Židov

Židovi u amerikanskoj vojsci. Nedavno izašla .je statistika o učestvovanju Zidova u vojsci Ujedinjenih Država za vrijeme rata. iz koje vadimo ove Na kopnu ina mofu balilo se im vojsci U.jedi njenih Država preko 200.000 Zidova. Židovskih časnika bilo je 8000 i to jedan general. 1 admirali, 69 pukovnika i pjOtpmkovuika, 370 majora, 1263 kapetana i 55224 poručnika. Za vrijeme rata odlikovano je |>reko 600 židovskih vojnika, od kojih su tnOjioa dobila kongresnu začasmi medalju. Za vrijeme rata jxxijeljeno je uopće samo 78 ovaikovib odlikovanja. Na bojištu piOginulo je 3500 Židova, 12.(XX) je raujeno. Sitne vijesti. Pariški »Temps« javlja, tla; ikijeivplkii Kitovi! (unatoč 'stfroge (vojne cenzure opisuju grome pojedinosti o ]>ogroaninla učinjenim po dobrovoljačkoj četi n Faistov-u. Ima preko 2000 umorenih, a na tisuće ili je bez i kalk ove pomoći. Grozne scene cdigrale su se u sinagogi, gdje se nadao jedan dio narodla spasu. Nekih 60 Židova, kojj su se sakrili u nekoj crkvi / t • bijesu bili takod'jer poštedjemL Medjunnrodni crveni krst i židovski pomoćni komitet u Kijevu uredili sn pomoćnu i opskrbim službu. »Kievvskoje Ecbo« javlja, đ,a se u Kijevu održala konferencija raznih društava da se posavjetnju o položajni, koji je nastao iza pogroma. Advokat R a t he r predlaže. d,ai se započne radom protiv antisemitske propagande, koja se u vojsci sa strane vlade šini. On Optužuje socijtdnoH3volui(djonaniog vodju ‘Borisa SavinlkO'va (bivši ministar u kabinetu Kor je uskoga) kao glavnog krivda ovog velikog židovskog krvoprolića. Tako dugo dok je Savinkov predstojnik odjela za propagandu u vladi generala Deujikina, ne će pogromi prestati. Konferencija je zaključila poslati vladi posebno inoslanstvO u toj stvari. Engleska vlada upravila je brzoj® Vkn na svoju vojnu misiju u R os tovu, n kojoj je izrazila želju, da se general Denjikin i njegova vlada obavijeste o uzbudje. nositi, koju su izazvali u javnim krugovima Evrope pogromi, te da imadn zalitjevati energične mjere protiv pcgromn. Habam dr. G a s te r protestirao je povodom zasjedanja' »kraljevskoga azijskoga društva« u Londonu protiv svakoga odstranjenja bilo koje starine iz Palestine. Tvrdi, da sve što se nalazi na tlu Svete Zemlje je sveto, i mota se kao takovo poštovati. Čudnovato je, digj su se ostavljale starine i iskopine u Maloj Aziji, dok se on€ Palestine redovito izvažale ili u Europu ili u Ameriku. Zahtjeva, da se ovi predmeti, koji sn važni za povijest zemlje i židovskoga naroda bezuvjietno pohranjuju u palestinskim muzejima. Židovsko narodno društvo u IjOndcuu je na meetiugu p>od predsjedanjem habam baši-a Dr. Gaster-a zaključilo, đn pozove sve židovske organizacije Engleske u svrhu ostvarenja' jednog saveza •na najširoj narodnoj podlozi. Glavna toei e p.ircg-aima jesu; prava manjina i suradnja x>ri izgradnji židovske Palestine.

iz cijonističkog svijeta.

Balfourovo pismo izdavaocu »Židovske novinske u Ziirichu. Bal fo uf je izdavaocu »Židovske novinske centrale« u Ziirichu upravio ovo pismo: 4, Carlton Gardens Nov,. 13 th. 1919. Pali Mali. S. W. 1. Dear Sir, I beg to aeknowledge and tbank you far the Lettsr wbicb you have addresseđ to me on behalf of the Jevvish Press News AssociatiOn. I need not say tliat the kimd3y sentiment« to which it gives exprassion bave given me tbe greatEst gratiification. As you are doubtless aware, I ain now longer Satsretary of State for Foreign Aflaurs. But though I may havo no direct administrative cOnuCction with the problem« in which you are concerned, my deetp interest in Ziotnism ‘bas in no way abated. Believe me, Yoitrs faithfullv. Artbur James Balfour. Tbe Editor, Jewish Press News AssooiatiOn. U prijevodu ovo pismo glasi: Dragi gospodine, potvrđujem i zahvaljujete Vam na pismu, koje ste na me upravili u ime Židovske novinske centrale. Ne treba da kažem, da su me u njemu izraženi prijazni osjećaji veoma obradovali. Kako za cijdlo znate, nijesam više državni tajnik za spoljašnje svtari. No aako ne mogu da budem u neposrednoj upravnoj v«zi s problemima, u kojima Vi učestvujete. moj duboki interes na cijOnizmn nije nimalo jenjao. Vaš odani Artbur James Balfour, Cijonistička konferencija s engleskom vladom. Nabum Sokolov imao je oduIje konferencije & članovima engleske vlade lordom Cnrzonom i lordom Milnerom 0 aktuelnim cijonističkim i palestinskim pitanjima. Rezultat tih pregovora je vrlo povoljan. Katoličko stajalište prema cijonizmu. Predsjednik odbora za organ izovan je međunarodnog katoličkog palestinskog kongresa. koji l>i se imao održati u Einsiedelnu u Švicarskoj, upravio je pismo Sokolovu, u kome izjavljuje, da Osjećaj kongresa ne samo što ne će biti protivan interesima cijonizma, već da katolici gaje i-krenu želju, da živu u skladu i miru sa židovskim narodom i »s njegovom legitimnom predstavnicom, s cijonističkOm organizacijom.« Pismo nadalje ističe, da će kongres u svojim rezolucijama voditi računa o političkim prilikama u Palestini, kakove će 'da odredi mirovna konferencija, le traži izjavu u tom | redmetn od cijonistićke organizacije. Pošto se predloženi kongres nije održao. nije dakako bilo mognće, d>a se saopći odgovor cijonistička egzekutive. AH može se istaći, da cijonistički prijedlozi u pogleda naseljavanja Palestine sadržaju najpotpuniju jednakopravnOst za sve religije 1 zaštitu raznih svetih mjesta posvećenih dotičnim religijama. (»The ZiOniist Bullefu«.) •. ■ • Engleska štampa k godišnjici Balfourove izjave, »\yestminster Gazette« piše u ovećem članku n broju od 1 novembra o.

