Židov

Kad stignem opet u Ameriku, putovat ću zemljom i reći ću ljudima: Kad biste vidjeli, u kakovom prilikama živi Osam milijuna ljudi u Poljskoj, Ruskoj i Turskoj, shvatili biste, tla morate pomoći. I oni će pomOćt Ali u i kalk vo se riješenje ne da zamisliti, ako se Židov ma ne bi dozvolilo, da sebi grade doimaju u Palestini.« Protužidovski ekscesi' u Lodžu. PovodiOm štrajka u Lodžu došlo je dto protužidbivsfldh izgreda, pri čemu je 'bilo mrtvih i ranjenih. Odšteta za židovske općine u Poljskoj. Departman za vjeru kod ministarstva za vjeru l i prosvjetu dobio je posredstvom Poljske likvidadijonie komisije u Parizu fond za naknadu šteta, što su ih počinile njemačke, ruske i austrijske ćete za rata u zgradama židovskih općina u sinagogama i bogomoljama i školama. Općinski izbori u Viilni. Ujedinjenje židovske listine dobile su 14.063 glasa. Na. rodina ix>ljska stranka a runde 31, Židovi 14, a socijaliste 2 mandata. Pogromi n Ukrajini. Prema vijesti organa Poljskih boljševika u Rusiji >-Glos Koinunisty< počinile su čete Peti jure ove pogrome: U Zinerin'kii. koju su posve uništili. usmrtili su 11 Židova, u Bradilovn 23, u Szpikoviu 60, u Brazlavu 40, u Peczaru oko 200, u Baru oko 30. Osobito okrutan bio je pogrom u Peczaru, gdje nlitsu štedili niti žene ni djecu. Prema istomu je listu brojevi su pogrOimskib žrtava.u guberniji Podol,jskoj ovi: usmrćeno je u Brazlavu 388 osoba, u Luthm 212, u Tulzcjtiu 519, u Peozaru čitavo židovsko pučanstvo, u Janovu 300, u Kaczanovki 3, u SMzovki 8, u Tracsanicet 500, u Obodovki 150, u Berzezadi 800, u Vapniarki 60, u Baru -20, u Jaltuskovu 20, u Zmerunki 35. u Kitajgorodu 85, u Kamienttu 100, u Pikovu 68 Osoba. U Mimici boravi oko 4000 pogflomskili bjegunaca. Pogromi u Ugarskoj, U povodu pogroma u C z e I 1 d 6 m 6 1 k u natpšeno je 8 osoba. Sudac i notar stavljeni su pod istragu. U Budimpešti sine se letači-, koji zabranjuju osobni I poslovni saobraćaj sa Zidovima. s Ministar unutarnjih posala B e n i c z k y naložio je vladinim komesarima, da energično spriječe nastojanja za pogromima). Ministar će učiniti bezobzirne odgovornima oblasti za svaki propust. Vrhovni gradski kapetan u Budimpešti izdao je naredbu, kojom se imade uvesti kućne übode po ruskom uzoru, koji se ■•ovu Opunomoćenicima za sigurnost grada i ne smiju biti Židovi. J. P. Z. javlja: U gradu Tapol. c z i došlo je do izgreda protiv Židova, kod kojih su nčestovale i čete. 2 Židova su usmrćena- U Ki-sczellu Usmrćeni Su svi Zidovi, a i 2 učitelja, koji su stanovali kod Židova i koje su držali Židovima. Pljačke su bile oTgandzOvane. Dosad su uapšene 92 osobe, medju njima komandanti tamošnjeg vojničkog odjela natpOmčni'ci Vajda, i Stefenek. Dvije djevojke bacile su se u bunar, da izbjegnu oskvrnuću. Američki pukovnik glavnog štaba Natan Horowitz fejavio je, da će se u)desitj u Bndapešti medjunarodnaj komisijia, n kojoj će on zastupati Ujedinjene Države, a bojai će kontrolirati policiju. On ne će trpiti, da se nedužni Židovi prOganjajiu-

