Židov

imamo držati onih principa, koje svjetska cljonisllčka organizacija uglavila i koji nas mogu odvesti cilju, t. j. obnovi jevrcjske države u °alestinl. želim da dodirnem točku sistema rada, pa ne predbacujući ništa naročito dosadašnjim R. O. nego izrazujućl želju, da to budući R. 0. uvaži, želim da kažem, neka se izradi program za budući rad. Neka budući U. O. ne radi s momenta na momenat, nego neka izradi program rada, koga će se držati. Nadalje želim, da se uvede sistem podjele rada, i to ne samo u okviru R. O -a. nego i u okviru cijele organizacije, jer će nam ta podjela rada donijeti sigurno koristi. Na kraju želim da kažem nešto, što se tiče više nas cijonista nego R. O. Riječ Je o generalnoj debati i podijeli apsoiutorlja. Mi kao delegati Imamo pravo i dužnost nam je da podijelimo apsolutorij dosadašnjem R. 0.-u, ne znam Sto će budući govornici reći o dosadašnjem radu R. 0.-a, ali znam iz privatnoga razgovora da Ima dosta nezadovoljnih delegata, koji nalaze da nije dovoljno, nije dosta učinjeno, ni ono. Sto je trebalo učiniti. Ali dopustite mi, kad treba da podijelimo apsolutorij dotadanjem R. 0.-u, da pitam, tko će podijeliti apsolutorij svim sumišlje:iiclma za njihov nerad? Jer ml smo tu da podijelimo apsolutorij drugima, a tko će podijeliti nama apsolutorij? R. 0. je šaka ljudi i nije mogao učiniti čudesa. U ostalom principi cljonističke organizacije ne osnivaju se na tome, da se stvaraju čudesa. Oni 9e osnivaju na tome, da R. O. dava direktive masi, a ona ima da izvršuje ono, što im vodstvo zapovijeda. Ja držim, da ml cijoniste u mnogim stvarima nljesmo odgovoriti svojoj dužnoeti. 1 zato mi nemamo pravo, da najprije kriUkujetno odbor nego počnimo, da najprije kritikujemo sebe I to danas 1 sjutra l tako iz dana a dan. Mi ćemo ostvariti naše ideje tek onda. kad svaku veće položimo sebi račun ne samo o radu, koji treba da osigura našu organizaciju oego i o radu, koji treba da osigura obnovu narodne domaje u Palestini. (Odobravanje). S tim riječima i s tom mišlju predjimo na naš rad. Predlažem slijedeću rezoluciju; Godišnje Savezno Vijeće S. C. J. prima k znanju izvještaj Zemaljskog Odbora o njegovu radu, te nalazeći, da je taj odbor prema sticaju cjelokupnih prilika odgovorio svojo' dužnosti, podjeljuje mi gpjolu torti Đr. David Alkalay (Beograd). Prije svega naglašava, da se iz referata R. O. vidi, da je doista R. O. radio i uložio toliko truda, koliko }e bilo moguće i postigao rezultat. Medjutim lokalne organizacije malo sn radile. Ja moram da priznam, da vidim iz referata, da je Beograd u svakom pogledu zaostao. Ja primam na sebe dio odgovornosti i gledat ću da se to do kraja godine popravi. Htio sam sa nekoliko riječi da govorim o onoj velikoj potrebi, koja se traži za ttbnovu Palestine. Kad je stvoren politički cijonizam mi smo naišli na veliki otpor kod Jevreja ie bio velik, jer kad je stvoren cijonizam tw4Up SU se dvije stvari; 1. da se jevrejska masa Spretni, da se stvori jevrejska država, a drugi dl9 b)g programa je bio, da se unaprijed spremi sve što je potrebno za ostvarenje naše države u Palestini, kako bi se iedamput. kad dodje do ostvarenja, kad se jevrejskt narod bude mogao slobodno vratiti u našu zemlju, da bude sve spremno,. Pokojni naš neumrli i “veliki učitelj •.ffpžšd je. da to bude sve pod zaštitom t-difleskejbi ?fd»ta vidimo, da je on imao proročanski pogled, jer s« ostvarilo onako kao što jfagn prorekao. U početku su nas klevetali, da utopiste. Govorili su, kako to može biti, da dobiju državu, kad nemaju niti topova, da se bore protiv Turčina. Bili srao fantasti I utopiste, ali kako vidite nije prošlo ni ono vrikoje je držao najveći utopista i mi možemo imati, našu državo. Drugi momenat bio je, da dođemo potrebni novac. Herzl ie govorio, kad dovrijeme treba da imamo jedan financijski Injfliut, koji će moći da kupi teren, da može clielp seobu tinancljskl izvesti. Sad Je došao momeaajr da se ostvari tat financijski instrurnenat, koji će sve to da izvede. To-je uz kolonijalnu banku narodni ioud,. koji ne uspijeva onako, kako bi trebalo. Do koga je-krivica? do Jevreja. Mi treb* svim našim, silama da- nastojimo, da Sto 'stff £fgd&Utp skupimo., Sad više mije potreb«o da pridobivanje cijoqisle. jer je. danas d)elt Svijet uz nas; Jer se vtdi crno na bijelo, đa'le-

