Židov

dova. Bila je velika pogreška, <lia bogati američki Židovi nijesu bliže stajali eijonizmu. Htio bi tla, nađem zajedničku osnovku, kojai bi mogla <la ujedini' cjelokupno židovstvo- U Palestinu ne će moći da presele svi Zidovi. Nastaje stoga pitanje, što će tla bude § onim milijunima Židova, koji ostaju u Poljskoj j Rusiji. Bogati Židovi u Americi, Engleskoj i Francuskoj mogu i moraju pomoći bijednome istočnome židovstvu. Specijalna komisija trebala bi; da prouči prilike i dlai izradi plan s poljskom vladom, da omogući opstanak ovim najvećim bdijednicima. Uvjeren sam, da bi taj rad donio obilne plodove i doprinio riješenju židovskoga pitanja. Odlazak engleske istražne komisije u Poljsku. Cijonastički ured u Kopenhagenu javlja, da je komesar engleske vlade za istraživanje pogroma u Poljskoj Sir Stuart Samuel otputovao 2. septembra iz Londona n Poljsku. Isključenje židovksih đaka s lemberške univerze. Pitanje isključenja židovskih đaka s lemberšlke univerze opet je aktuelno. Prema jedinoj odredbi ministarstva pripuštaju se predavanjima na sveučilištima samo oni poljski državljani, ikoji su obavljali vojnu službu. U toj stvari interveniralo je cijonističko odaslanstvo i to gg. dr. Korkis, dr. Schreiber i dr. Mayer kod rektora, te ga upozorili, da uslijed neraspisanih stavnja za narodnosti u Istočnoj Poljskoj, ne može Ova odredba da se primjeni na židovsko đaštvo. Rektor izjavio je, da se ova naredba proteže na sve univerze i da §e obzirom rua posebne prilike na lenuberškoj uiniverzi akademski senat obratio predloži ma na centralnu vladu, no dosad nije stiglo riješemje. Rektor je tom prilikom naglasio i potrebu eventualnog uvedenja nmme r u s cla usu s a. Francuski protest protiv pogroma. Velik broj odličnih osoba u Francuskoj, čija imena niže donosimo, upravio je u ime ljudske savjesti i moralne odgovornosti pojedinog čovjeka prema drugom čovjeku, apel ma sve narode svijeta, a napose na f ran mrski narod protiv pogromia, n kojemu se nakon prikaza raznih okrutnosti veli: Potpisani obraćaju se na sve naroide svijeta i mole ih, da podignu svoj glas protiv nečuvenih zločina, čijom su žrtvom jedan narod pred licem svijeta. Svagdje mora da se ustroje odbori za zaštitu istočnih Židova i ovi odbori mora da se ujedine na odlučnu i snažnu akciju protiv potlačitelja. Neka u svim parlamentima svijeta narodni zastupnici dižu svoj glas protiv ovih krvavih zločina- Dužnost je slobodnih naroda i odgovornih vlada, da učine kraj ovim nevjerojatnim povredama ljudskih prava. Tražimo brzu organizaciju komiteta 'za zaštitu protiv progonstva, komitete previđene svim autoritetom, koji odgovara njihovoj visokoj misiji. Milijuni potlačenih Židova nemaju druge zaštite do svijesti moralnog solidaritetai cuvilizovanog svijeta, i stavili su posljednju nadu na sveto pravo svih ljudi na život i slobodu. Anatole Prance, Paul A p p eI, uviaiženi učenjak; A. Aulard znameniti historik, Henrd Barbusse; Charles Ber. aiar d, Emile Combes, senator, (bivši

