Židov

od 250 funti se razdijelio inedu člauove. 1919. bio je profit aamo 350 funti. ovom nazadovanju je loši ispad žetve i troškova za'život kaio i goveđa pošalst, od koje je poginulo 6 vollova i 4 krave u vnijednosti od 400 funti šterlinga (200.000 knma). Olianovi grupe imaju svaki imetak od 50 do 70 funti (oko 30.000 kruna). Dug-ovi grupe iznaišaju oko 33.000 frtanaka, pa je čieta vrijednost njezine evojtine oko 45.000 frainaka. Pod utjecajem te grupe počeli su kolonisti gojiti bi'lje- potrebno za vilastitu potrošnjiu na inalim' česticama uz kuee. Prema Uimtama Oetingera, pročelnikia poljopliivnednog 1 kolonizaeijonog dejsartmana cijonističke komisije, gru'pa s uepjebom pi-0vađa nove pokušaje u sistemu kultivacije, pa jie ta kultivacija proizvela 2 i pol puta veći prirod ud običnoga. Neki su člamovl ove grupe radili oko pošumljivamja pOvršine od 380 dunuma cukalip(ovorn šumom. Gmpa učestvuje u socijalnom životu susjedno kolonije. Troškovl vožnje u Palestinn jesu iz Trsta do Aleksiandrijo I. razred 36, *l6, 2 funta šterlinga, II rflzretl 26. 0, 2. a 111. razređ 14, 0, 2 funta šterlinga. Iz Trsta do Jafe I. raizred 38, 0,2, 11. razrcd 27, 0,2, a 111. razred 19, 0, 2 funti šterlinga, no samo za izvjestan broj kanata, koji je cijonističkj ured u LondOnu rezervinao. Vožnja iz Egipta u Palestinn bilo željeznicom hilo brodom variira između I do 3 funt® štenliuga prema fazredu. ’ *

Iz Jugoslavije.

Izbori u židovskoj općini u Osijeku. Na temelju proaujenjenih pTavila, proveo ee dne 11. aprila o, g. na temelju općeg prava glasa izbor u židovskoj općini. Izborna borba bila je vrlo jaka. Cijoniste kao v©6iWa ponudili su asimilantima kompromia, da i njiima omoguće sunadnju u općini, Dr. Hugo Sp i t z e r. dosadianji predsjednik općine, nazvio je program, n kojem tratži judaiziranje i hebraizriranje-općino j škole, aktivnu sanadjnu svih inetitucijđ, koje su Toljne da prihvate Ovaj program. No as,imilanti odfbili en kompromis i svaka je stnatnka samiostalmo stupala u izbor. Cijouistićka je listinia pobjedila znatnOm većinom. Dr. Hugo Sp i t z e r iaabran je predejednikom, & dr. Marko L e i t n e r potTtredsjednikom. Beč. Osnutak židovsk© đačke menze. Javtljaju naim iz Beoa: Dne 18. ožujka o. g, održala se konstituirajuća glovna skupština »Potpofnog društva jevTejskeh akademićara iz Jugoslavijeu Beču«, te je tako udaren temelj jednome društvu, koje na'lazi najšiTe polje humanitafTnog rtada u bećkim đačkim krug Ovima, koji su ,uslijed nadasve teškili priJlika straldali i borilii se, bez pomoći i neorgatoizirani. Predradnje za osnutak bile su već mnogo prije započete, a pOgjavito se rad usredotočio oko osnivanja glaATie insituaeije dmštva: židovske menze. U pno«lncu prošle godine Obratilo se 57 židovskih akademičaTia na centralnu vladu u Beogradu s moillKuu, đa ista dozvoli izvoz živežnih namimica za( te akademičare, te tako omogući osnivanje jedne aajedničke kuhinje. Budući da je ta mo’lbai bila povoljmo riješena, prLstupili su jevrejski akademičari u Beču provizornom konstituiranju društva potpomog i dmuštvene menze, ikoja je institucija goTe spomenntom konstituirajućom glavnom skupštinora stupila u javnost kiao organizacija svih jevrejskih studenata iz Jugodlavije. koji su upisani na jednom od visokih učilišta u Beču. Dne 15. ožujka otvorena je društvena menza, kojia prehranjuje snda 80 članova đruštva. lako opstanak društva materijalno još nije osigunan, zapooelo je ono svojn djelatirost u nadi, da će svebolika žiđovskai juvnost pođupjrati dmštveno nastojanje oko obezbijedjena materijialne strane studentgkoga života naše omll'aldine u Beču. Započet« su sabime akcije, priređjene sn zaba-

