Židov
To su bili »stupovi« dosadašnjih režima u zagrebačkoj kehili. I ti režimi nijesu ni časka osjetili nešto poput stida, da se oslanjaju na nekoliko desetaka birača i na takove stupove. Ali, koji su spoznali, da je ovakovo stanje nedostojno i da ga se valja za»tiditi, to su bili zagrebački Židovi. Zadnjim naporom obnemoglih sila nekolicina se ljudi pokušala održati u ▼lasti. Ljudi, za koje rekoše oni, koji im stoje blizu, da imaju »dobar politički nos«, živjeli su tako potpunoma nzvan svakog kontakta ne samo s općim židovstvom nego i sa Židovima svoje općine, tako izolovani u krugu »odabranih« u Izraelu, a još više izvan svakog kruga u Izraelu, te nijesu osjetili Marta novoga duha u svojoj općini, dok ih nije spopao i izjurio. U njih co možda sad tek, nakon njihova stavljanja u stanje mira, unići borbeni duh, koji se tik prije izbora očitovao u niskim pamfletima (pozajmljenim iz Grala): borbeni duh zadnjih trzaja jedno generacije, koja izumire, nakon što je židovski život u njoj već bio klonuo. Što su gdjekoji dobri ljudi i dobri Židovi,ustrajali uz njih, tome je u glavnome razlog onaj duh pijeteta, koji igra toliko lijepu, ali često i toliko štetnu ulogu u židovstvu, a nimalo časnu za one, kojima se iskazuje. Ali zagrebački Židovi došli su do spoznaje, da ima jedan viši istorijski pijetetno što je onaj prema »zaslugama« ostarjelih, židovski indiferentnih: pijetet prema životu u židovstvu, koji je pozitivan i teži za održanjem i stvarnijom. Toj su svojoj spoznaji i potrebi dali izražaja činom. Otvorili su vrata općini onima, koji hoće židovstvo. Izbori su prošli u znaku borbe. Ali ta borba imala je osebujno obilježje: ona je, prije svega, »amo na jodnoj strani bila borba načela i ideja, a na drugoj strani borba beznačelnosti i bezidejnost' i besadržajnosti u židovskom pogledu. Jer pamfleti, koji sumnjiče i zastrašuju, nijesu idejni manifesti. Ova je borba same na jednoj strani, na strani starih i reakcijonamih, imala partijski značaj, dabome <3.110 negativni značaji; na drugoj strani, na strani svijesnih mladih okupilo su se sve dobre energije, kojima je stalo, da židovska općina živi kao dio židovstva, a ne kao institut za agonizovanie. Velimo: sve energije, .fer listina mladih sadržaje nacijske i nenacijske, i ortodoksne i neortodoksne, i aškenaske i sefardske Židove, imućne i neimućne. Ona je listina ljudi po jedno mt. zajedničkome kriteriju: po čestitom htijenju židovstva. I tako mi, te smo se borili za demokratizovanje izbornog reda, koje će novo vodstvo općine provesti kao najpreči svoj zadatak, udjosmo u općinu zato, jer su birači zagrebačke kehile srušili umjetne granice kurija, plutokratskih i familijarnih privilegija, do temelja, još prije no se u tome pogledu statut kehile promijenio. Zagrebačko židovstvo očitovalo je, da ne dozvoljava, da ga se udjeljuje u sramne karte po porezu. Ono traži duševna i ćudoredna kriteri-
ja, po kojima će udjeljivati ljude u kategorije. Ono je nalazilo žive sadržine u htijenju i zahtjevima mladih, koje je jedan pamflet nazvao ispraznim frazama. Ono je prozrelo pustoš jedne negativnosti, koja ništa nije nasmogla da kaže; vidjelo je u danima Hanuke »dobro« židovstvo« ljudi, kojima je u kandilu ponestalo ulja, pa tek što tinja fitilj njihova židovstva; i pred to svjetlašce na umoru spustiše gusto velo pompoznih deklamacija o patrijotstvu, kanda ga oni monopolizovaše, a u stvari baš time svojom jasnoćom iskače, da u času, kad se radilo 0 židovstvu, o njemu nijesu imali što da kažu. Židovi zagrebački stekoše vjeru u obećanja, koja ima da se ostvaruju po želji svih njih. Kucaj srca, koji je udarao takt maršu mladih u vijećnicu židovske općine zagrebačke, bio je njihov kucaj. Raspoloženje je pobjedničko, koje je nastalo nakon izbora. Ali ne uslijed pobjedonosne opojnosti, nego uslijed osjećaja, da je to prvi puta, što ne samo cijelo židovstvo jedne općine, već što židovstvo kao ideja i ćudoredna stvaralačka volja ulazi u vijećnicu židovske općine. Vol ja će rasti, .ia se toj općini, koj i postaje općinom svih općinara i općinom u židovskoj zajednici, doprinesu sile srca, uma i požrtvovnosti, e da nam cvate i da nam bude medju prvima. Ne, nije to pobjeda partije; to je pobjeda svih protiv negativnosti. U torno je garancija cvatu, koji hoćemo svi mal ne bez izuzetka. To je, što su očitovali zagrebački Židovi u izborima za svoju općinu. Čast vama, zagrebački Židovi!
