Židov

Dr. Margei govori hebrejski: Zapravo nemam da lita prtdometnem rezoluciji g. dra. Llchta, jer Je on Iscrpivo prikazao sva zamašna pitanja glede Sirenja jevrejskoga jezika. Tek bih jedno da Istaknem; kaošto narod ne može da nastane preko noći, tako se ni jezik ne dade naućiti u tren oka. Ja, koji čitav svoj život posvećujem izučavanju jevrejskoga jezika, saglašavam se onima, koji su uvelike unaprijedili razvitak i Sirenje jevrejskoga jezika, a tvrde, da je za govorenje jevrejskoga jezika potreban odulji studij. Ima ih, koji drže, da se jevrejski dade naučiti regbi za čas. a ne uspije ti im to.krivc* učitelja. Ta je žalosna činjenica težište cijelog pitanja. Ma da iz sveg srca ljubim našu omladinu, medju kojom i živim kao pedagog, ne mogu ipak a da je ne prekorim, kako Joj za sve to nedostaje istinska volja ielje zna ustrajnost Uz jaku volju dade se i ta poteškoća svladati, pa ako i ne u najkraće vrijeme. Jevrejski je jezik vazda, a naročito danas, bitno sredstvo za održanje židovstva. Pobožnost )e u hramu površna, jer ljudi ne razumiju onoga. Sto mole. Nije ni čudo, da su nepoznavajući teksta molitve prenijeli težište religije u niaskir, koti i nije židovskog podrijetla Dolazeći na masklr u hram hoće da dokumentuju svoje židovstvo, a Inače za nj nikako ne mare. Protiv te tragedije, u kojoj leži klica propasti židovstva, bori se hebraizacija naše omladine si zamjetnim uspjehom. Mi treba da stvorimo Zidove, koji će poznavati duh jezika i živjeti u smislu pravoga židovstva. Stoga predlažem kao dodatak rezoluciji g. dra. Lichta: Savezno vijeće zaključuje, da SCJ. stupi u vezu sa Savezom jevrej. općina u svrhu osnivanja kuratorlja za širenje Jevrejskoga jezika u svakoj židovskoj općini Jugoslavije, budući je to zakon naše religije. Neke živi Ivrija. Predsjedatelj: Čast mi je saopćiti da |e stigao generalni tajnik Keren Haiesoda, koga s ovog mjesta pozdravljam. Tolnaucfr: U ime Saveza omlad. udruženja kraljevstva SHS. riječima g. dr Lichta nemam ništa da pridodam. Mislili smo, da ćemo se morati boriti za prijedloge, koje je sad sam odbor predložio. Držim, da ćemo se složiti i u ostalim pitanjima, kao u pogledu kulturnoga rada, pa se najljepše zahvaljujem referentu dru. Lichtu. David Kablijo (Derventa) u jevrejskom govoru razlaže učenje jevrejskoga jezika. Mlh. I evy: Gospodin doktor Llcht je sa sažaljenjem konstatovao, da je gener. debata bila onako slaba, da su mnoga gospoda, koja iza kulisa iznose prigovore protiv prošlogođ. rada, sada ovdje šutjela. Ja mislim, da taj pojav imade svoju dobru stranu. Gospoda doduše prigovaraju, osjeća se neki nemir i nezadovoljstvo, ali je svijest i sopstvene suodgovornosti za manjkavosti dosadašnjega rada i previše jaka u svakoga, a da bi delegati imali smjelosti ovdje javno kritlkovatl druge. Osim toga je svim delegatima stalo do toga. da udovolje predsjednikovoj opravdanoj želji, da budemo Sto kraći I to stvarniji. Stoga su delegati nakon kratke izmjene misli prešli preko izvještaja o prošlom radu, a posvetit će više pažnje budućem radu. Nama svima mora biti jako žao. Sto se i g. dr. Llcht n svom referatu držao principa kratkoće. Ali znamo. zašto bi to moglo biti. Q. Dr. Llcht je zajedno s nama doživio razočaranje. Njegov je lanjski u tančine izradjeni referat otštampan i razaslan mjesnim organizacijama, pa ipak se naš prošlogodišnji kulturni rad ni izdaleka nije kretao i razvijao prema smjernicama, koje nam je lanjske godine dao g. dr. Licht, koje je Savezno Vijeće velikim oduševljenjem primila U savezu s referatom g. dra. Lichta imam zadaću da iznesem neke predloge šaraj. Zid. Nar. Društva. Ja ću te predloge pročitati, a prije toga moram reći, da sam zahvalan g. dru Lichtu, Sto je pored sve kratkoće u svojim rezolucijama jasno označio sve bitne kulturne zadatke tako da ja ne moram ovdje posebno zastupati predloge sarajevskih delegata. Pvo tih predloga: 1. Vodstvo našeg Saveza ima da poradi u smislu zaključka godišnje konferencije u Londonu na opštem židovskom kulturnom radu na najširoj bazi (u neku ruku preiaz od cijonizma k »jevrejizmu«), da se time privuku zajedničkom radu i najviše mase židovskog življa u SHS. 2. Poraditi energično na ostvarenju Saveza OpSMns.