ve u korist društva, pa je po uzdaujc naših studenata u javnOet ziacijeln i opravdano. Ujedno su započeti i radovi oko osnivanja jedne stručne biblioteke, 'koja će studeaitiniia pružitj sva opsežnija djela, koja sebi pojedinci ne mogu eami na/baviti, a koja se u sveučilišnoj knjižnici zbog velike potražbe ne mogu dobiti. Osim toga sprema •iruštvenj odbOr jdš,nekoje uredbe. o kojima će 'biti govora dok budu dostatno izgHadjene i osigurane, da ih javnost upozna i podiups'e. Upraivta društva povjerena je odboru, izabranom na glavnoj skupštini dTnštva kalvo slijedi: Cand. ing. Julije Weinrebe, predsjednik; stnd. med. Samuilo Amodaj, potpred.; stud. phil. Rikard Schwarz, tajnik L; stud, pbil. Daniel Sa 1 om, tajnikll.; stud. merc. Mošo Altarac, blagajnik I. ;Wud. merq. Zvonko H i rsc b 1, blagajnik M. Tom. odboru uz bok stavljen je užl odbor upTave menze, sa šefom kuhinje na oelu. ‘ Svi s dopisi šalju na »Potpomo društvo jevfejskih akademačera iz Jugoslavije u Beču«. Wien IX. Porzellangas. 1. C a f e Cit y, a novčani prinOfci na >Hrvataku TrgOvin&ku Banku dd.« Zaigreb, Jelačićev trg, za račun »PotjiornOg drnštva jevfejekih akademičara iz Jugoslavije u Beču«. Brčko. U utorak d'iie 13. o. mj. prošla su kroz Brčko 6 ml'aldib pijonira-halueima iz Osijeka, koji putuju u Bijeljjnu, da se pridruže ostalim haluciriiln. Na kolođvoru ih je dočekaiio mnogobrojnO jevrejsko Općinstvo. Poslije zajedničkog ručka bio je priređen izlet. Na večer, sastaše so sve jevrejeke porodice na intimnom sijelu sa haluoiimia. Hallucim je pozdravio sumišljenik David Lev i, na čemu se haveT Pin k a s (Goldfinger) zabvalio. Iza toga je prihvatio riječ gost sumišIjenik g. Dr. I. All 2ra c, te usporedio heroje u ietorjji ea he<rojim)a današnjeg vtTemena. Govorjo je o onimia n gallutu, te inapokon o pijoniriina u Pale&tini i Odluč(nim omlfedinoima. koji se sada spremaju u zemlju pradjedovai. Nakon toga razvila se je slobodna zabava. U srijedu su halucimi produžili kolima put za Bijeljinu. Prvenstvena utakmjca nogometne sekeije »Makabija« u Zagfebu. U nedjelju 18. o. mj. od'igrala je nogometma sekcija »Makabija« svoju prvu jjrvenstvenu ntakmicu H. b klaee sa SaanOborskim š-portskim klubom. Poluvrijeme 2 : 0, komačni rezultat 6 : 0 u ikorist Makabija. Momčad Makabija fbila je cijelo vtijeme u zmatnoj premoći, te se osobito u drugOm poluvremenu ista'kla l’ijepim kombinacijama. U nedjelju 25. o. mj. ignat će dTugu prvenstvenu utakmicu sa »Proleterom«.

Književnost.

Proslava 200 grodisnjice rahi EUje od Vllne. 200 ffodišniicai gaona mbija Elije od Vilne sl'avila se nai pesah u Viilni i u židovsko teojoškom seminaru u Americi. * Rabi Elija beu Šlomo Zalman ViJna, zvan gaon od Vilne (rođen 16. nisana 5480. 23. aprila 1720.; umro 19. tišrija 5558. 7. oktobra 1777.), jer je razvijao neprolaznu djelatnK)st ikao genij (»gaon«), koji je nitirao puteve na svim područjima jevrejske književnoeti. U dioba jefkiostranOg talmuđskog studijla, koji je dotad kulminirao u pilpulističkom, kazuističkom cjepklliaJčatrenju- te umanjio smisao za jasno slivaćanje biblije, pokaaao je put kritičnoj obnadbi talmudskog teksita te ostale rabinske literature. Njegove»Hagahot« (glose) k talmudu prekinnle su s nOrmOni, koju je poistevio Jakob ben Meir, prvak testalističke škole, da se nesmije dirati n tradirani niam tekst talmuda, kojj je čeeto zalnmom

