Židov

Pismo iz Amerike

<Morris(owß, dne 9. Vili. 1920. Dragi prijatelju, u zadnjem pismu dadoh ti neku vrst definicije pojma >nalion«, da uzmogneš po njoj sebi stvoriti sliku, kakovu »perception« imaju amerikanski Jevreji o nacijcnalnosti. »Eropejac više zna, nego li što može, Amerikanac više može, nego li što zna« ta rečenica upravo karakteriše čitav život, rad t amerikansku filantropiju. Dok smo se mi u Evropi bavili problemima o biću i idejama cijonizma, dotle ovdje apsolutno nitko nije mario za »nepraktičnu utopiju cijonističku«. Do znanosti i ekonomskosociialne realnosti nije još nitko razvio cijonizam. Ovdje slabo koji poznaje i jedino temeljito socijološko djelo o cijonizinu. Herzlov »Judenstaat«, a još manje njegovo komentarisanje. Ovdje se apsolutno malo poznaje Itieratura, još manje istorija i geografija, a najmanje život 1 običaji drugih naroda. Ovdje vele: u Americi žive svi narodi svijeta; neka oni svi govore svoje jezike, neka žive slobodno po svojim običajima, neka pišu u svom jeziku, neka otvaraju vlastite škole. ali oni se moraju amerikanizirati, moraju raditi i znojiti se (»hurry up«, >sweatshop«), ako hoće da žive. Amerikanci govore gotovo samo engleski. To je prvo: naime, dok se mi bavimo idejama (a rijetko živimo), dotle ovdje žive (ali je taj život bez ideja, bez one evropske ideologije, koju zovemo kulturom i etikom). Kolumbus je tražio put prema Indiji, a otkrio je Ameriku. Zar nije to simbolično?! Tražio je za evropejsko društvo (luksusa i civilizacije) orijentalne »spices«, indijske arome 1 misterij »Atman-a< i ekstaze, a našao je divlju prašumu jednog amerikanskog otoka. Trebalo je Ameriku učiniti produktivnom. jer se poslije »požudnog zlatnog ludila« naselio veliki broj ljudi u zemlji. Tako je određen bio put amerikanskog rada i života: elektrika i mehanika. Ali mehanika nije bila dovoljna, jer je organski život, fizičko-naturalni život na jedno] strani, socijalno-individualni život ■a drugoj, pokazivao, da imade nešto dublje I tajanstvenije u životu prirode 1 ljudskog društva. Pored onog praktičnog i materijalističkog gledanja i životnog naziranja dolazi ovo drugo: davanje nekog religijskog I humanog okvira praktičnoj slici rada. U religijske, pogledu stvaraju se lezbrojne kršćanske sekte ili se traži zadovoljstvo u spiritizmu i »Christian Science«. U socijalnom su filantropi, pragmatisti i militaristi. Pođeš li sa ovih gledišta (»nation« u so•Ualno-ekonomskom smislu, elektro-melanizam u praktičnom životu, puritan*o-kršćanski militarizam u humanitarnoj etici), moći ćeš najlakše razumjeti •vđašnje Jevreje. U koliko su se već amerikanski naturalizirali žive komercilalno i posve u militarističkom uživanju. Mnogi su se već pokrstili (pokršteni poveću većinom iz Njemačke). Drugi su se amerikanski asimilirali: poprimili ameritansko shvaćanje nacije, koje ne poznaje drugih nacijonalnih težnja ni istorijskih aavjeta (»historical witness«), nego da svaki čovjek po svom zdravom razumu fceommoo senso«) sarađuje a ekonom-

skom životu i bude koristan sebi, a produktivan za gospodarstvenu zajednicu. Nekoji su sačuvali svijest neke čudne mistične konfesijonalne zajednice sa »Jewish Society* i nalaze neke antropološke sličnosti Jubanje, kose i nosa sa jevrejskim narodom; ali prvu više duševnu vezu nastoje zabašuriti maušclskim pritajivanjem (što obično odgovaraju, kad ih neko već pita za »nation >•, da su iz Njemačke, Australije, Češke, Poljske i t. d.). a drugu krvnu rasnu srodnost nastoje bračnim miješanjem u trećoj i četvrtoj generaciji asimilirati. Govorio sam ti ovdje samo o jednom dijelu amerikanskih Jevreja, ali mislim, da sam u njima karakterisao upravo one Jevreje, koje mi uvijek mislimo, kad govorimo o amerikanskim Jevrejima. Po najnovijim podacima ima u Americi nekih 3Va milijuna Jevreja. Preko lH milijun pripada onom karakterisanom dijelu amerikanskih Jevreja. Ostali su nedavno useljeni i neasimilovani Jevreji sa istoka. Ima dakle u Americi: amerikanskih i Istočnih Jevreja; dakle opet onaj Jaz između zapadnih asimilovanih i istočnih proletarisanih Jevreja. Koji je interes amerikanskih Jevreja za cijonizam i kakav je? U strogom smislu riječi (istorijsko-kulturna svijest jevrejskog duha i volja za ostvarenje jedne prave jevrejsko-narodne kulture zajednice u Palestini) nema kod amerikanskih Jevreja cijonizma. Oni su djelomice Rotschildi, Hirschi i Straussi, dakle lordovi, baruni i magnati (pa podupiru kao filantropi jevrejska naselja u južnoj Americi, u sjevernoj, u kolonijama »Ice«, u Palestini). ili su industrijalci, »mehaničari«, inženjeri, trgovci (pa kao framazunske lože podupiru bolesnike, djecu, besposlene žene i ostalu sirotinju ovdje, ili se interesiraju za ratom nastradali! »braću u Evropi«, ili se interesiraju za Palestinu. u koliko uviđaju, da je to danas korisno). Sa našeg gledišta palestinskog i za našu stvar (za izgradnju naše samostalne domaje u Palestini) imamo od amerikanskih Jevreja da očekujemo materijalnu pomoć (novac, mašine, sirovine, životne namirnice, odijela, kemikalije). Pa to Je danas nužno i potrebno. Danas je najnužnije i čak sa najčistijeg etičkog gledišta najpotrebnije dati čovjeku kruha. Doći će vrijeme za idejne i odgojne zadaće. a sad treba sasvim konkretno pomoći. Ako tako gledamo stvari, onda se moramo veseliti tom amerikanskom cijonizmu. U tom smislu apelira 1 Maks Nordau u amerikanskim novinama na amerikanske Jevreje. Najviše interesa za Palestinu (u tom električno-industrijskom smislu) pokazuju ovdašnji Jevreji porijetlom iz Njemačke. Ovi Jevreji imaju najviše smisla za disciplinovani organski rad, za upravu i ekonomsko iskorišćivanje produktivnih vrela. Očekuju naskoro Weizmanna I Sokolowa, da će se iz Palestine povratiti ovamo l ovdje stvoriti zaključke sa novo stvorenim amerikanskim 1 engleskim egzekutivnim odborom o najvažnijim aktuelnim radnjama za Palestinu. Kad se pomisli na to, da je do poslije rata bilo nemoguće raditi u velikom op-