3. Da $« provede od vodstva tražena »mo bilizacjla« sumlšljenlka u svim korporacijama. Svi su ti predloži sadržani u izvodima odnosno n. rezolucijama g. dra.' Lichta. Budemo 11 mi svi otišli s tim rezolucijama kući i ujedno sa čvrstom voljom, da te rezolucije provedemo ti djela, onda će se postići još mnogo više. nego što jc iznešeno u gornjim predlozlma. Referat o omladinskom pokretu. Nikola Tolnauer: Štovani zbore! Dogodilo se eto nešto, što se na žalost obično dogadja kod gradjanskih cijonistlčkih organizacija po čitavom svijetu, naime. da se o omladinskom pokretu govori onda. kad se već oblače kaputi. Radi ove neugodne promjene dnevnoga reda biću sasvim kratak, pa ću iznijeti samo najpotrebnije. Ponajprije dopustite, da kažem nešto o otnladiskom pokretu uopće. U rusko) revoluciji 1905. godine udioništvovali su i jevrejski radnici i intelektualci, prikllućivši se svojim nejevrejskim drugovima. da se otresu lanaca jedne reakcionarne oligarhije. Silni val reakcije poslije smrvljene revolucije smlavio je mnoge ievrejske radnike, pa se jedan dio iselio u Erec Jisrael, da tamo stvore zajednicu na principima druŠtvne pravde. U sjeverno! Galiciji počeo se razvijati duh, za koji mislimo, da će zagospodovati cijelom jevreiskom duševnom kulturom. U galilejskim farmama obradjivalj su ovi mladi Jevreii iz istočne Evrope zemlju, dok su čuvanje grude od napadaja razbojničkih banda preuzeto Čerkezi. Mladi radnici biiahu nezadovoljni radi ove činjenice i zakliučiše. da će tražiti od kolonista, da oni sami preuzmu obranu zemlje. Isprva ih kolonisti ne shvatiše, ali kasnije pristadoše velikom skepsom glede uspjeha. I zaista iskristalizovala se skupina ljudi, mediu kojima je oživio duh jevrejskih heroja, naših Makabejaca. Mi ih poznajemo pod imenom šom rima. Ovdje leže počeci fizičke i moralne regeneracije jevreiske omladine mladoga jišuba. Hrabrost i muževnost svih ljudi, od kojih mnogi ostaviše život na galilejskim hridinama niie osatala bez utjecaja na jevrejsku omladinu diljem čitavoga svijeta. Medjutim ie došao velik; rat. koji je prouzročio silne promjene u ljudskome društvu. Upoznali su se različni ljudi iz različnih krajeva svijeta, pa su uvidjeli, da ih sve skupa nešto veže: njihovo čovještvo. Kad je rat zahvatio Erec Jisrael nikla je Iz onoga kruga ljudi, koji su prije rata čuvali farme misao, da osnutkom jevrejske legije nastave rad oko čuvanja grude otaca. Silna erupcija Velikog Rata probudila je ćudoredne energije ponajboljih ljudi n narodima. Ideja Čovještva i pravde osvojila je omladinu. Sinteza svih ovih ideja bio je omladinski pokret medju je vreiskom omladinom, koji se razmahao gotovo u svim zemljama Oaluta. Pitaće netko, ie li potrebno cijepati sile. zašto da uz cijonističku organizaciju gradjana postoji i omladinska organizacija. Iz razlaganja mojih predgovomika razabralo se. da postoji neka opreka izmedju omladinskog i gradjanskog cijoniste. ali nijedan govornik nije se upustio u razlaganje ove teme. Tijekom # razvitka cionističke ideie nastala je u cijonizmu pojava, koia nas zabrinjuje. a to je buržoaski cijonizam jednoga dijela naših gradjana. Ovi misle, da su izvršili svoju dužnost prema jevrejskoj zajednici, ako dadu potrebna sredstva za izgradnju ievrejske domaja.