Keren-hajesod.
Govori Sir Alfreda Monda i dra. Weizmanna, Centralni komite Keren hajesoda u Engleskoj priredio je 5. decembra u Manchestru konferenciju, koja je bila namijenjena organizovanju akcije za Keren hajesod. Osobito značenje ovoj konferenciji podala je prisutnost ministra Sir Alfred Monda i dra. Weizm a nn a. Konferencija, koja je kroz cijeli dan trajala, završena je velikom javnom demonstracijonom skupštinom pod predsjedanjem Sir Alfreda Monda. Govori predsjedatelja i dra. Weizmanna proizveli su na slušatelje duboki dojam. Sir Alfred Mond, burno pozdravljen, izjavio jo slijedeće: »Zaista je značajan momenat, što ga slavimo danas, kad počinje svetkovina veselja, kojom naš narod slavi uspomenu na pobjedu naših predja, koji su u starodrevno doba čuvali nezavisnost Palestine. Kao sto nekoć Makabejci, tako imademo mi danas priliku, kakova se kroz stoljeća ruje opetovala, priliku, da podignemo domaju naših predja do stare slave i sjaja, da iz pustare učinimo opet zemlju, na kojoj će svaki gradjanin pod svojom smokvom i lozom živjeti i u kojoj će teci mlijeko i med. Za ovu obno-
vu obrazovan je veliki fond, Kercu hajesod, fond za obnovu Palestine, fond, što ga sada organizujemo. Zaista je veliki zadatak i velika dužnost, sto su nam nametnuti. 0 uspjehu Keren hajesoda zavisi budućnost Palestine, zavisi budućnost židovskoga naroda i svakoga pojedinoga Židova. Zašto je važno, da se s ovim fondom poćinje u ovome času? Mnogi će ljudi reći, da je moguće najnepodesniji čas, da se ovaj fond sada obrazuje. Istina je, da postoji kriza u trgovačkom i financijskom životu, ali postoji i kriza u Palestini, u Poljskoj i u Rusiji, a kriza mora da se suprotstavi krizi. NE MOŽEMO DA ČEKAMO! Izrael ne može da stoji - i kuca na vrata, a da mu ne bi tkogod pružio zlatni ključ, koji će mu utrti put u njegovu narednu domaju. Zato se fond obrazuje sada. Mi tražimo velike iznose. Govori se o 25 milijuna funti. Mnogi drže, da je nemoguće postići ovaj iznos. Postavi li se cilj nad zvijezdo, onda se cilj posti' zava, postavi li se nisko, onda mu se ne može približiti. Nema ideala, što ga naš narod, ako smo čvrsti i odlučni, ne bi postigao. Nema žrtve, koja bi bila prevelika. Mi se vraćamo jednoj opustošenoj baštini. Zemlja je pusta, ali predlože svi elementi za njezinu obnovu. Ovdje je stara klima, što su je našli naši predji, pošto su četrdeset godina lutali pustinjom, ista zemlja, koja ih je primila, može da bude i opet dobro obradjivana. Kada će zemlja biti opet natapana i obradjivana, urodit će žetvom i plodom kao i svaka zemlja u svijetu i otvorit će so industrijskom razvitku. Palestina treba ceste, luke, knće, električnu snagu, naprave za natapanje i tvornice, sve moguće stvari, koje su potrebne, da se stvori razvitak po modernim idealima i sa modernim srodstvima. To je zlatni ključ. On leži u Vašim džepovima. i Razvitak zemlje kroz godine bit će u ostalom na korist cijelome svijetu. Centralna Evropa i Rusija trpe danas pod ekonomskom krizom, te su prenapučeno područje, koje nije u stanju, da prehrani svog pučanstva. Bilo bi stoga olakšanje, da se toliko ljudi, koliko je to samo moguće, presadi u jednu zemlju, u kojoj se mogu sami da uzdržavaju. Kamo da ljudi danas idu I Oni žive u strašnim prilikama. Doći će ovamo i u Ameriku. Danas ne možemo još da sve smjestimo u Palestini. Nije li velika stvar, da ih umjesto u stran« zemlje dovedemo u našu vlastitu zemlju? Umjesto u strašno prenapunjena radna područja u zemlju, koja je sama novo područje, koja troši i potpomaže ostali svijet. Zapreke su pale i postavljena je pravedna i uvidjavna vlada, koja je povjerena jednom od naših sunarodnjaka, Sir Herbertu Samuelu, a ova vlada traži sada od nas Židova, da započnemo s radom. Mi nijesmo ni sanjali o takovoj prilici, moguće, da njezine veličine nijesmo ni sada još shvatili. Mnogi, koji su o tome cilju sanjarili, danas su iznenadjeni. Lijepim frazama i lijepim raspoloženjima ne e« se Palestina obnoviti«. Trebamo orga-
2
»ŽIDOV« (HAJHUDI).
BROJ 35.