Židov

sad imadamo .jaku struju, da se nacijonalizujn zemljišta u Palestini i socijalizujiu poduzeća. O odnošaju prema ortodoksiji izjavio je, da Poale Cijon ne želi kulturnu lx>rbu i da respektuje svačije vjersko uvjerenje. Tražit će dalekosežnu autonomiju za škode raznih smjerova. Ortodoksija ne smije da vjerske tradicije proklamuje dijeloon narodnog: odgoja, iSukobit ćemo sć ortodokšijom, ako bi, u krivom sbvatanju vremena i prilika, htjela da postavi pravni i gospodarski život Palestine na teokratsku bazu. Koniačno se osvrnuo i na mirovni zbor i zahtjeve židovskoga naroda, koji su izneseni pred mirovni zbor. Uvjeren je, da ćemo moći dobiti od mirovnog zbora garancije, koje će nam omogućiti veliku kolonizaciju u Palestini na narodnoj osnovi. Mnogo zavisit će o načinu izvršenja mandata po Engleskoj, a to će se ravnati po internaoijonalnome položaju i engleskoj politici budućih godina, Hebraiziranje naroda. Engleska cijonistička federacija priredila je ui East Endu skupštinu, u kojoj je poznati cijonista Hilel Zlatopolsky govorio o jevrejskim jeziku i palestinskoj kulturi i rekao slijedeće: U prvoj je perijodi cijonizma zauzeo jevrejski jezik u cijonističkoj ideologiji isti položaj, kao i kolonizacija Palestine. U isto vrijeme sa pokretom »Bilu« nastao je u Rusiji, pod upravom Ahad Haana i Ben Jehude, »Hašlloah«, te započeo sa propagandom za živi jevrejski .jezik. U prvim godinama kongresnog ci.jonizma umanjila se važnost jevrejskoga jezika. Kongrescijonisti nisu potpuno spoznali vrijednost i znamenovanje palestinske kolonizacije i jevrejske kulture. To je išlo tako daleko, da su stenografski protokoli prvih kongresa jedva i zabilježili jevrejske govore. Kamo je vodala ta pojitika? Na jednu stranu u Ugtatidu, a na drugu stranu koncesijama za židovski jezik. Kasnije se upoznala vrijednost kolonizacije, a ujedno i židovske kulture. Još uvijek ni je su cijonistioki zahtjevi dosta radikalni i čisti. Traži se jevrejski samo za Palestinu, a drži se nemogućim hebraiziranje galuta. To se protivi prvotnom našem zahtjevu : jedinstvu židovskoga naroda. Narod mora da ima jedan jezik. Židovska škola na cijelom, svijetu mora da je jevrejska, Ruski oijoniiste su to već uvidiii, te danas u cijeloj Rusiji postoji velika organizacija »Tarbut« koja je stvorila cijeli niz jevrejsfcih škola. sJlatopolsky izvijestio je o radu te organizacije. U Rusiji postoje četiri učiteljske škole i osim toga ješiva. U Odesi osnovana je visoka' škola za jevrejsku znanost, na kojoj predaj© i pjesnik Bialiik; u Harkovu i Odesi dvije pučke univerze, ■a n Moskvi stvorena je jevrejska pozornica. Društvo »Tarbutc osnovalo je dvije škole za učiteljice zabavišta, koje imaju na stotine učenica i mnoge jevrejske gimnazije. U Ukrajini osnovalo je društvo 1.88 jevrejskih pučkih škola i 119 zabavišta. Zatim je govorio o mogućnostima 'kulturnog rada u drugim zemljama i požalio, da u Americi još ne izlaze nijedne jevrejske novine, kraj 10 židovskih novina. Govorio je zatim o jevrejskcm učiteljskom seminaru u Kovnn - 'i Wienni. Ako ne budemo hebraizirali galut, tad ne će jevrejska kultura moći obastati pred navadom emigranata u> Palestini. Dokile god ne ćemo jevrejski.govoriti, ne će.mladež ljubiti taj jezik, jer život ljubi samo živo, a' ne mrtvo- Unutar čijom stoičke organizacije moramo tražiti radikalno provođenje hebraizimnja. Pozdravljamo nove sufliišljenike, koji su došli nakon Bal fonroye deklaracije k nama, ali moramo od njih tražiti, da bczuslovno prime naše jevrejske zahtjeve. U djedom galutu more mo svagdje osnovati jevrejske škole. Važnije je danas, da znamo jevrejski govoriti, no pisati. U Palestini već se tražilo, da samo onaj imade pasiv po izborno

