Židov

ŽIDOV

i gesb®!- puAfm-zi m\ism

Regent u Zagrebu.

U utorak, dne 22. o. mj. dolazi u Zagreb Njegovo Kraljevsko Visočanstvo Prestolonasljednik Regent Aleksandar. Biće to nakon mnogo stoljeća prvi predstavnik jedne dinastije, koji će biti u Zagrebu, u glavnom giadu lijepe Hrvatske, ne samo po dužnosti nego i po srcu nehjnjenim oduševljenjem pozdravljen i iskrenom radošću dočekan. 1 mi se Židovi ne pridružujemo dočeku visokoga gosta samo čuvstvima podaničke vjernosti i odanosti, već pozdravljamo u njemu sina onoga naroda, u ime kcjega je današnji ministar predsjednik Vesnić još godine 1917. javno dao izražaja toplim simpatijama prema nastojanju židovskoga naroda i prema već tada objavljenoj odluci Velike Britanije, da se u Palestini stvori židovska narodna domaja, uporedjujući sudbinu židovstva sa stoljetnim robovanjem i stradanjem srpskoga naroda u progonstvu. Pozdravljamo Kraljevića, čiji Je Visoki otac prigodom posvećenja našega hrama u Beogradu, nazvavši Židove braćom, a docnije jednom zgodom uhvativši se u kolo sa židovskim gospođjama i djevojkama dao najljepši dokaz demokratskog osjećanja i istinske jednakopravnosti, koju od vajkađa uživaju naša braća u Srbiji. Radujemo se dolasku Kraljevića, čijim se ličnim poznanstvom dičio pokojni naš sumišljenik i Bargioranac Moša Amar, koji je za balkanskoga rata prvi ušao pred srpskom vojskom u Skoplje i svojom junačkom smrću pokazao svijetu, kolikim žarom ljubi Židov majku, koja ga ne smatra pastorčetom. Pozdravljajući Regenta Aleksandra, mi se dubokom zahvalnošću sjećamo plemenitoga Kralja, koji je našoj braći, kad ih je izagnala varvarska Rumunjska, otvorio Vrata svoje Kraljevine i time dao divan primjer srpske gostoljubivosti, čovječnosti i velikodušnosti. Ne samo po dužnosti, ne samo osjećajima podaničke privrženosti i lojalnosti, već i po srcu pridružujemo se i mi Židovi pozdravnim poklicima, koji će 22. o. mj. zaoriti Zagrebom.

Izborni red židovskih općina

Borba oko izborne reforme u zagrebačkoj židovskoj općini vrlo je poučna, a ti* pičraa je za židovske prilike kod nas. Ako točnije pogledamo* opazit ćemo i više: da razvitak ide istim smjerom i u drugim većim židovskim centrima tako u Beču i Beriinu. Donekle je to razumljivo odatle, što Svagdje istupaju u korist demokratskog izbornog reda židOveko-oacijonaM elementi, koji dakako imadm prema svakom židovskom pitanju tako jasnu i ponajvećma tako jedinstvenu orijentaciju, da to nužno mora dovesti do postavljanja jednakih programa po njima- Nm činjenica, da se ta borba posvuda provodi pod tako Sličnim prilikama. morii Se u još većoj mjeri nego jedinstvenosti cijonastičkog naz: ranija pripisati jednakosti mentaliteta f eijonističkih protivnika. U Beču su oni tom'svome mentalitetu (Mi jasnog izražaja pTotokoldsavši se ad boe obzirom na općinske izbore pod firmom »nežidOvskonacianiblnogbloka;«. Pod tim« treba razumjeti to se mora na-

