Židov

11 br. „Židova" g. prof. Dr. Oavro Schvvarz, koji to jamačno mora najbolje znati, kao vjeroučitelj najvećeg broja židovske srednjoškolske mladeži u Hrvatskoj. U novije se doba osobito pokazala potreba dobrih prijevoda. Stim bi našoj židovskoj stvari mnogo pomogli, a uspjeh je u današnjim prilikama jednoj biblioteci zajamčen ‘(prevodi Aša, Alejhema, Sforima). Centralna organizacija izdavala bi s vremenom i svoje glasilo, u kome bi izvješćivala o važnijim dogodjajima iz žid. svijeta i omladinskoga pokreta u susjednim zemljama (Austriji, Njemačkoj), te bj ujedno služilo omladini za izmjenu misli. Dužnost bi bila centralne organizacije, da pored duševne izobrazbe naše omladine, goji i tjelovježbu osnivanjem gombalačkih udruženja i izletničkih društava po uzoru ~Blau-weiss Vereina" i „Šomrim" or-, ganizacija. Naravno je, da bi za ostvarenje svega toga trebalo novčanih sredstava. No kraj dobre volje, mogu se sve te zapreke lakb prebroditi, a da članarina ne bude odveć visoka. Dakako, da omladina sve to ne može sama izvesti, nego bi cijelo židovsko društvo moralo podupirati organizacijom rad naše omladine oko židovskoga odgojaGlavna je svrha te organizacije stvoriti iz židovskog omladinca židovskog čovjeka, kakovog mi želimo i trebamo. Mi tražimo čitavog Židova, pa ako ga kod nas još ne bi bilo, mi ćemo ga stvoriti. Ne riječima već djelima, našim radom i našim životom hoćemo da postanemo i postat ćemo valjani i podpuni Židovi. Na posao! Pristupimo osnutku centralne židovske omladinske organizacije, koja će služiti toj svrsi.

Zev Šaha.

Iz jugoslavenskih zemalja.

Pali na bojištu! Stigla nam je tužna vijest, da je na talijanskom bojištu smrt pokosila dva nadobudna mlada života, dva odlikovana vojnika: Dana 15. lipnja pao je u 21. godini života, abituiijent trgov. akad. poručnik u prič. 26. dom, pješ. puk. David Anhaltzeriz Karlovca, a 17. lipnja pao je u 20. g. života, abiturijent real. gimn. zastavnik u prič. 26. dom. p. p. Ojuro Hermann iz Zagreba. Lijepe vrline resile su ova dva druga. Obojica bijahu dobri sinovi, vjerna braća i mili drugovi; obojica bijahu čestiti ljudi, valjani vojnici i svijesni Židovi. Cijonistički pokret izgubio je u pokojnicima oduševljene pristaše i marljive radnike. Čast uspomeni palih židovskih junaka, Davida Anhaltzera i Gjure Hermanna! 1 Odlikovanja. Poručnik u pričuvi B_ H. pj. p. br. 1. Menahem Papo, koji je kao invalid iz ruskog zarobljeništva izmijenjen, odlikovan je sada vojničkim krstom trećeg razreda za zasluge sa mačevima. Od prije odlikovan je srebrnom kolajnom 11. razreda za hrabrost. Natp. u pričuvi 25. dom. pješ. puk. Leon BU c h Ie r dobio je svoje treće odlikovanje: Previšnje pohvalno priznanje s mačavima. Jednog, dobrov. vodnik (B. H. 1. R. Nr. 3.) Albert E 1 a za r odlikovan je srebrnom počasnom kolajnom crvenoga križa. Poručnik Pavao Beck odlikovan je za hrabro držanje pred neprijateljem srebrnom kolajnom 11. razreda. Natporuč. u prič. Drag. Friejdmanu odlikovan je previš. pohval. priznanjem s mačevima. Zagrebačka bogoslovna općina protiv pomoćne akcije za Palestinu. Čini se, kao da su asimilantski predstojnici bogoštovnih općina na djelom svijetu jednaki. Naš je predstojnik savršen tip anticijonističkog Roš-ohakola. On izjavljuje u sjednici predstojništva na inicijativni predlog,

da se bog. općina postavi na čelo akcije za pripomoć Palestini, da to nije stvar općine, da hi se on protiv takovog zaključka predstojništva svim silama borio (znači valjda, da bi izvršenje takvoga zaključka suspendirao, do riješenja njegovoga utoka)? i cia bi takav zaključak bio užašna opasnost za nas. Reče i ostade živ. Badava ga upozoruješ, da ne smijemo našu židovsku braću u Palestini pustiti skapavati od gladi. Badava tvrdiš i dokazuješ, da to nema posla sa cijonizrnom, da su Židovi uvijek i svagdje dok još i nije bilo cijonizma podupirali Palestinu, da ta pripomoćna akcija stoji pod protektoratom ministarstva vanjskih posala, a da je podupire i nežidovski »Pro-Palestina Komite« u Berlinu, kojega su članovi veliki njemački učenjacj i političari. On je bezuvjetni protivnik cijonizma. Zato je bezuvjetno protiv svega, Sto je u savezu s Palestinom i ne dozvoljava, da se cijonizam pod maskom „Pomoć Palestini" uvuče u Kehilu. Neispravno tvrdi, da madjarski Židovi ne daju ništa za Palestinu, a sakupili su pod konac prošle godine K 180.000— za Palestinu. Otkada našemu predsjedniku imponiraju madjarske prilike? Prije mu je uzorom bio bečki RoŠhakohol. Ne zna li predsjednik zagr. izr. bog. opčine, da bečka izr. bog - općina oficijelno sudjeluje u akciji „Pripomoć Palestini"? On to ne zna, jer ne će da vidi i znade, što mu ne konvenira. A onda, (o prelazi teritorij zagrebačke izr. bog. opčine, a nas se ne tiče, što je izvan naše općine . . .? Židovska djačka menza, u Zagrebu. Misao ove korisne institucije, koja svim prijateljima žid. omladine već nekoliko godina lebdi pred očima, sazrela je napokon i našla konkretna izražaja u zaključku, što ga je stvorilo. Židovsko akad. potporno društvo nakon temeljite i svestrane