pravo, koji zna jcvrejskij. Mi ćemo taj zahtjev mara ti i za kongres tražiti. Tko ne zna jevrejski, ne može da bude zastuinukom na kongresu. Ni jedan činovnik u Palestini ne bi se smio namjestiti bez znanja jevrejskoga. Samo tako doći'ćemo do cilja. Predsjednik skupštine, Usiškin, upozorio je na opasnosti, kojima će biti izvižeu .jevrejski jezik na početku kolonizacije u Palestini. Turski jezik nije mogao biti konkurent jevrejskom, jer je turska kultura neznatna. Sad će se sigurno n Palestini uniđi ti kurzevi za Engleski jezik. MI ljubimo jezik Shakespearesa Byrona, ali jedan red naše kulture mora da nam je dragocjeniji od najveće kulture drugoga naroda. U ovom času, dužnost je engleskih cijonista, da i oni podignu zahtjev hebraiziranja, I cijonisti, prem židovska manjina, prodrli su, jer su radikalno stavili svoje zahtjeve.

Iz Palestine.

Brandeis o Palestini. Na oprosnoj slavi /.a rabija Cooka, koji polazi u Palestinu, izvjestio je Boris G o 1 d h e r g o uspjehu palestinskog’ putovanja Ix>ui»a Brandeis a. Brandeis in ošao .je svu Palestina. Prije odlaska imao je dogovor g generalom 11 e n b y e ni. kojemu je ocrtao svoje utiske. Pošto nije mogao generala Allenbva o svomu informirati, izradio je pismeni izvještaj, u kojemu dokazuje, da nijedan drugi narod, osim židovskog, ne može da tiodigne Palestinu. Palestinu ne smijemo usporediti s Kanadom ili Brazilkom, jer su na nju strašno djelovali svjetski prevrati i tisućgodišnja ©pustošenja. Satno Zidovi, koji su s tisuću nježnih niti vezani sa zemljom, moći će da nasmognn snagu, trud i rad, kulturu i inteligenciju, koja je potrebna za podizanje zemlje. Brandeis je duboko uvjeren, da ćemo za Palestinu naći potrebne snage, a onda će Palestina postati najljepšom i najbogatijom zemljom svijeta. Konferencija Hapoel - Hacaira. Nedavno je održana nakon petgodisnjeg prekida konferencija predstavnika narodnosocijalističke strane Hapoel-Haoair u Kineretu (Palestina). Nazočni su bili i novo pridošli pijoniri. Prvi govornik, Sprincak rekao je i ove značajne izvode: Na jednom nas mjestu kolju, jer smo neutralni, na (Drugom, jer nismo. Ovdje nas pogromirajn kao bunzoaze, a tamo kao boljševike. iS boli i a nemirom gledamo u budućnost. T sred najtežih problema najjače i najbolnije osjećamo činjenicu, da nesretne židovske mase još nemaju izlaza iz pakla. Još nije prokrčen put u Palestinu. To je tragika ovog časa- Moramo sabrati svu svoju snagu i sve svoje živce za djelo obnovć. Naše je načelo: Ne smije da bude čzrabljivača, niti izrabljivanih. Zar da se bavimo neplodnom opozicijom i kritikom? Zdrava radnički pokret nije za takvo šta. Kojim putem, da>kle, da podjemo? Hapoel-Hacair daje nam vasan odgovor; Putem .stvarajućeg pionirstva. Naše je geslo: Borim za najveće uvjete rada 5 neumoran rad jaod svaki uvjet... Drugi govornik, Goddon, istakao je značajku Hapoel-Hacaira ovako; Prekoravaju nas, da nismo dost:i. socijalldr sti. Valja razlikovati socijalizam, kojemu je glavna stveg razredna borba, od naravnog, narodnog «rrćjalizma. Mj zahtijevamo, da slobodni rad bude temeljem <paše narod no zajednice, jer je rad veza. ipja nas vqže sir! zemljom i prirodom. "Moramo reći narodu: Ovdje u Palestini moraš se koncentrirati i svoj preporod radqm ostvariti ... Nakon saslušanja referata i debata o stanju gospodarstva i kolonizacije, o mogućnostima rada i plaćama, c ustanoveip,-! za zaštitu u slučaju nezgode i bolesti, o osnutku radničkih kolonija i radničk« banke, o opskrbi živežnim namirnicama itd- prihvaćene su razne .rezolucije. tOigepizacija Hapoel-Haoair imade mnogo haverim-a izvan Palestipe. U’ Rusiji

