Židov

sekcije tkhiba, koja će doskora pooefti da radi: gonibalačkia će eekeija početi siijedeeeg' mjeseca da iaobrazuje prednjiački zbor, koji će omla početkom školske godine moći da izvježbava našu omladimi obojegr spola. Špartska sekcija još pregovara sa Rratdskim zastupstvom radi ustupa poilesnog' igrališta za tenis, nocromet i dnige igre za ledinu, te će to pitauje za koji dan l»iti riješeno. Obje će sekcije ]K> svoj prilici izaći pred omladinski slet n Sarajevu sa par uvježbanih pijesa-. Osim tofra i istroj-io je klnb g 1 a z b en ns e kc i ju, koja se sastoji od -ffudlat lačkoff kvarteta (gusle I. i I. celo i viola), od glasovirskih trija (gusle, celo i glasovir). te od par pjevačkib sola, a osignrat će si ]>odrnladak ti-me, da će početkom školske goditie ustrojiti orkeatar i pjevački zborPerijalni, se klub n-atdailje bavi i a g 5tac i j o mn p o kr a j i ni, pa je na tom polju nspješno djelovao n Dja-kiovn (Nikola Tolnaner, Lav Kraus i Mirosl-av Lederer) Vnkovam (Miroslav Lederer) i n Požegi (Ni-kola Tolnauer i Miroslav Lederer), a ispnnjat će tu svoju zadatću n većem opsegn preko svenčilišnih ferija, kad se bndu el'ainovi kluba povrat il i sa raiznib visokih škola. ,Klub je zatitm ustrojio tečaj za j-e--v r e j s k i j e z i k, koji pod vodstvom zaslužnog sumišljeniika g. kantora K i š i ck o g a lijepo napreduje, pai se nerijetko n čitaonici i prigodom klubskih -sastanakia n kavani čuje po koj'a jevrejska rečenica ili' kraći razgovor. Osim zgodimičnih zad-aća (übirojrije šekalima i p ristupnioa., priredbe za kongres i dr.) namijenjena je klubu važna poliitička z a d a ća, u prvom redtu agitaeija - prigodom -narednih izbora zai parlaimenat, gradsko zasitupstvo i ži.dovsku općinu, te se i tu nadati uspješnom djelovanju. Konaeno treba da t se istakne, da je ferijiallni klub zaslugom Nikole Tolnauerai pokrenuo omladinski pokret, ikoji pod vodstvom i nadzorom omladinske sekcije -kluba vrlo intenzivno radi. 0 toan izvjiešćujem ' posebno. Šalom ben Klominus. Osijek. Omlndinsk; savez. Osječka ziđovska *omladina stoji sva pod znakom omladjns'kog j>oki-eta. Nestadoše suboparne sjeđnice sa mršavim i usiljenim dnevndm redom, -a neplodne debate i mrtvo teoretiziranje uzmače pred ml'adeuačkim žairom i kipućim) životom,. Od sredlijoškolske »Bar Giore« te djevojačkog društva »Mirjam* stvoren bi omladinski savez, koji nalazi sve \iše odziva i medju onom omladinom, koja je do sada postrance stajala, ai obuhvata i djecu pučkih školaL Omladinci marljivo proučavaju je\T*ejskj jeizik, te velikim oduševljenjem gaje jevrejsku pjesmu i jedno i drugo pod vodstvom vrlog nam sumišljenika g. kautora Kišickoga, pa često puta se po csječkim javnim nasadama i perivojiima ori židovska pjesma iz grla naše omladtne. Na Šavuot biagdauu prodavala je omladina plavo-bijelo vrpoom vezane kiticei cvijeea, a- jedan po njoj sači'njetii Magen David od plavog i bijelog cvljeća, te plaK’O-bjielih vrpca resio je govornicu u bramu. TJ židovskoj se čitaoniici obdr-

žalo šavnot-posijelo, ;koje je vrlo lijepo uspjelo. 0 Duhovima priredjen bi skupni iz.let ftviih omladinskih grupa u Orahovicu i okolicu, koji je vrlo lijepo uspio, te su slični veći izleti zasnovani za svaki praanik orl 2—3 dana. dočdm se manji skupni izleti, u prvom redu s đjeeom, priredjuju svake nedjelje. Naravno je, da će omladinski savez na sletu u Sarajevu biti brojno zastupano, po svojoj, prilici i aktivno, kako sam gore iizvjestio. Šalom ben Klominus. Osohna vijest. Naš sumišljenik dr. Isidor H er m a n n ordinira i 1 ove godine ii knpalištu u Lipi'ku. *

Iz omladinskog pokreta.

Borba i odluka. Revohtcija omladine nije borba protiv drufiih, nego protiv sebe. Ona ne će đa promfjeni drugih dok nije promijenila sebe, ditšu svoju. Ne stuži sebi, već narodu svome- Ne svršava sa sobom, nego poćinje sa so. bn(m i mllsli sebe. Ne žrtvuie druge, već sebe.

Albrecht Hellmann.