a bude li koji Ždidov kriv, zahtijevat će on to strožu kaznu. U više mjesta stigli su vojnički odjeli Engleza, koja) obustavljaju novačenja za bijele čete i sprečavaju übijanja i razbojstva njihova. Papa i pogromi. Prema vijesti! pariškoga >'Groix« odgovorio .je jjaipa na apel jerusalemski'h Židova protiv pogroma u istočnoj Evropi slično ikaa prije Židovima Ujedinjenih država- Uvjeratva o svojoj skrbi za Židcve u Poljskoj, Litvi i Ukras jini. Protužidovske demonstracije u Beču. 25. septembra bila je u Beču skupština pred vijećnicom, koja .je tražila izgon svih od augusta 1914. useljenih istočnih Židova: Postojala je bojazan, tla će se u desiti prigodom židovksih blagdana pogromi, pa su svi mostovi preko dunavskog kanala bili zaposjednuti j>o policiji. Skupini od 500 •ljudi uspjelo je doći u kotar Brigittenau, ali im se tamo Oprlo kojih 400 eijc ništa, no protivnici su se uslijed interveucje policije udaljili. Tim povodom zapitao je zastupnik Ujedinjenih Država Mr, Hals i e n državnog - kancelara Rennera, je li ispravna vijest, tla se spremaj«, progoni Židova, što bi on žalio, jer bi to utjecalo na javno mišljenje protiv Njemačke-Austrije u Ujedinjenim Državama, U posljednje su vrijeme učestali napa. tla.ii na Židove u najživljim ulicama bečkim. Liberalnost litvinske vlade. Dr. N. S o-1 o v e j c i k, ministar za židovske stvari u Litavskoj, saopćio je zakonsku osnovu o djelokrugu mnistra za židovske stvatli u Litavskoj, koju je on izradio sa židovskim vijećem koti toga ministarstva. Prema toj, osnovi zastupa ministar interese židovskoga naroda u Litvi prema vladi te izradjuje sve zakonske osnove, koje se. tiču židovskih narodnih prava i izdaje provedbene naredbe. Ministar ima da organ izu je Židove Litve na Osnovi narodne osobne autonomije, duševne i socijalno ekonomske. U tu svrhu stvaraju se narodni organi na demokratskoj osnovci. U ministarstvu za prosvjetu i za rad i socijalnu skrb postoje uredi inspektora židovskih institucija, koji se popunjuju u sporazumu sa inih istrom za židovske stvari. Uz ministarstvo postoji savjet, koji će raditi po pravilniku izradje. nom po ministru. Zvanačni jezk ministarstva je jevrejski i židovski u saobraća ju sa židovskim pučanstvom, inače državni. Pečat ministarstva ima litavski i jevrejski napis. Iz boljševičke Rusije. 0 raspustu židovskih općina u boljševičkoj Rusiji saznajemo. da je uslijedila na potacaj komesara za židovskg stvari Diamantstema, jer da imaju buržoaskd karakter. S t a 1 i % komesar za narodnosti, nije bio s time sporazuman, no na ponovnu intervenciju potpisao je dekret o raspnstu židovskih općina. Zajedno imao je da potpšie dekret o zabrani jevrejekog jezika. Na to je održana velika protestna skupština u Moskvi, u kojoj je rabin Mase držao sjajan govor. Drugi dan saopćio je rabinu knez Dolg<>rukov, koji ,je salda boljševik, da pučki komesar Lnuaearski želi s njime govoriti, pa nakon tog razgovora nije dekret izdan. Denuncijacije židovskih komunista dovele su, maJ- ne do toga, da se eijondzam imao zabraniti u Velikoj Rusiji, kaošto prije

u Ukrajini. Centrainv ispc-kuteln}' komitet odlučio je, tla se za sad ne zabranjuje cijouizam. jer nema dokaza. !da bi se eijpnir stičke vod je. koje su ostale u Rusiji, bile kompromitovale engleskim intrigama. Odlikovanje pukovnika Drevfussa. Pukovnik Orey t’uss odlikovan je krstcan počasne legije, o čemu sve franceske novine šute izuzevši »Matiu, koji donaša njegovu sliku.

Iz cijonističkog svijeta.

Pedesetgod šnjica Viktora Jakobsona. Prošlog mjeseca proslavio je uvaženi član cijonističkog vodstva, dr. Viktor Jakobs o n, pedesetgodišnjicu rođenja daleko od svoga rodinog mjesta SdmferopOla u južnoj Rusiji, ali blizu onim mjestima, gdje se odlučuje o sudbini židovskog naroda. Šira židovska javnost znade vrlo malo o Jakabsonu, jer se ne ističe kao govornik i jer u javnom životu nikada ne iskače na površinu. A ipak. je Jakobson jedan između najjačih stupova cijon. organizacije. Njegova je saradnja na velikom djelu naro 1nog oslobođenja vazda bila poželjna, jer je čovjek neobičnog znanja, iskustva i van_ rednib duševnih sposobnosti, a uz to neumoran radnik- I danas je Jakobson naš najuvaženiji političar u najboljem smislu te riječi On nam je primjer za novi tip židovskog političara; on nas je naučio, kako da se uzgojimo za valjano političko mišljenje i kakovim metodama političkog radla da se služimo. U svojim političkim razlaganjima JakobsOu obrazlaže zahtjev za Palestinu u prvom redu time, da cijonska misao čihli Židove sposobnim za produktivni rad ut Palestini, i da se kolonizacija Palestine može samo izvesti po Židovima. Jakobson nas je naučio, tla bez predrasuda promatramo narede, ljude i prilike; đ® se maštanje može spojiti s oprezom i da mogu nešto postići za svoj narod samo oni muževi, koji kraj največor svladavanja samog sebe vjeruju u neslomivu snagu narodne duše. Niti trijezni filistar, niti teoretski doktrina! nisu podesni da vode židovsku politiku, već ljudi, koji umiju nutarnje sile cijonizma iskoristiti tako, da utječu n a prilike u svjetskoj politiciViktor Jakobson, naš učitelj-političar, svojim je tihim, ali neprocjenjivim radom mnogo pripomogao ojačanju i uspjesima cijon. organizacije. Nadamo se, da će u današnje sudbonosno vrijeme, a i u budućnosti djelovanje tog skromnog i neumornog muža donijeti našem narodu još mnogo koristi i blagoslova. Želimo svečaru l svaku sreću i pratimo s najvećim povjerenjem njegovo djelovanje, koje visoko cijenimo. Herbert Samnel kod sjednice cijonističkog akcijonog odbora. U sjednici užeg akcijonog odbora od 17. septembra bio je nazočan i Herbert Samnel. Raspravljalo se o važnim pitanjima u vezi s Palestinom, pa su pribivali j delegati palestinskih racNifoav Zvanično s© tvrdi, da je u položaju nastao povoljan preokret, pa da ima ponzdane nade, da će se dojakošnji odnosa jć engleske uprave u Palestini domala promijeniti. 22. septembra bila) je prije odlaska Dra v Weizmanna ui Palestinu pouzdana konferencija. Weizmannov izvještaj proizveo je dubok dojam i naišao JP na burno odobravanje!- Prihvatila se .jednodušno rezolucija, kojom se izrazu je povje-

4

»ŽIDOV. (HAJHUDI)

BROJ 31.