predsjednik ministarstva; Michel Corday, L. Dispan de Pleiirian; Georges Duhamel; Eli« F aur e; Charles Grdo prof. pravnoga fakulteta u Parizu; Ferdinand Herolđ potpredsjednik lige čovječjih prava, Gustav Herve; L. La. gicOque, profesor akademije znanosti; F. Larma ude uvaženi jurista, Ernest La,visee, historik, Viktor Margueri 11 e ; MaTcel Cachin, gospođa Menard Dor ian, Bterre Mi 11 -ej Wilfred Motn ođ, pastor, de Monzie, zastupnik, bivši ministar M o u t e t, zastupnik RhonC-a; A. Prenaut, profesor medicinskog fakulteta; Henri Roger, Gabriel S ealile s, profesor pariškog sveučilišta; Ch. Seignobos, historik, Albert Thom as, zastupnik; Abhe Vio 11 et, poznat svojim radom u Dreyfussovoj aferi. Židovi u sovjetskoj Rusiji. Prije kratkog vremena priredio je centralni komitet za potporu poljskih Židova u Londonu javnu skupštinu, kojoj je predsjedao Otto S c h i f f, da izvjesti o upotrebi sakupljenog novca. Predsjedatelj ocrtao je užasni položaj Židova u istočnoj Evropi, koja je postala veliko pogromsko leglo. Molio je prisutne, da Što izdašnija sredstva sakupe za pomoćni komitet. Kapetan Harz f e 1 đ (u američkoj vojsci) izvjest.io je, da je sad na povratku sa puta iz Arbangelska, gdje je boravio 7 mjeseca. Položaj je židovskih općina očajan. Svagdje susreta ju strašnoj antisemitskoj propagandi, koja identiflknje židovstvo s boljševizmom. Židovi izdali su brošuru, u kojoj dokazuju, da većina Židova otklanja boljševizam,- Općini prijeti svaki čas pogrom, a njezin spas zavisit će o nastojanjima Židova u Engleskoj. Mala općina puna je židovskih bjegunaca, koji su bez ikakvih sredstava. Nadrabin dr. Hertz naglašuje, da prema razlaganju kapetana Harzfeldai sve zavisi o držanju engleskih Židova, o njihovom zauzimanju o sposobnosti l , da probude savjest Engleske i cijeloga kulturnoga čovječanstva u toj za istočno židovstvo tako kritičnoj situaciji. Židovi u Engleskoj nijesn ispunili svoju dužnost; sakupili su tek 282.000 funti. Rat je doduše prošao, alii nesreća naše braće ja još veća postala. Prošla je opasnost militarizma, ali glad, strašan glad, prijeti hiljadama našega naroda. Nije to danas više pitanje od nekoliko šilinga, već je to pitanje sainoOporezovanja svakoga pojedinca, da spasimo svoj narod. Habam dr. Gaster priključio se apelu dra. Hertza. Naglasio je, da engleski Židovi moraju sad preuzeti u svojte ruke pomoćnu akciju i rad za svoj narod. Ne smiju se osloniti na druge. Otklanja svaki pokušaj, da brani Židove protiv sumnjičenja radi boljševizma. Ne može se židovstvo pogoditi ovim sumnjičenjem. Židovi imadu pravo, da se priključe svakom političkom uvjerenju- No nikad nije bila misija židovstva, da uništi zakon i ruši osnovke društva. Jedino na što se sad moramo koncentrirati je činjenica, đa naš nairod übijaju i da poljske institucije nijesu htjele da dadu mrvicu hljeba našoj braći, koja umiru od gladi. Propast pOdjskog židovstva je velika opasnost za naš narod, ali i duševna pogibelj, jer odande došle su uvijek struje svježe krvi, koje su osviježile nova mjesta egzila. Nakon daljnjih

gOvora rabina dna'. Daibesa i Di m s o na završena je skupština. Memorandum rumunjskih Židova. Komitet za zaštitu Židova u Rumunjskoj pre r dao je mirovnome zboru slijedeći memorandum o židovskom pitanju u Rumunjskoj: Rumunjska je uvijek našla sredstava da izbjegne podijedjenjiu političkih i gradjans'kdh prava Zidovima. Ta je država sistematski branila židovskom pučanstvu mogućnost da postanu građanima. Ova politika zavaravanja, koju je tvrdokorno slijedila rumunjska oligarhija, opravdava sve predrasude i svako nepovjerenje. S toga razloga traži komitet, đa mirovni zbor primi u mirovni ugovor obvezu, koja ne će moći da bude podvrgnuta sa strane vladajućih rumiunj), ličnosti nikakovoj promjeni niti zlobnoj interpretaciji, i koja će konačno da riješi problem Židova itt Rumunjskoji. NadaOr saveza naroda neka bude garancijom za pošteno i (potpuno izvršenje ovih obveza. Komitet za zaštitu Židova u Rumunjskoj predložio je, da se prime u ugovor slijedeći uvjeti: 1. Priznatim se po pravu en bloc kao rumunjski građani, l>ez obzira na i kakovu formalnost ili doprinošenje dokaza: svi Židovi, muževi i žene, koji su rođeni na rumunjskom tlu ili na istom stanuju, ;izuzev one, koji su 14. (27.) augusta 1916. bili upisani u registrima inozeinskih konzulata. Isto pravo imaju i oni Židovi, koji su se nakon toga datuma odrekli strane državne pripadnosti- ProtudOkaza ima da pruža rumunjska vlada. Isto tako priznaju se svi Židovi rumunjskim građanima, koji potječu iz onih zemalja, od kojih će Rumunjska anektirati pojedine dijelove, a koji su rođeni u Rumunjskoj ili tamo žive od 14. (27.) augusta 1916. Ove osobe imadu mogućnost da u roku od 2 godine optiraju prijašnju pripadlnost. Žene i malodobna djeca dobiju prava muža ili roditelja. 2. U ,pravu i u praksi izjednačuju se Židovi potpunoma s urođenim Rumunjima (Romani de Baština). 3. Židovi, koji imadu izborno pravo za parlamenat i gradske izbore izabrati će prema broju izbornika i poslanika odgovarajući broj kandidata. Izbori obavit će se u jednoj! ili posebnoj kuriji ili na drugi način, koji će Židovima osigurati proporcijionalni) broj poslanika. 4. Židovskim se općinama priznaju svojstva jurističke osobe. Imat će potpuuu autonomiju, upravljat će svojim kulturnim, filantropskim, vjerskim institucijama, pristoji im pravo da gaje svoj jezik i u njemu podučavaju. Ove oe institucije podržavati država u razmjeru poreznog udjela židovskog pučanstva. Ove institucije mogu primati darovanja. Svjedodžbe, koje izdaje židovska škola, priznat oe državna vlast. 5. Zajamčuje se sloboda uvjerenja; s toga ne će se Osobe, koje drže od njihove vjere propisani dan odmora, moći obvezati na rad na njihove blagdane, a niti im priječiti, da se n drugim danima bave svojim poslom6. Štete od pogroma, opustošen ja i pljačkanja, koje su prouzročene u Rumumjskoji od 14. (27.) augusta 1916., ili koje bi u buduće mogle nastati, nadoknadit će država.

BROJ 29. i 30.

»ŽIDOV« (HAJHUDI)

9