šegu na praktičnom polju u Palestini (radi nestašice novaca), kad se onda drži na umu, da je dolar (za izgradnju Palestine)! vrlo važna stvar, napokon kad se pomisli, da su amerikanski Jevreji zadnjim cijonističkim uspjehom u realnoj politici ipak toliko zainteresovani, da će nekoji dati financijalna sredstva za Palestinu, onda se može mirne duše reći, da je uspjeli cijonizma u Americi vrlo znatan. Danas gotovo sve amerikanske novine pišu samo povoljno o realnoj politici cijonizma. Istočni Jevreji stvaraju i ovdje vrlo važan problem. Dok amerikanski Jevreji donekle rešavaju pitanja kapitala za Palestinu, dotle istočni Jevreji pooštravaju pitanja rada: jevrejske duhovne kulture u Palestini. U novinama, knjigama, sastancima, kazalištima, na ulici, u radionicama svuda i vječno kritiziraju istočni Jevreji »dolarski cijonizam«; svojim jidiš žargonom stvaraju silan jaz i nepristupačnu provaliju. Amerikanski Jevreji stide se njih (pa upravo radi ovih »ruskih nečistih« Jevreja sakrivaju i negiraju mnogi svoje jevrejsko porljetlo). Ni kršćanski Amerikanci ne misle dobro o istočnim Jevrejima i govore o njima često ružno. Veli se o njima, da su u trgovini lijeni te neproduktivni posrednici, da su lukavi, škrti i rođen! za ropsku bijedu, onda se trvdi, da su pobožni, šovinistički, u svojim porodicama nečisti, da stvaraju bijedu i prostituciju, da su jeftini proletere!, da ne uče engleski i ostaju tvrdokorno kod svojih navika. Istina je, da u centrima stvaraju veliku masu (u samom New-Yorku ima preko Jedan milijun), da govore jidiš, da žive od trgovina, kod kojih se lakše zarađuje (pa to čine i ostali narodi i ovdje n Americi i drugdje na svijetu). Ali Je 1 to Istina, da je većina njih od kapitala izrabljenl proletarijat, da moraju (jer Ih je sila) živjeti često u bijednom položaju u pogledu stana, hrane i odijela. Napokon je i to činjenica, da većina u toj velikoj masi živi intelektualno. Moguće je, da je taj razumni intelektualni nagon a Jevreju štetan po razvoj prirodne organske jevrejske zajednice, ali se ne može poreći, da je i intelektualizam moralno I kulturno očuvao jevrejski narod. Ali ta seoba istočnih Jevreja u Ameriku ima i drugih strana (ne samo ekonomsko nacijonalnih); ova seoba stvara neko nacijonalno čišćenje i razlučivanje. Ovamo dolaze Jevreji sa Istoka Iz ekonomske bijede (a I zato, jer ne mogu odmah u Palestinu, i ako bi mnogi htjeli). Dolaze nadalje starci, žene i djeca, da ih opskrbe braća, sinovi i muževi. I ako ovdje stvaraju nova geta, ipak nije ovdje tako bijedno kao na istoku. Zdraviji i mlađi elementi mogu se ovdje zdravp razviti. Jedan će dio ove mladeži sigurno otići u Palestinu (ova se volja već danas izražava pismeno u knjigama, usmeno na sastancima). U koliko dolaze kao trgovci ovamo, pa se izgube u ovom amerikansko-dolarskom merkantllizma. obogate se te kupuju rezidencije, vile, motor-lađe 1 automobile, ne moramo nikako za takvim žaliti, jer oni nije su produktivni elementi u kulturnom smisla. Kao obrtnici, zanatlije i radnici proći ć* • školu bijede i proletarizma i sve će zrelili biti u svojoj djed Makar s« iz tih kr»

moj &.

jfiAj.iij l -1}

3