vreiska država postoji Ja držim, da je do sada mnogo griješeno prema našemu narodu. Mi smo učinili pogrešku. Sto nliesmo spremili sve Sto je potrebno za ovaj momenat. Ovo što smo sada pogriješili treba da popravimo sa našim aktivnim radom, da skupimo Sto više sredstava za obnovu palestinske zemlje. S. Sp 11 ze r : Htio bi samo da odgovorim na pitanje dra. Albale, Sto se tiče broja šekela, taj broj nije manji. Verificirano je 72 mandata, Sto odgovara broju od 3.500 šekelista, ako na svako mjesto na 50 šekelista dolazi jedan mandat. Medjutim ima mjesta, koji su uplatili 65, 70 i 80 šekela, a pored toga im se ns može priznati više od jednoga mandata, jer za svaki drugi mandat treba da bude plaćeno 50 šekela. Ako Je u pojedinim mjestima broj šekela spao, to je na drugim porastao. Prigovor taj bio je opravdan, ali nije upravljen na pravu adresu. On ne smij« biti upravljen ua adresu R, 0.-a nego taj prigovor pada na adresu svih, jer je u tom pogledu R. O. učinio sve, što se učiniti može. R. 8. je pozivao provincijske organizacije, a provincija se sasvim oglušila. Dr. Licht: Meni je u ime cijelog Zem. Odbora žao. da jc ova generalna debata ispala tako kratka i da nije došlo do Izražaja ono nezadovoljstvo, o kojem se priča iza kulisa. Bilo bi korisno za sve nas, kad bi se ta debata više razvila, a u tome. Sto toga nije bilo, mogu da nazrljevam izvjestan nedostatak interesa za rad R. O.- Osvrćući se na ono malo prigovora o radu Zem Odbora, koji su izncšenl prije svega treba da se istakne, da je Z. O. saglasan sa dr. Albalom da cijonizam kao takav sa unutarnjom politikom nema posla. Pa ako je R. O. našao potrebnim, da jedan dio političkih akcija uzme na sebe. bilo je to za to. jer R. 0.-u nije pošlo za rukom, da izvan cijonističke organizacije skupi lica, koja bi ovaj dio rada preuzela na sebe. R. O. je preuzeo akciju kod gradskih izbora, a da to nije radio pođ imenom R. 0.-a. već su njegovi članovi istupili s nećlanovima organizacije. pa nije naša krivnja. Sto se činilo, kao da je to preuzeo R O. i ulje naša krivnja da je tfsla nazvana cijonističkom. Meni je žao, da nije stvoren nikakav drogi forum, izvan ovog Saveznog Vlieća pred koji bi sd imalo iznaša« političko naziranje i političke kombinacije, kao Sto su jučer ovdje iznešene. Zato će biti potrebno da izvan sklopa cijonističke organizacije stvorimo jedan forum, koji čt spriječiti, da se cijonizam ne kornpromituje pitanjima, koji ne spadaju u njegov okvir. Mi ćemo da održimo svofu zastavu potpuno čistu. Sto se tiče ostaloga rada R. 0.-a Ja ću da dopustim, da naročitčo R. O. nije izvršio sve one zadatke, koji su se od njega zahtijevali. Ako nije za cijonističko organizovanje žid. ma« uspjelo, da se izvrši kako ie bilo zamišljeno,.treba da se uvaži dvoje: Da je S. C. J, možda postigao isto toliko, koliko organizacije drugih zemalja i drugo, da je R. 0.-u stajalo na raspoiaganic tako malo sila. da je bilo nemoguće, da R. O. zalazi od mjesta do mjesta i organizme žid. masu. Držim, da jc naš zadatak mogao bili jedino taj, da damo poticaja, da odredimo zadatke, koji ima da se izvrše. Meni Je žao, da nljesn naši apeli naišli na odzlv. Držim. da će biti prvi i najpreči zadatak budućega R. 0.-a, da sakupi u pokretu energije, koje daju garancije, da će se moći i htjeti potpuno posvetiti poslu. Toga do sada nije bilo. Treba da se pomlade mjesne organizacije I treba da smo svljesni velikoga zadatka. Sto ga imamo n općem organizmu cijonističke organizacije. Meni sc čini. da te mjesne organizacije imaju to uvjetenje, c se moraju brinuti samo za Sekel, a da đnurih funkcija nemaju. A kad se radilo o tome, da R. O. pokupi ljude, koji će da stvaraju buduću nacijonalnu organizaciju Jevreja. onda nismo našli odziva, jer ievrejska masa nije politički dostatno vaspitana. te bi shvatila važnost te akcije. Dozvolite mi na koncu da završim i da kažem, da je od sada jedina parola, koja se imade da dade budućem R. 0.-u da se stroge drži u okviru nacijonalno-kulturnih zadataka, da spremi mogućnost za gradnju žid.. narodne domaje ? da narod u galutu osnaži, kako bi bio spreman da prima dojmove, koji će iz tog budućega nacijonalhoga centra da proizlaze Predsjudnik: odredjuje glasovanje o rezolucijama. Rezolucija L. Sterna prima se. Jednako se jednoglasno prima prijedlog dra. Albale. kojim se podljeljule Z. O. apsolutoril.

