrenje pravila od. bosanske vlade, što će prema našim infor macijama doći za kratko vrijeme. Sarajevo (Za nasljedovanje!) Na svadbi g. Izidora Atiasa jednog vrijednog židovskog radnika, koji je 40 mjeseci bio na fronti, sakupili su naši mladi smišljenici Silvio Abinun i Levi Albahari jzrnedju samih židovskih radnika i omladinaca svotu od K 560. za koloniju ~Členov“. U ovaj sjajan primjer darežljivosti svijesnih židovskih neimućnika treba da se ugledaju naši imućnici i tzv. „bolji krugovi"! Sarajevo. (Osnutak tid. dječjeg vrta). Ovdje se nastoji oko osnutka židovskog dječjeg vrta, što će ga urediti Židovsko nacijonalno društvo vjerojatno u sporazumu sa obim sarajevskim bogoštovnim općinama,,Žldov“ u Švicarskoj. ~La Serbie“ od 20. 4. o. g. i „Journal de Oeneve" od 1. 5. o. g. konstatuju po pisanju „Židova" i po rezoluciji osječke nacijonalno-židovske omladine, da jugoslavenski Židovi simpatišu sa jugoslavenskim pokretom i da će ga podupirati. Daljni izvodi tih listova nijesu tačni. Nije nam poznato, da bi jugoslavenski Židovi preko ruskih Židova nastojali predobiti rusku vladu za podupiranje jugoslavenskih pokreta, jer nemamo veze sa ruskim Židovima. Jednako nam nije poznato, da bi se vodje Jugoslavije bili igdje izričito izjavili za potpunu ravnopravnost Židova u budućoj jugoslavenskoj državi. Sto više, neki znaci pokazuju upravo nesklonost jugoslavenskih vodja prema Židovima. Šekei i Centralni fond 5678. Unišlo je od 15./V.—25. V.: Dr. B. Zauderer, Travnik za 40 članova K 125 M. Strauss, Čazma za 3 člana K 6 - Milan Licht, Ogulin za 5 člana K 19" Natpor. Armin Outman, Bojište za 5 članova K 20 Remie Rotter, Virovitica, za 10 čl. K 31 Ndpr. Bruno Anhalzer, Karlovac za 7 člana K 70 - Napr. Bruno Anhalzer, Zagreb, za 3 člana K 30Josef Meworach. Zagreb za 7 čl. K 29Mirjan Weiller, Zagreb za 10 čl. K 36 - Lav Stern, Zagreb, za 10 člana K 100* Zora Lausch, Ludbreg za 8 Čl. K 18- Heršković, sveuč. Wien za 20 Čl. K 55Juda Margel, Novagradiška 40 čl. K 80 lika Strasser, Sisak, za 20 člana K 41Sarajevo (a konto već iskazano) K 700 —) 380 člana K 341-11 Josip Adler, Kaptol za 5 člana K 10‘Ukupno 572 članova K 911-11 Posebno još doznačiše za Centralni fond Max Hofbauer Sarajevo K 30- Emil Horovitz. Zenica i David Kavezon Bos. Petrovac svaki po K 10* —. S prije iskazanim za g. 5678. svega 1.155 članova sa K 3.994-61. Odlikovanja. Naši c. sumišljenici. g. Iguatz Szemnitz iz Zemuna i g. Antun Baum iz Dalja, odlikovani su željeznim krstom za zasluge na vrpci kolajne za hrabrost. Obnova pretplate. Umoljavamo cpretplatnike, kojima je istekla pretplata, da istu što prije obnove. Na odresku pošt. đoznačnice, neka izvode naznačiti broj pa-

sice i točnu adresu. Pretplata god. 10 Kpolugod. 5 K. Novac neka se šalje samo na Banku za trgov. obrt i industriju d. d. Zagreb, za račun „Židova".

i%rha jt Židovskog narodnog fonda da u Palestini kupu)/" »' sitie zemljište, koje ie ostati neoludjutim imetkom židovskog naroda. Žid. narodni fond utemeljen jt na V. don. kongresu god. 1901.‘i posjeduje vei preko 8. milijuna kruna. Prihodi neprestano rastu, a iznosili su god. 1917. oko 3 i pol mil. kruna.

Izkaz darova

iz Jugoslavenskih zemalja austrougarske monarkije. Za vrijeme od lO.'lV. do 25./V. 1918. Adresa za listove Ž. N. F. Zagreb, Petrinjska -ulica 22. Za novce ; „Banka za trgovinu, obrt i industriju", Zagreb, za tekući račun Ž. N. F. Opći darovi. Koprivnica. Julio Handler 20-—. 20 Lebring. Lewy Juda 5-—. 5Ludbreg. Zora Weinrebe 5-—. 5Aflenz. Rosenthal 17-50. 17 50 Zagreb. Oskar Jelinek 4-—, Oto Braun 3 7* Bihać. Samuel Atijas 5-—, partija karata 4.—, Avram Levi 2- —. 11Bojište. Fritz Lederer 48-—. 48 - Palanka. J. Zaharija 20-—. 20- 135.50 Škrabice. Banjaluka. Po Pepi Poljokan: Sarina Nachmias 42-70, Buki Nachmias 21-60, N. Jellenek 1350, EHa Herzler 13.40, Max Rosenrauch 11-40, Mela Poljokan 38- Flori Poljokan 8 - —, Ella Poljokan 480. Kaši Poljokan 1-04, Hany Salom 230, Kon i Schnitzer 7 - 30, Johann Friedmann 12-—. Elsa Pancer 4-—, Hilde Zaloscer 2-20, Pepi Poljokan 17-76. 200- Zagreb. Po Vilku Spitzer: David Spitzer 21*62, Literarni sastanci 42- —, Makso Nyitrai II- —, N. N. 13-—, Josip Cohen 10- —. Po Žigi Neumann : Bela Schwarz 26 - 30, ‘ Žiga Neumann 12-10, Simo Spitzer 23-—. 159-02 Sarajevo. Po Moise 1. Montilja: Erna Papo 5 44, J. Montilja i sin 22-44, Branka Sumbulović 17-—, Milka Hirschl 2-83 Elza Backer 2-70, Abraham J. Altarac 1-—, Albert Abinun 17-40, Simha Salom 14-87, Estera Pinto 5. —, Lewy i dr. 2-35, Lotti Kajon 6-48, Moritz Izrael 2-50, Albert Atijas 5-50, Simon Katan 10- —, Matilda Montilja 7-45, Sinjora Kabiljo 9 65, Estera Kampos 22 - —, Moritz Schiller 37-22, lika Bbhm 2-20, Nada Abinunn 4*—, Rosa Finzi 24 60, Salamon Danon 21-07, E. Feiitze 5-—, Laura Lewy 5-08, A. S. Papo 17-—, Rika Pesach 20 - —, Erna Pesach 4- Moise I. Katan 5-12, Regina Lewv 15 —, Rika Kabiljo 13 30, Nadiman Papo 8- —, Jozef Perera 4 50, Flora Kajon l - 63, Iz. Perera 18-72, Matilda Izrael 9-—, Jul. Singer 10- —, Rachela Montilja 1506. M. Atijas 634, Ella Altmann 14-—, Erna Izrael 8 - 30. Flora Finci 2 - 63, Erna Atijas

STRANA 4

’Ž 1 D O V« (HAJ’HUDI)

BROJ II