Jasno je, da omladina osuđjuje ovo oaziranie. Ona veli. da domaju treba osvojiti ievrejskim radom I Jevrejskim /kvotom. Izrično naglašavam, da ne mislim vladu radnika, nego vladu rada. Eto. to je ona opreka, koju smo natuknuli. Ja ne ču da gradjanskim cijoni zrnom obilježim cijonizam gradjana, nego samo izvjesnih gradja na. Ovaj pokret dopr-o je i do nas. Šaka mladih ljudi, akademičara i drugih, sastala se 1919. godine u Brodu na Savi. da stvore omladinsku organizaciju, da Sfirl pokret medju našom omladinom. Stvoren ie Savez Jevrejskih Omladinskih Udruženja kraljevstva SHS sa zadaćom, da poradi oko moralne i fizičke regeneraci'e jevreiskoga naroda. Radni odbor ovoga Saveza preuzeo je vodstvo omladine, a Sa vez ie obuhvaćao oko 1500 omladinaca. Najveću brigu posvetio je Savez hebralzaciii, haluc-pokretu, tjelovježbi, izboru zvanja i izdavanja lista. Moram lojalno da priznam, da nas je S. C. .1. prilično podupirao. alj s druge strane moram da istaknem nemarnost većega dijela lokalnih organizacija u provinciji, koje su pokazalr potpuno nerazumijevanje, dapa’e su činile zapreke omladincima, ledim su se ioš donekle interesovale za haiuc-pokret, no i tu su mnogo toga propustile. Kako moram biti kratak, to se ne mogu upustiti u sv? pitanja važna za naš pokret, a koja čine začetke novoga jevrejskoga žl vota. Nama su za realizaciju naših osnova potrebna materijalna sredstva i moralna potpora, pa predlažemo slijedeće rezolucije: I. Savezno vijeće odobrava unutar budgeta S. C. J. stavku od K 25.000, koja se ima staviti na raspolaganje R. O. S. 2. O. U. S. 2. O. U. upotrebit će ovu svotu za: 1. priredjivanje omladinskog sleta; 3. izdavanje »Oideona«; 3. za agitaciju po provinciji. 4. za tekuće troškove administracije. Biće netko pa će ustvrditi, da u budžetu S. C. J. ima sigurno stavka za S. 2. O. U. Ja tu stavku u budžetu nijesam našao. Ima stavka od K 100.000 za jevrejske tečajeve, no hebraizacija je samo dio naših zadaća. Tko je prisustvovao Omladinskom sletu u Osijeku lako je vidio kakove su materijalne žrtve potrebne za ovakovu priredbu. Izdavanje »Oideona- biće nam onemogućeno bez subvencije, jer imamo samo malen broj pretplatnika. Znamo, da su omladinski listovi u Berlinu i Beču oronali radi nemarnosti gradjanskih krugova. Apeliram na Savezno Vijeće, da svaki delegat poradi oko što većeg raširenia »Oideona«. Naš delegat na svjetskoj studentskoj konfereniciji u Londonu bio je jedan od rijetkih, koji je mogao izviestiti. da omladina ima svoj list. Mnogo se govori, da vodstvo naših obijuh organizacija nije u dostatnom kontaktu s provincijom. Razlozi su tome financijske naravi. Četvrta točka je sama po sebi jasna. 11. Savezno vijeće zaključuje, da mjesne cij. organizacije djelatno potpomognu rad omi. društava. Neka se upozore mjesne cij. organizacije, da ostave omladini slobodne ruke oko provedenja programa omi. pokreta. Na ovu rezoluciju ponukale su me optužbe omladinaca protiv mjesnih organizacija. Našlo se gradjana. koji su izjavili, da »obzirom na lokalne prilike« nije po-

12

»EIPOVc (HAJHUDft.

BROJ 29. i 30.