Židov

medu 20 i 30; 85 između 30 i 40; 45 između 40 i 50, a 60 preko 50 godina. 344 bilo je muških, a 276 ženskih. 240 muških (70%) i 80 ženskih (30%) znalo je jevrejski. U koliko se moglo ustanoviti bilo je u grupi 36 trgovaca, 6 tvorničara 1 , 47 poljodjelskih radnika (10 od njih radilo je u Hehalucu), 39 zanatlija, 34 studenta, 6 liječnika, 3 inženjera, 2 arhitekta, 16 učitelja i učiteljica), 9 pisara rabina i bolničarki, 10 kramara, 65 bez stalnog zanimanja 6 zemljoposjednika, a 15 njih, svi za Safed, živjelo je od milostinje.

Iz Palestine.

Kooperativno gospodarstvo u Palestini. Kooperativni sustav rada potakli su palestinski radnici pred kojih deset godina. Nakon što su radili u kolonijama uzastopce više godina, stali Su židovski nadnici očajavati. Zarada im nije dosltajala ni za najnužnije izdatke radnika samca, a da o oženjenima i ne govorimo. Usljed toga mnogi su radnici ostaviti zemlju, a koji su ostali, oni su tražili drugu zaradu. Zraka svjetla zasjala im je napokon od male grupe u Galileji. U Sedžeri bio je izvjestan broj židovskih radnika!, koji su radili kao unajmljeni radnici na administrativnoj farmi. Oni su izmedjn se organ izov ali kooperativnu grupu i sklapali ugovore za nazne grane rada na farmi. Radili su osobito savjesno i imali Su uspjeha. Nedaleko odavde n(a zemljištu ŽidoVekog Narodnog Fonda u Um-el-Džuni blizu Jordana (sada Dagania) stvorila se druga kopperativniai grupa, djelomice od radnika iz Sedžere. F isto vrijeme organizovala se mala grupa radnika u Hederj za kooperativni ilad. Koncem gospodarske godine 5669. vršile su se zemljoradnje u Um-el-Džuni, na kooperativnoj Osnovci. Ova prva skupina, osnovana u Um-el-Džuni, služila 1 je uzorom za drugu grupu u Merhavji godine 5671. (1911.). Nastojanja galilejskih radnika potakla su radnike u Judeji, koji Sfu Organizovali kontraktne grupe za izvedbu ratarskih poeala kolonista, tako u Petah Tikvi. U ovaj čas ima 30 grupa u Palestini s oko 450 radnika i radnica. I ako još nijesn posve ostvarile svoga cilja, su grupe dokazale svoju korist u našem kolonizacijonom radu. Prve kooperativne grupe izvježbale Su izvjestan broj radnika u poljodjelstvu, dostatan za osnivanje novih grupa na raznim taškama židovskih naseoba. Kooperativna udruga u Merhaviji na primjer bila je u stanju u sedam godina svoga opstanka pripraviti radnike za nove grupe u Mahnajimu, Tireh i na brdu Karmehi. S pomoću tih koojierativnih grupa mogle su se kultivirati površine, koje nijesn bile dostatno pripremljene za stalno naSeljenje familija. Grupe, koje su radile na svoju ruku na zemlji, uplivisafle su na mlade galilejske farmere, da porade jednako. Ovaj dobri utjecaj očituje se, gdje postoje sadilačke grupe. Sadilačka grupa u Tiberiašu radila je energično, ma da smirilike bile nepovoljne. Ona je n velike uzmemo djelovala na židovske djevojke u TiScriasu. Potakla je djevojke toga staroga- grada, da priviknu

poljodjelskom radu i tla zarad jat ju za život radeći u susjednim kolonijtaina. Osobito su valjano radile djevojačke grupe u Ekronu. Obradivo tlo na najbolji se način obratijivalo. Uticajem tih grupa stale su kćeri kolonista gojiti kućne vrtove. Isto je tako bilo u Metuli. ' Za ilustraciju nticaja radničkih gruipa na zanemareno zemljište može da Se spomene farma Kfar Urija. Tu je bilo sve zanemareno i pusto i sad je kolonija ohradjena i organizovania i opaža se. da farmom upravlja odgovorna ruka. a radnici Sn >se pretlalli svome poslu sa svim, ma da je grupa samo privatnla, Zemlja pripada nekim privatnim osobama iz Bjalistoka. »Ahva« i grupa u Petak Tikvi, postoji 6 godina. Uspjela je usljed velike energije i činjenice, tla je preuzela Had u oranžerijama neposredno od vlasnika, a ne od posrednika ili prednika. Ali tu nema više zemlje za dalnje kultiviranje, a malen dio zemljišta obradjivaio se ljetos u zakupu. »Mahnajim« u gornjoj Galiciji može se jednako navesti kao kolonija, u kojoj je rad uspio, ia duh medju ljudima izvrstan. Odkako su došle radničke grupe na ovu pustu zemlju, naseobina je opet oživljela. Grupa je probudila na život cijelu židovsku na-seobu u okolici. Koloniste, koji su ostavili tlo pred nekoliko godina, počeli su kultivirati površinu uz poljane grupe. Ljudi rado neumorno i u čvrstoj nadi, tla će svojom energijom i s pomoću kOlonizacijonib institucija u zemlji biti u stanju, da će ovo plodno tlo dovesti do procvata i da će osigurati njegovu budućnost. Izmedjn drugih grupa, koje eu dokazale vrijednost i važnost pokreta, nalazi se nedavno osnovana blizu Hajfe-Tire, 15 minuta daleko željeznicom, i sadjlaeka grupa na brdu Karmel. Grupa u Tire, prije njemačka nasecba, koju smo uzeli u zakup u novembru 1918. na tri godine, bila je n vrlo kratko vrijeme dobro organizovana. Sadilačfca grupa na brdu Kairmelu bavi se sadjenjem kamenih pinija) na zemljištu,, koje eu Nijemci stekli pred britškom okupacijom Galileje. Uporabom posebnih metoda ovaj je prvi pokus uspio. Grupa je stekla naše povjerenje te je dokazala, da se uspjeh može postići ozbiljnim radom u veza s praktičnim znanjem; Veliki nedostatak sadašnjih grupa sastoji u premalom iskustvu za održavanje dobrih zdravstvenih prilika, za nabavu živežnih sredstava i tđ. Ni jesu. Osim toga, upućeni n vodjenje knjiga. Mnogo još treba da uredimo i moramo da šaljemo poučavatelje i vješte savjetnike na ta mjesta. Dobro znamo poteškoće n.a putu do zdravog razvitka kooperativnih radničkih udruga, pa zato im valja posvetiti osobitu brigu i pažnju. Ali o njihovoj vrijednosti smo uvjereni. (Prijevod iz odlomka jevrejskog izvještaja, što ga je primio iz Palestine poljodjelski i kolonizacijom departman eijonističke organizacije u Londonu pod naslovom »Program rada za 1919—1920«) Američka mnijenja o granicama Palestine. ~New-York Tribuna" u obsežnom uvodniku od 12. marta pod naslovom „Nekljaštrena Palestina" kaže: Postoji pogibao, da će nova država biti okrnjena Palestina, koja ne će imat