Iza rosa drži dr. Llcht kulturni referat koii donašamo u izvatku: Odmah nake« San Rema često se čulo: dosta je riječi, treba da se prelazi na čine. Ove riječi na šlc su odziva i u našim krugovima. Ima glasova, koji u nas kažu. da nije vrijeme idealisanju, teoretisanju i filozofiranju, treba da se prijedje na realne čine. Ja bih ori tom spomenuo jedan incidenat sa za* dnie zemaljske konferencije, gdje nam je iedan radnik preporučio, da svi uzmemo motike i plug i počnemo orati i kopati Mediutim kod toga zagovaranja zaboravlja se jedno, a to je. da čitav ovaj rađ Što smo ga postigli i sav rađ, koji ćemo u buduće da Izvedemo, ima svoj izvor u jednoj dubokoj ideologiji, u idealizmu, u idejnoj osnovi. Ako iko, a to mi, Židov ski narod, možemo za sebe da preokrenemo materijalističko shvaćanje povijesrti. pa da kažemo, da su u nas, u tisućgodišniem razvitku židovskoga naroda, ide Je bile one realne baze, na kojima se os nivala realna egzistencija židovskog na roda. Dvije hiljado godina nijesmo radili ništa drugo nego se bavili ideologijom i čuvanjem etskih ideja namijenjenih nam od praotaca, ideja, koje su u nama budile vječitu čežnju, čežnju, koja se obraćala u volju, volju, koja se pretvarala u čin. Tako smo mi, narod, koji je sastojao od praktičara i materijalista, kako nas nazivaju. spremili <dub</»e idejne fondove, koii su nam omogućili realizaciju židovske zajednice. Moguće da pojedinac nije bio takav: ali ovo važi kao kriterij za razvitak čitavoga jevrejskoga naroda za dvije hiljade godina. Pa ako se osvrnemo na naše prilike, vidimo, da je u nas ovo nadovezivanje na duševne vrednote f stvaranje duševnih fondova bilo posve jenjalo i da u idejnom pogledu nije ništa učinjeno. Ipak držim, da ne će biti nikoga. koji ne će priznati, da je jednako važno. da sakupimo nekakav duševni fond u našim srcima i duhovima za ostvarenje židovske duševne zajednice, tkaošto je važno, da skupljamo financijske fondove za izgradnju Erec Izraela. (Tako je.) Mi treba da znamo, da sve one energije, koje se od nas traže za izvedenje djela, što nas čeka nakon San Rema. mogu da izviru jedino iz jednog snažnog duboko uvriježenoga židovskoga naziranja. U tom pogledu držim da nema nikoga, koji ne će priznati, da je u nas sve zanemareno. Mi kad pogledamo na ono malo uspjeha, što smo ih postigli u tome pogledu u ovoj državi. možemo konstatovati samo dvoje: hebraizaciju i Savez žid. omi. udruženja, u koji ja puno vjerujem, da će iskupiti zavjete. koje nam je dao a I baš u tom pogledu nastaje jedna jaka granica izmeđju mladeži i odraslih, na jednoj strani težnja za tim. da se ispunjaju duševnim i ćudorednim vrednotama, stvaranja punog židovskog čovjeka, na drugoj strani tek mehanično vršenje »realnih' funkcija. Ako hoćemo, da imamo harmonizovanu židovsku zajednicu, treba svim Silama da nastojimo, oko provedbe hebraizacije galuta. Prije nekoliko decenija bila je f ona ieđna iluzija, u koju se nije moglo vjerovati. A evo. već se hebraiziralo mnogo, tako da se stvorio jedan vćliki rezervoar, iz koga će se dalje širiti hebrafzacija. Malo po malo. kad smo se deklarirali za

10

»ŽIDOV« (HAJHUDfI

BROJ 29.