glasiti, jer iz samog imena još nije dovoljno jasno udruženje Židova, koji nijesu židovski ntaeljonald, inače bi naime u tu firmu spadali uopće svi nežddovi, a ovima nije vlastite afirmacije radi potrebno isticati svoju oeistovjetnost za ZidevimtaU imenu su dojs[a istaknuli i iscrpili sav svoj program. On je u negaciji i to u negaciji jodne jedine činjenice: židovskog nacijonalstva. Inače nikakav pozitivni radni program, niikakOvi židovski religijski, /konfesijjski. kulturni, socijalni ili humani tamni pogledi ili ciljevi, b/ez jedinstva volje i metoda, da se bilo koji židovski interesi pozitivnim radom unapredjuju, te Ijpde veže jedino zajednička mržnja protiv osvještenog niaeijonalnpg židovstva, koje konačno ne ide nego za tim, da Židov- općinu učini doista židovskom: predstavnikom sviju Židova i središtem svega židovskog Hada u pojedinim mjestima. Činjenica l , (ja se u raznim stranama svijeta »asimilirani« Židovi, koji medju sobom uopće nijesu u vezi, udružuju pod negativnom fiTm|ojn »nežidovskah nacijpnaJa-

ca« upućuje nais na jednakost njihova mentaliteta. koji opet dovodi do toga, da sfi Svagdje služe jednakim mctodlama. Jer Lm nije moguće, da pozitivnim programima židovskih nacijonalaca i cijonista Suprotstave svoje pozitivne programe ' židovske, jer ih nemaju (već ako bi ®e pozitivnim židovskim programom moglo nazivati pritajeno nastojanje posve malenog kruga od židovstva toliko već odmetnutih ljudi, koji bi željeli, da židovstva njihovog osobnoga komoditeta radi nestane), oni se iscrpljuju u tOnuć, da borbu prenesu na sasvim drugo polje, da joj dadta sasvim drugi pravac: borba protiv eijonizma. U to borbi služe se nečasnim metodama: iskrivljuju tendencije eijonizma, prešućuju i omalovažuju uspjehe eijonizma, pomalo se bave a denunciranjem eijonizma (»cijomizEtm isključuje patrijotizam! <) i za.jtrašaviaai]em malodnšnnjih (»cijonizam povećava čak radja! antisemitizam«; i naši poslovni interesi traže, da se ne smatramo ovdje strancima «>. Osobito im je omiljelo sredstvo monopoliizovati obranu interesa i prava »imućnijih« općine, jer ćfia cijonisti »ugrožavaju« ta prava svojim demokratskim zahtjevima, po kojima bi bogataši bili izručeni na milost i nemilost pm bjedničkoj masi siromašnih izbornika, pa bi ova lakomo gospodar i l;a tudjim k e samaDakako da cijonfctima nije teško pObiti sve te argumente- Samo žale, što se moraju uvijek ponovno uvjeravati- da niti najćišće namjere, niti najjasnije činjenice, niti najjači argumenti nijesu kadri sklonu ti boj vnu asimilaciju, da popušiti ma i samo jedan čas prije potpunog sloma bankrotiranog sistema’- Jednom ustrajnošću, koja bi doista bila vrijedna bolje stvari, apiimilanU brane do zadnjega časa Svoje neodržive po njima samima odabrane pozicije, premda već davno prije predposljednjega čatsa, vide svoj ponae. Imade ljudi, koji i u toj boijfci vide jednu po židovstvo korisnu pojavu, živi interes za židovsku stvar- Nn to je prazna fraza. Taj živi interes postoji na strani cijonista i bez te borbe, koje Oni ne žele, dok na protivnoj strani toga čistoga, židovskoga interesa nema uutatOč te borbe, jer ntjibov otpor nije diktovain težnjom, da se židovska općina što više aktivira u židovskom dubu, nego je samo diktovan težnjom, da osujeti doklegod je moguće pobjedu općinskog programa djottista. Ova je borba uzaludno trvenje vremena i ■energije ljudi, koji pokazuju volje za rad

GOD. IV-

UPRAVA I UREDNIŠTVO : ZAGREB. ILICA BROJ 31 111. KAT. j 0000000 00000000 RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. OOOOOMOOOMOOO« ooooeooo

ZAGREB 21. lipnja 1920. 5. tamusa 5680

PRETPLATA« GODIŠNJE K 60 —, POLUGOD. K 30-—, ČETVRTQ€>| Kl5 POJEDINI 8R.2 K.*~« IZLAZI TRI PUT MJESEČNO.-—■

BROJ 17.