Židov

đi'lo je veliku senzaciju u češkoj štampi. »Veukov«, »Češko Slovo«, »Slovenski Dennik« i drugi listovi reagirali su na ovo pisanje- U mjesto svake potomke donašaju »Židovske Z[>ravy« u svom zadnjem broju velik broj novih dokumenata) o .načinu, kako civilne i vojne oblasti u Slovačkoj postupaju sa Židovima. Dosta objektivan sud o prilikama u Slovačkoj, donosi češki tjednik »Socialni Demokrat«. U članku se medjb ostalim veli; >K najaiktna 1 nijim pitanjima, kod kojih se u pravom svijetlu pokaizala sva nesposobnost ministra Srobara, spada židovsko pitanje. I ako osudjujemO djelovanje vjelikog dijela Židova u Slovačkoj u gospo% diarskora pogledu, to ipak nitko ne može da se slaže sa sredstvima i načinom, kojim se služi ministar Srobar protiv Zidova-, Kroz mjesece širio je u čehoslovačkoj vojsci letke pune mržnje protiv Židova i unosio time rasni antisemitizam u vojsku. Istina, da su se mnogi Židovi u ratu olkv gatili, ali ima u Slovačkoj osobito u istočnim dijelovima i velika masa židovskih proletaraca, koja strašno trpi. Nije s toga čudo, kad) je u Velikim Mihalovicaona dOšlo do izgreda, a poslije priređen pogrom pod izlikom da se pucalo na čehoslovačku vojsku. U jedan podrum, u koji su se skrili oko 200 osoba, većinom žene i djeca, bačene sxi ručne granate, te je mnogo nedužnih ■kjudi poginulo. Što se moglo da spasi iz pctlrumai, protjerano je, a jedno deset osol>a je uajišeno. Htjelo ih se bez ikakove osude strijeljati. Istom na zamolbu svećenika odi učeno je, da će se strijeljati samo jćdian Židov, i da će ždrijeb odlučiti, koji će to biti. Dotični Židov je Ibez ikakve krivnje d osude smjesta strijeljan. Ovo varvarstvo nazivlje se u građanskom jeziku borba protiv boljševizma. Jasno je, da se na taj način ne može u Slovačkoj nikoga predobiti za republiku«. Pogromi u Ukrajini. Berlinski »Jiidische Rundschaiii« objelodanjuje interview s g. M. Groš s m a nn o m, čla,nom židovske narodne skupštine u Ukrajini, te g. dr. Coral nikom, koji po nalogu cionističke Organizacije borave u Berlinu, a odavde će poći u London. Gospoda donijela su tačne podatke o pogromima, te za ispravnost tih <Ja.ta preuzima uarodnožidovski sekretarijat u Ukrajini svu odgovornost. U izvještaju se veli među ostalim: »Od konca novembra 1918. do 20- maja 1919. bilo je u 127 mjesta pogroma i krvavih izgreda. Za druga 40 do 50 mjesta ne može se sigurno reći, koji su opseg imali izgredi, jer sekretarijat nije s tim mjestima mogao stupiti u doticaj. Kod ovih pogroma übijeno je 30.000 do 35.000 Zidova. Velika poimenična listina übijenih nalazi se u rakama sekretarijata. Ove su brojke apsolutno sigurne, a vjerojatno jie, da je broj übijenih mnogo veći. M. L. Golđstein o pogromima u Ukrajini. Na svom putu iz Kijeva u Pariz, zadržao se poznati odvjetnik M. L. 6 o 1 ds t e i nn Varšavi, da preda Morgenthaiu-u točan izvještaj o pogromima u Ukrajini. Suradniku »Hajuta« izjavio je Golđstein o svrsi svoga putovainjh) ovo: Hoću da upoznam javno mnijenje Evrope i Amerike sa strašnim položajem u Ukrajini, a naročito s tačnim materijalom o groznim i bestijalnim pogromima Zidova n Ukrajini, koji sveudilj traju. Do moga