Nainjera mi je, tki u ovom člaimku i omladini L t sebi prikažetm i osvjetlihn sve, što je kadfo da zavlada rankidinotn, koliko su na me djelovala đva faktora, dvije slike u životn mlaida čovjeka: rat i' židovski omlaidinski pokret. Hoću da dovedera u sklad omladinski pokret u teoriji sa realrnim životom omiadine. Odgorvairm ujedno na elanak otštampan prije ovoga na očome mjestu. Mislim da sam jKišao pravim pntem: počinjem s a s o bo m. I. Biio saitn dnšom i tijelom Židov, bio saim mlad i omladinac, bio sam j a. Takvog sputala tnie anstrijska vojnička stega, nibila u zametku svako izbijanje slobodne Nnlje naučiosa raš ntj e t isluša ti, a 1 i sannzaboravio htje t i i m i sli ti. Dvaje sam godine osjećao, da svoje vrijeme, svoje siie trošim za stvar staru, n protivnosti s modernim etskira uačelim|a. Zabraniše da radim za ostvarenje svojih idejala; ne dadoše mi vi’emena, da za sebe išta učinim naučio sam trpjetd i čeka ti, a 1 i zaboravio sa m raditiiistinugovoriti Kad sarn napokon mogao odbaciti vojničku odoru, nisam se više osjećao tndad, nisam više osjećao ono ja n sebi - ostalo mi je samo ono, što mi nitko ne može odiizeti: židovsko-narodna svijest i Ijnbav za moj narod-11. Tatko promijenjen našao sam se na slobodi, ne znajući, što da zaipočnem. Bio sam na raskršću: da nastavim nanke ili stupim n zvanje? Ne imajnći nikoga blizn, koji bi me n mojoj neodluičnosti satvjetovao, osjetio sam siromaštvo škole, koja me jeođgojila, ne poznavajući me ine bav eć i s © uop ć e p iit anj e m zv anja svo ji hn če nik a. TRažmišl jaijuići o tom vidio sam, da nilsam osamljen n svom krugn. Viido sam, da mnogo židovskih mladića ne poz na va ju ć i se be ide krivim pntem, dok nekolieina p ozn avajući sebe, ne zna, što da započne. Nikad nije pitanje zvanja bi'lo po nas

židovsk© mladioe važnije nego damas i baš danas nemai nikoga, koji bi se kod nas bavio tim pitanjein. m. Uvijek sam osjeeao prirpadnost svorme nai'odu, no nlkad vise nego onda, kad sam se našao osaimljen, bez savjeta i nporišta. Taj je osjećaj do onđa bio jedna veza između mog naroda i mene. Nikada nLsam ni pomislio, dia između naroda i pojedinoa mera da postoji i neka drnga jaea veza nego samo os.je<iaj pi'ipadnosti i Ijnbavi s jedne strane, te davanje samosvijesti i ponosa s diaige strane. I o tom razmišljajući i promatrajući svoju okolinu,' vitđio saira đa su i ostah kao i ja . IV. Ungo sairn vremena bio tatka d a n a šn j e politike. Stoga sam je zainivio iz dna duše. Oslolrodivši se jedva ropstva, zavedoš© me prilike ipak u stiruju židovske unutarnje politike mojega kraja. Brla je to maiušlska, galutska politikaNi tu nisam bio sam. Ostaila je oaidadina sudjelovala kao i ja nesvijesna u tim za židOvstvo neznatnim, sićušnim borbama. Ali kollikogotl neznatne za židovstvo, toMko štetne za pojedinca, postale su velika opasnost za nas omladinoe, jer se ni ovdje nije našao nitko, koji bi omlladinu izvukao iz tog vrtloga laži i klevete. V. Postao sam čovjek solbe i kavaue. Ne samo koji mnogo sjeili po kavaoama. već koji je poprimio kavanske obieaje, koji u magli dima misli i osjeća. Živeći n uskom prostorn, postao sam uskogrudan, izgnbio sam s\ 7 aki smksao za Ijepotu života u piirodi. Ali i u kavanu nisam došao, dovelo me đruštvo. Tu smo sjedili i govorili, neprestano govorilM. I ti sn razgovori nmogo doprinijeli, da sam opet nasao sebe. VI. Iz prikazanog mrtvila i nemoći, iz goreine i nepovjerenja sprajm samoga sebe trgnuo me pokret, koji danas budi svn židovsku omladi’mi galuta; Zidovski Omladinski Pokret. Na sjednicama, iz novina, easopisa i knjiga saznao sam o njem, saznao sam, d» je svagdje kao kod nas. Salznao sam i z v a n a ono, što je nm e n i tinjalo već dngo. Židovski omladinski pokret. kojem je svrha, da od inrtve, malodušne i maOo židovske omladine stvori jaki, zdrava i živi dio svog naroda, bavi se i rješava sva pitamja židovske omladine. I meni je dao odgovore na sva pitanja, koja su nie pritiskivala, riješio me je briga, koje su me-mori.le, iz magle pokazao mi se jasno pnt, kojim moram da podem. vn. Odlueio sam! Idem u Erec Israel. To je odgovor, riješenje, spas. Idiem i prema tome ćn udesiti svoje zvanje: postaću agronom, radiću ujedno za svoj narod i ža sebe. A jesaan U sposoban za tol Jesarn! Jer osjećam veliku Ijubav spram one zemIje, jer mi je ta konačna odlnika dala dbvoljno jakosti, da svladam sve, što mf stane na put: ovdje i tamo. VIII. ' Citajući o židovskome narodu i njegovoj omladini, uvidio sam da ga i ne poznam, đa poznam samo ono malo židov-

STRANA 6

»2 IDO Y« (HAJHTJDI

BROJ 20.