rade pod imenom »Ceire-Gijon«,- u Poljskoj su udruženi u »Hašomerne. Iz redova ovih organizacija proizašle su mnoge radnje budućih pionira: skupine Hebaluc i Kvucot, Op. ur.) Anu i .kunska komisija u Palestini. Ko IHsnhaškom cajonistlokom uredu javljaju iz Palestine: Posjet amerikaaieke sekcije mteraliirane 'komisije domo je nov polet u cjelokupni politički život zemlje. Amerika uska gospoda došla su u dodir su svim krugovima pučanstva i pojedinim strapkama. Posjetila su razne inšUtuoije i primila brojale deputacije iz Judeje i Galileje. Sad su gospoda u Damasku- S početka postojala je neka bojazajn glede ortodoksnih elemenata u• J orusolimu- Zato palici sefardskih i aškenaskih općina razložili su komisiji svoje želje s dostojanvom i s puno narodnog ponosa. Sefardska, općina došla .je sa solunskim velikim rabinom rabi Jakob Meirom, koji je blagoslovio komisiju i na jevrejskom jeziku iznio zahtjeve Zidova d historijsko pravo židovskog naroda na Palestinu. Većina pitanja, koja je stavio predsjednik komisije, odnosila su se na buduću židovsku emigraciju i na međusobni odnošaj židovskog pučanstva prema ostalome pučanstvu. Asketu usku općinu predvodio je rabin Hajitn Sonnenfeld. D sjednici provizorne egzekutive izvjestio je dr. Eder o primitku komisije u Gal rleju 0r č k o-o rtodoksna deputacija izjavila je, da su Židovi donijeli veldkn korist zemlji, te da. je poželjna velika imigracija Zidova. I arapski ranham e d ati e i izjavili su se vrlo povoljno o Zidovima. Braunstein izvjestan je na skupštini u Sa f e du o dočeku komisaje u gornjoj i donjoj Galileji. Mnogi židovski zastupnici naglasili su veJlßke zasluge židovskih imigranata za ekonomski i kulturni razvoj zemlje. Mnogi od njih zamolili su komisiju, da se zauzme za veliku židovsku naseobinu istaknuvši, da arapski narod želi dobre odnošaje se. Židovima. M'asa naroda ne slaže se sa istupima neodgovornih pojedinaca, koji su protiv interesa zemlje. U svim je kolonijama srdačno pozdravljena komisija. Osobito srećku bio je doček n R iš o n 1 e Lecijonu, na kojem su sudjelovali zastupnici judejskih kolonija, ugledne ličnosti iz Jafe i Jesrneolima i zastupnici cijonističke palestinske komisije, Iza dočeka bio je doručak u paomovom gaju- Amerikanci izjavili su se vrlo povoljno o židovskim seljacima. U Zihron Jakobu opširno je izvjestio komisiju n dosadašnjom radu židovskih kolonija poručnik Aro neon (brat poginulog agronoma). Posjet u Da masku donio je nov poticaj u političkom životu, a osobito u pitanju protektorata. Jedni hoće autonomnu Siriju, nezavisnu, od Hedžijsa, drugi tvrde, da Sirija ne može postojati bez protektorata jedile velesile. Neki opet traže prisas jedinjejije Sirije Heđžasu. Sekretar amerikanske komisije; posjetio, je odmah habam bašija, da s njim uglavi red primar n.ja pojedinih deputacija. U petak, dne 20. gurana, primljeno je oda-slanstvo židovske općine. Odvjetnik Aba d i i haham baš i razložiše stanje i želje židovstva. Njihova razlaganja učinila su dobar dojam. Razgovor kretao .se poglavito oko odnošaja između Sirije i Palestine. Predsjednik komisije primjetio je cdaslanstvu, da su Židovi jedini, koji traže odcjepljenje Palestine cd Sirije. Židovski zastupnici primjetili sp, da kao stanovniai Sirije imadu potpuno shvaćanje, za želje svojih zemljaka, ali kao Židovi traže rastavu Sirije od Palestine. Naglasili su, da Sirija nije nikad bila sjedinjen®s Palestinom. T pod turskim režimom bila je Palestina posebno upravno područje. Kao vjerni sinovi židovskoga naroda traže, nezavisno cd. toga gdje žive,, samostalnost Palestine, a za židovstvo Sirije garancija njegovih narodnih prava.

BROJ 27.

»2IDOV« (HAJHGDI)

STRANA 5.