kapista, krivo prepissain. Svojim kritičkim gio&aroa omogućio je gaon <od Yil ne pravo shvačanje za bibliju. Od njoga potiče parola, koja je tražild povrat k profetskoj riječi. jer se mnogo »IUČio« talmnd, a biblija se ipiak nije razumjela. Na taj način stvorio je komentar blblije. koji iua(d mašuje eve što je u ono vrijeme stv r Oreno, koji je mnogo doprinio postanku »Haskale« u Litavskoj. Kao polihistor tražio je znanje j>rofanih znanosti, da bi se time dobßo dublje shvačanje židovske književnosti. Dao je po jeduome od svojih učenika preveSti Euklidesa na jevrejski. Napisa>o je jevrejsku gramiatiku, koja je i danas mjcrodavp®. Pri tome zadubio se u kabalu i postupao je u svOme komentaru k. »Zobaru« isto (tako fcritično kao i ha polju teksta telmuda i midraša. Kao diobar poznavatelj i istražitelj kabale prOgainjao je nesmiljenim fanatizmOm haeidizam, koji se tek počoo razvijati. Pred svoju smrt btio.se iseliti u Palestinu, no morao je da napusti taj plan. usljed raznih zaprelka. Gaon iz Vilne nije nikad htio primiti ikoju službu. već je kao privatnik živio samo za znanost židovstva, te ga se još i danas smaitra osnivačem židavske znbnosti. Bio je prvij koji je, pored talmudske jednostranosti svojih savremenika, htio da epoji religiju sa zna'nosti, vjeru s istraživamjem, Osjećanje s mišljenjem. Dr. M. Margel. Praškj goleni od njegovog poroda do s mrti od Hajima Blocha. Golem je čisto jevrejefca riječ i zniaiči nešto neđovršeno i nepravilno. te s obično prevađa sa »glomia)dina« prama psalmu 139, 16. S vremenom dlobila je 'fia riječ u pričama i legendama značenje bomunculusiai, tako đa priče o golemu, fcoje potiču iz poetskih prioa židovstva, preiistavijaju teško rješivi problemkoji su pirouoavali i nežidovski učenjaici. kojj se bave folkloristikom. Rabi Lowe beai Becalel iz Prnga pOanat pod LmenOm velifci rabi Lob (1525 —1609) je junialk golemskib priča. Smatrao se po nu'kanim, da spasi židiovstvO ođ opasnOsti laži i bajka o ritualnom umorstvu dla napravi iz gline čovjeka, te takozvani šem hamšoirelš kombinovano ime božje, metnuti golemu ispod jezika i eto vjernog sluge velikog rabija Loba,. koji je stvoren db bude samo u službi cjelokupnog židovstva. U 4. vijebu jgije običnog laičnmiainja vremena stvorio je po tralktaln Sinhedrina 65 b jedan učitelj amorejskog plemena homuneulusa pomoću slova iz Sefer Jecira. Ovaj se homuculus mogao upotrijebiti za svaki posao, jedino nije imao dar govora. A i g'olem Tabi Loba nije mogao da gOvOri. Holjtscherov Golem (dramia) i MeyrjnbOv »der Golem« (TOman) ne samo da nisu rješili problem golema, već su ga još više nejasnim učinili. Mističnost, kojom j« u tim djelima iskičena priča o golemu mije nfls ni za korak priMižila rješenju problema. Zato je pozniati jevrejski fcnjiževaik Daviđ Prigchmann n »Hašiloahu« koji izdavajn Bialifc i dr.Kiausner (1907,svezak XVI. str. 115—131) vrlo lijepo razvio piTiču o golemu u elobodnoj priči, davši joj fiilOzOfsko-samfboličku pOzfldinu, te možemo predmnijevati da smo več bliže riješenju tbga problemia. Hajim Blocli, poznati učenjak na polju kahale i hazidizmia efcupio je pravjm učenjačkim marom sve, što se može reoi ° golemu legendamo i zmanstveno, te omogučio čitatelju, da sebi sfrvori jasnu sliku 0 biću golemske priče te o mističkom ebvaćanju rabi Loba, koje je bilo vrlo humflno. (Bajim Bloch bio je do prije rata banbar u Delatinn. Rustkom invazijom 1914 izgubio je sav svoj imetak, al om i njegova porodioa moradoše pobjeći. Zauzimaaojena naših sumišljenika dobio je mjesto ka (l vjeroučitelj u AtzgeTsdorfu kraj Beča. gdje živi dosta oskudnO, a da kraj togd ipak neuraorno znanstveno radi. Sad je izdao knjigu o »haaidizrou«, koja znatno nadkriljuje sve što je do sad o toj temi pisflmo. O tol' knjizi pisat ću drugom zgodom). Virovitica Dr„ H. E. Kaufmann.

STRANA 6.

»£ IDO V« (HAJHJ7DI)

BROJ 11