odlaska iz Kijeva (put <io Varšave trajao je pet nedjelja) imali smQ vijesti o 90.000 übijenih Židova iz 60 gradova; hiljadu je židovskih žena ‘Obeščašćemo. Držim, da 6e civilizovani svijet, kad sazna strašnu istinu, ipa'k naći puta i sredstva, da učini kraj 'masakrima] vojske Pertlljure- U Ukrajini imištuju se čitave generacije. U Kijevu se Odmah iza prv ih pogroma organizirao centralni pomoćni komitet za žrtvje pogroma u Ukrajini, koji je sastavljen od svih židovskih stranaka. Prva je zadaća komiteta bila, da provede tačnu istragu i skupi autentičan materijal o pogromima. U tu svrhu poslani su zastupnici u jx>jedina mjesta, koji su uz veliku I>ožrtvOvnost kroz nedjelje skupi jati tačan materijal. Sve ove dokumente i protokole pregleda odbor, te će ih objelodaniti. Dovršeno djela imat će 30 svezaka. I. svezak pod naslovom: direktorij i pogromi« već je u tisku. Za ovu veliku akciju morat ćemo stvoriti veliki fond. Ukrajinski direktorij nam je nakon pogroma u Bendičevu d Gitorairu stavio na raspolaganje 3 milijuna rubadja, a( ukrajinski Židovi skupili su jedan milijun ruba!ja. Na žalost nije se sabirna akcija mogla uslijed napredovanja boljševika nastaviti, jer su zabranili i svako djelovanje centralnog odbora. Putujem sad u Pariz i nadam se, da ću tamo naći potporu. Židovska autonomija u Ukrajini. Židovska općina u Kamenie c-P odols k o m izdala je deklaraciju, u kojoj se među ostalim veli: Židovi su u velike interesiram na gospodarskom i političkom oslobođenju Ukrajine. Židovska demokracija mora da svagdje ima mogućnost učestvovanja. inicijative i sana(dnje. Pravo samoopredjeljenja mora da je osnova države, ali i pojedinim narodnostima u Ukrajini mora se to pravo prianjati. Tražimo s toga, da se izgradi prokla movana narodna Osobna autonomija. Tražimo, da vlada vodi odlučni boj protiv mračnih nazadnjačkih i provokatornih elemlenata. koji priređuju u cijeloj Ukrajini pogrome. Propaist gradova i mteiah varošica, gdje mase židovstva žive. donijet će sobom i propast cijele zemlje, jer u Ukrajini, koja nemla veliku industriju, je židovski radni narod jedan, od glavnih faktora gospodarskog napretka i razvitka države. Ukrajina traži židovsku istražnu komisiju za pogrome. Prema vijesti ukrajinskog dopisnog ureda upravio je ministar inostranih djela T e m, n i c k i> brzojav na predsjednika ukrajinske mirovne delegacije, gofa T u s k i je v i ča, n kojem među ostalim poriče krivnju vlade generala Petljure na pogromima u Ukrajini i traži, da u Ukrajinu dođe istražna komisija. Brzojav završuje sa: Da se učini kraj svim rovarenjima i da dođemo do istine predlažem, da se iasibere posebna komisija iz zastupnika židovskoga naroda i da je se odašalje u Ukrajinu, da bi provela istragu o pogromima. Čast mi je pozvati u tu komisiju gospodina književnika Ahad H a a m a (U. Ginzburg), koji sad boravi u Londonu, članove centralnog odbora cijonist’čke organizacije inžinira U s i š k ida i Goldsteina, sad u Parizu, te predsjednika londonskog centralnog odbora »Jewisb Territoriai Organisation« dna. Jochelmanna. —Ruben F i n k javlja u »The Day and tbe Warbeit« iz WasbingtOna, da je

vlada Sjedinjenih država stavila) upite o pogromima u Ukrajtini. Vlada naredila je i istrage, ni koliko je to moguće u zemlji,, koju još nijesu priznale Sjedinjene državp. Amerika upitala se i kod danskog crvenog krsta i drugih internacijonalnih humanitarnih institucija, no dosad još nij)e dobila odgovora. Svi informatori govorili su tek o vijestima, a nitko nije još mogao dati točne i direktne informacije. Američka vlada želi Židovima pomoći i zapriječiti pogrOme. Državni departement naredio je, dia se ispostave pet putnička visu ma za ukrajinsko-žildovsku delegaciju, koja bi imala doći u Ameriku i voljna joj je put na svaki način olakšati, da na taj način dobije pouzdane informacije o pravom stanju stvari u Ukrajini. Zaštita židovske manjine u Poljskoj. Središnji Odbor cijon. organizacije u Poljskoj izd'ao je proglas naJ židovski narod, iz kojeg vadimo Ova mjesta: »Sejm je ratificirao mirovni ugovor s Njemačkom i podjedno posebni traktat između anfcante i Poljske, prema kojemu su zajamčena naša minoritetska prava..,. Prvi su put velike zapadhO-evrOpske demokratske države spoznale, da se židovsko pitanje ne može riješiti asimilacijom i rasulom i da se tim načinom ne mogu zadovoljiti životne potrebe židovskih narodnih masa. Shvaćeno je, da je židovsko pitanje nacijonalno ida ste može samo onda riješiti, ako se dade židovskom narodu mogućnost, da njeguje i razvija svoju narodnu osebujnost. Također je spoznato, da nisu predstavnici židovstva oni, što hoće propast židovskog naroda, aisimilanti, već da su to oni, što teže za preporodom i oslobođenjem naroda. I zato je traktat naša pobjeda i prvi uspjeh borbe, koju već dugo vodimo za svojte oslobodjenje. Nacijonalne institucije, koje smo stvorili radi vođenja narodlne borbe, moramo očuvati i izgraditi: Narodna vij/eća i svesvjetski komitet židovskih delegacija. Vezu između naših lokalnih i svesvjetskih tražbina moramo još snažnije naglasiti, jer u jedinstvenosti našeg narodnog fronta na cijelom svijetu počiva naša snaga ... Židovska se općina mora 1 preustrojiti, a njezini štatnti moraju se promijeniti, da budu u skladu s traktatom. Općina mora uzleti u svoj djelokrug školstvo i socijalnu skrb židovskih masa. Židovsko-narodna organizacija mora se izgraditi. Najviše židOvsko-narodno predstavništvo, koje će proizaći iz židovskih općina, treba da se stvori. Nova perioda teškog pozitivnog rađa započinjeMorgentau o riješenju židovskoga pitanja. H§nry Morgentau posjetio je nakon svog povratka iz Finska Varšavu, te je ondje na cijomističkoj zemaljskoj konferenciji držao pozdravni govor, u kojem je među ostalim rekao; Približava se vrijeme, kad budu i Židovi dobili svoja prava, no morat 6?mo još mnogo raditi, da riješimo cjelokupno židovsko pitanje. Ja nijesam cijonista, ali sam prijatelj cijonizma. Cijela je Amerika, za to, da se Židovima dade mogućnost, da u Palestini osnuju svoju narodnu domaju i da tamo razviju svoj jezik, literaturu i tradiciju. Židovi u Americi, koji uživaju sva prava, ne mogu tako dobro dia shvate cijonizam kao istočna njihova braćai Držim, da se židovsko pitanje nije riješilo, dok se nfe riješi pitanje Od 8 milijuna istočnih Zi-

»ŽIDOV« (HAJHUDI)

BROJ 29. i 30.