g. k godišnjici Balfourove izjave medju ostalim ovo: Ne može se dosta ;istaknuti važnost Balfourove izjave, jer ona pokazuje čvrstu odluku Engleske da i«retvori u zbilju nade j snove bezbrojnih generacija Židova. Od dana kad je saopćena izjava Ibritske vlade, bila je ona predmetom bezbrojnih govora i članaka, diskusije i demonstracije. Prije svega bila je glavni izvor nadu Židova u zemljama, gdje su izvrgnuti propasti. Ako su patnje bile udes toga naroda prije rata podesetorostručile su se One od primirja, jer masakri, koji sru izvršeni u centralnoj i istočnoj; Ervopi, nadmašuju, sve sto su dosad pretrpjeli na progonstvu. Danas, gdje 1 demokratske zemlje zapada zatvaraju svoje luke pred »nepoželjnim useljenicima«, jedini je izlaz Obećana žemlja. AH Obećaaia Zemlja za danas je još zatvorena za Židove. Sve aliirane vlasti priključile su se Balfonrm r oj izjavi, a da stvar nakon dv je godine još nije napredovala i da vlasti uijesu iskupile zadano obećanje. Razlog je tomu, da se ustanove b budućnosti Palestine nalaze id dijelu općeg mirovnog ugovora s ototmanskom vladom. Do zaključka mira s Turskom morat će sd Židovi strpiti, i*a ako su mogli devetnaest vijeka čekati, strpit će se još neko vrijeme. Brdska vlada da ne može ništa uraditi dok ne dobije zvanični mandat nad Palestinom. Moždg. ne će s tili razloga biti taj dan slavljen s entuzijazmom (kan u prošloj godini, no ipak odhkovat će se ovaj dan ove godine dubljom čežnjom i još većom ozbiljnošću. Sjednica centralnog odbora u Njemačkoj, U nedelju dne 2. nov embra 1 ponudeljak 3. održala j€ cijonsitička zemaljska) organizacija u Njemačkoj sjednicu Centralnog Odbora u Berlinu. Dr. Hau t k e govorio je umjesto „dira. Ja'kobs 0;n a o temi »Naše stajalište prejma Akcijonom Odboni«. U odmijeni svom govoru naglasio je, da su priznanje židovskog pitanja kao politički problem, prihvat cijOnističkih zahtijeva glede Palestine (te prvi uspjesi za izgradnju narodne naše autonomije veliki politički uspjesi Akcijonog Odhora. Mandat nad Palestinom dohit će Engleska sa zadaćom, da u Palestini stvori narodnu domaju za žiđovdki narod. Engleska vlada želi izvršiti obećanje dano nam Balfourovom izjavom. U daljnjim svojini razlaganjima odbije napadaje na Akcijom Odlxiir te ističe, da se odsad ne će moći i smjeti organizacije da zadovolje tek kritikom rada vodstva, već je dužnost sviju da aktivnim radom podupiru vodstvo. U cduljoj debati, koja se nadovezala na taj referat, i nakon zaključne riječi dr. Hhntkea, prihvaćena je na prijedlog dra.-Buba r a u kojoj se čestita A'kcijcuom Odboru na radu i uspjehu ii traži ?■ ziv cijonističkog kongresa odnosno godišnje konferencije. Ujedno se traži, da Akćijoni. Odbor iznosi osnovke svoje palestinske i galutske politike, te da ih stavka na Opću diskusiju. U ponflcteljak referirali su Felix Roke ; bliith o »pitanju (židovskog kongresa u Njemačkoj«, a dr. Klee o »pitanju zastuptsva njemačkih Židova . Zaključeno je zatražiti od Saveza njemačkih Židova demokratski izborni sustav. Nadalje, da je .. vak' cijedi tu dužan učestvovati i poraditi oko demokrat i zidanja i namjenakz.ovenj® židovskih općina.

4

>2IPOV. CAJHCW»

BROJ 36.