Prva Herzlova poruka.

Iz djel«: „Judeiistaat'*. Godine 1805.

Misao je prastara. To je ponovni osnutak židovske države . . . Cijelim svijetom odjekuje vika protiv Zidova i to budi za. spalu misao . . . Vjerujem u mogućnost ostvarenja . . . Židovska je država svjetska potreba, stoga se mora ostvariti . . . Židovi, koji hoće, ti ć? imati svoju državu i oni će zavrijediti, da je im adu.. Za uspjeh nastojanja uzdizat će se molitve iz sinagoga. Ali i iz crkava. Jer će nestati starog pritiska, od kojeg su trpili svi Ali prije svega treba da svijctlost zacari*u glavama. Misao mora doprijeti do u zadnje, najkukavnije gnijezdo, gdje žive naši ljudi. Oni će se probuditi iz'svog tupog drijemeža. I život sviju nas primiti će u se novi sadržaj . . . I zato vjerujem, da će izniknuti iz zemlje naraštaj divnih Židova. Uskrsnuti će opet Makabejci! Židovi, koji hoće, ti će imati svoju državu ! Treba da već jednom živimo kao slobodni ljudi na vlastitoj grudi i da spokojno umiremo u vlastitom zavičaju! Naša će sloboda osloboditi, naše će bogatsvo obogatiti, a naša će veličina uveličati svijet! • 1 što ćemo tamo pokušati za naš boljitak, to mora djelovati, puno snage i kao sreća, svakuda, na dobrobit svih ljudi 1.. .

Herzi njemačkom caru.

U taboru kod Jerusalema god. 1898,

. Skupina sinova Izraelovih približava se s najdubljim poštovanjem njemačkom caru u zemlji, koja bijaše domovinom naših otaca. S tom svetom zemljom ne veže nas nikakovo pravo, koje bi vrijedilo još danas. Mnogo je pokoljenja došlo i otišlo od onda, kada je ova zemlja bila židovska. Ako se o tome govori, tada je to, kao da govorimo o s n u iz davnih vremena. Ali san još živi, živi u mnogo stotina tisuća srdaca. Taj san bijaše i još je uvijek divna utjeha u premnegim bolnim časovima našeg trpečeg naroda. Ta misao krije u sebi vječnost, premda je ona svoje oblike zaista mnogostruko mijenjala s ljudima, s uredbama i vremenima. Cijonistički je pokret današnjeg dana stoga zaista sasma moderan. On nadovezuje na prilike i uvjete sadašnjega života i hoće da riješi židovsko pitanje iz mogućnosti našega doba. Jest, mi vjerujemo, da sada može uspjeti, jer je čovječanstvo obogaćeno prometnim sredstvima i tekovinama tehnike. Poduzeća, koja su još prije pol stoljeća smatrali fantastičnim, sada su svakdašnja. Vodena para i elektriciteta promijenile su lice zemaljsko. Odakle treba povući konzekvencije i za čovječnost. Eto, tu je zemlja naših otaca, koja je zgodna za naseljivanje i obradjivanje. Vaše je Veličanstvo vidjelo zemlju. Ona vapi za ljudima, koji treba da je obradjuju, a mi imademo medju svojom braćom strahoviti

proletarijat. Ovi ljudi vape m jednom zemljom, koju bi htjeli obradjivati. I tako nastojimo, da iz dvije nužde zemlje naroda razumnom vezom obih stvorimo novo blagostanje. Držimo, da je ovo nastojanje toliko dobro da doista zavrijedjuje naklonost najveledušnijih . . . Duboko smo uvjereni, da ostvarenje cijonističke osnove mora i za Tursku značiti blagostanje. U zemlju dolaze eneržije i materijalna sredstva. Dade se predvidjeti, da će biti oplodjeni prostrani pusti predjeli, a iz svega toga izniknuti će više sreće i civilizacije za mnoge ljude . . . Naša misao ne ugrožava ničija prava niti čuvstva pobožnosti. Shvaćamo i štujemo pijetet svih vjeroispovjesti za tlo, iz kojeg je izrasla i vjera naših otaca. To je domovina ideja, koje nijesu svojima isključivo jednog naroda ili jedne vjeroispovjesti. Što je viši stepen civilizacije čovječanstva, to jasnije će ljudi spoznati ono, što je zajedničko u tim idejama. 1 tako je pravi grad Jerusalim sa svojim sudbonosnim zidinama, postao simboličkim gradom, koji je svet svim kulturnim narodima! ...

Darujte za evakuirane' Židove u Palestini!

BROI 13.

.Ž 1 D O V* iHAJ'HUOI)

3