ekonomske neovisnosti, koja je bitna za naseljivanje i obnovu. Ta neovisnost traži sjeverne vode gornjega Jordana i Litani-a i obronke gore Hermon. Franceska je vlada zvana, da ne dozvoli okljaštrenja Palestine Topli prijatelji Franceske u ovoj zemlji ujedinjuju svoju zabrinutost s onima, ko drže, da palestinski eksperimenat ima na bolje na uspjeh te traži površinu koja je nekad uzdržavala nekoliko milijuna, pa je u stanju, da to i opet čini“. ~New Republic" u uvodniku „Cijonizam i tajni ugovor" piše: „Tačno je, ako Palestinu ne budu omeđavala vrela Jordana i Litanija i Veliki Hermon, mogla bi se izjaloviti cijonistička nada i obećanje aliiraca od lozinke stare obmame ravnoteže sila. Franceska bi trebala da misli na to, da je zadovoljno i cvatuće židovstvo pod britskom zaštitom bolje nego li razočarano i ogorčeno židovstvo. Uvjereni smo, da bi franceska diplomacija, bazirajući na neplemenitom tajnom ugovoru, okrenula leđa Židovima u času, kad im je bila na vidiku obećana zemlja. Bio bi to loš račun. Prije no Franceska to neopozivo učini, dobro će uradi ako promisli udes ovakove politike i da se spomene riječi, koje se pripisuju Fochu ; „Očekujete li od mene, da održim Siriju sa svojim obrvama?" Izvoz i uvoz u Palestinu ii novembru 1919. Ukupni uvoz iznosom od 359.144 funti sterlinga nadmašio je onaj od oktobra za 111.590 f. st., a izvoz iznosom od 72.840 f. st. nadmašio je iznosom od 14.666 f. st. onaj od oktobra. Povećani uvoz bio je u pamučnim proizvodima, suknu, pokućtvu i drvnim proizvodima, željeznim i čeličnim proizvodima, riži i brašnu, šećeru i petroleju. Izvoz je spao u sapunu i vinu a pora, sao u narandžama, sočivu, orasima i vuni. Uvažalo se najviše iz Velike Britanije, zatim Egipta, Japana, Australije i Franceske. Umanjio se izvoz iz Indije, Ujedinjenih Država i Holandije. Porasao je izvoz u Veliku Britaniju, Erancesku, HoLandiju i Grčku, a umanjio se u Egipat i (Vijest Cij. ureda, odsjek za trgovinu i industriju.) Sitne vije s ti. Vaad hahinuh (uzgojno vijeće) izabrao jie na svojoj zadnjoj sjednici slijedeći odkor: dtr. Mosei noh n, ravnatelj Herzlgimnazije u Jafi, David Ye 11 in, ravnatelj učiteljskog seminara u Jeruzalimu, dir. B i r o m, direktor reaflike u Hajfi, dr. Thon, direktor učiteljskog seminara mizrahistia, rabi Ostrovski, gđa. Rahel Katzenelson, habam Jakob M a i e r, veliki raibin Soluna, koji sad živi u Jeruzalimu, Cernevsky, profesor fizike i A. L i p s c h i t z. Predsjednikom izabran je jednoglasno David Ye 11 in. U Jeruzalimu sastali su se izaslanici raznih kulturnih institucija, da vijećaju o načinu, kako da se ujedine sve kulturne institucije u Vaađ hacirim. Primljena je slijedeća rezolucija: 1. Imla 8e predložiti vaadn hacirim, da organizira odjel za kulturni rad, koji će obuhvatiti sve kulturne institucije. Zastupnici pojedinih društava izabrat će vijeće, koje će zborom i tvorom podupirati djelovanje upravitelja kulturnog odjela vaad hacirim. Zastupnici kulturnih institucija obvezuju Se, da će izraditi minimalni budžet za izdržavanje tih institucija te za njihov razvoj.

STRANA 12.

»ŽIDOV« (HAJHUDI)

BROJ 8. i 9.