Židov

Svoj govor završio je zahvalom na oduševljenom dočeku, koji mu je priredilo paletinsko židovstvo. Profesor dr. W a r b u r g izvadja, da je naš tempo u Palestini, osobito u koliko se tiče poljodjelstva, odviše spor. Postoje opasnosti industrijalne rivalizacije sa strane Egipta i Grčke. Danas je Palestina još dosta velika, da se ne treba bojati toga takmačenja. No taj položaj ne će uvijek ostati isti. Palestina za jevrejsku školu. U Jeruzalimu bila je velika skupština, na kojoj su govorili David Y e 11 i n, Salamon S o h i 11 e r, dr. Mohilever i Hugo Bergmann o budućnosti židovskoga školstva u Palestini, čiji je opstanak i daljnji razvoj uslijed sniženja budžeta cijonističke organizacije u velikoj opasnosti. Govornici svih stranaka isticali su eminentno politički karakter jevrejskog školstva u Palestini, te da cijonistička organizacija ne smije smanjit svoj budžet upravo kod školskog prinosa za Palestinu. Odgojni rad u Palestini od vanredne je važnosti za cjelokupno židovstvo. Narodni odgoj i jevrejski univerzitet u Palestini su osnovke židovske Palestine. Za ovaj nacijonalni odgoj stvoren je i universitetski fond Koren Hajesoda, koji apeluje na sve Židove. Židovski i arapski radnici. Nakon preuzeća gradnje ceste Tiberias Semah po jednoj židovskoj radničkoj grupi, umolio je arapski gradjanski klub u Tiberiasu židovsku radničku organizacijoi, da bi ona zaposlila kod gradnje i arapske radnike. Uprava židovskih radničkih organizacija prihvatila je pred log, te se odmah stavila u sporazum s arapskim radnicima. Nakon kratkih pregovora osnovana je arapska zadruga, koja je preuzela dio posla pod istim uvjetima kao i židovska grupa: ista cijena, isti udio na dobitku, liječničku pomoć, okružnu blagajnu, odgovornost za preuzeti rad bez prava rad dati drugim silama uz jeftinije cijene na provođenje. Time je stvoren most za složni rad izmedju arapskih i židovskih radnika. No arapska se grupa nije dugo održala. Nije mogla da ispuni zadnji uvjet i i nije shvatila, da radnici sami izrade kamenje za gradnju, kad taj neugodni rad obavljaju egipatski radnici uz jeftiniju cijenu. Grupa se raspala, a kvalifikovani radnici preuzeti su od židovske radničke organizacije. 1 Organizacija židovskih inžiuira u 1 Palestini. Iz Tel Aviva stigao nam sli- .1 jedeći proglas na inžinire Erec Jisrao- > la: Obzirom na okolnost, da nema nika- > kve institucije, koja bi se brinula za I interese i prava našeg staleža, koja bi i ispravno informirala pučanstvo i obla- s sti i brinula se za stvarnu i stručnu dio- <1 bu rada, odlučili smo, da ustrojimo sa- s vez palestinskih inžinira. Svrha je sa t veza: skupljanje svih inžinirskih sila, s borba za prava inžinira i zaštitu njego- v ve diplome, posredovanje mjesta i rada, ustrojenje znanstvene centrale za teh- n ničku izgradnju zemlje, dizanje znani- p stvenog nivoa u zemlji zaposlenog teh- k ničkog staleža i upućivanje o njegovim d socijalnim zadaćama i dužnostima, upu- ii ćivanje pučanstva o potrebi i mogućna stima ispravne razdiobe rada u interesu k

brze i jeftine izgradnje, ustrojenje jed> ne inžinirske komore. Sredstva za postignuće ciljeva jesu: upućivanje jav■ nosti putem štampe. Izdavanje tehničkog časopisa, predavanja, stvaranje tehničke knjižnice, održavanje kurzeva i seminara. Pozivamo sve u zemlji za-1 poslene inžinire, apsolvente tehničke 1 visoke škole i jednakopravnog učilišta, koji su položili propisane ispite, da se pridruže savezu. Odnosni dopisi šalju se na ing« Josef Tišlera u Tel-Avivu. Za pripravni odbor; ing. Josef Diamand, Jeruzalem; ing. Josef Tišler, TelAviv: ing. Mendel Vogel, Jaffa, ing. Samuel Wildman, Tel. Aviv. Sitne vijesti. Sigurnosna straža, koju sad ured ju je vojna uprava u Palestini. ima da zamijeni egipatsku vojsku. Svaki palestinski Židov može da se upiše u listu za ovu stražu. Plaća se mjesečno 4.60 do 5.60 egipatskih funti uz potpunu opskrbu, stan i odijela. Tko se upiše u stražu mora godinu dana služiti. Prigodom svoga dolazka u Pale stinu izjavio je engleski ministar za javne radnje Sir Alfred M on d, predsjo datelj Economic Councila Keren Hajesoda, da će svoj boravak upotrijebiti, da konferira s vrhovnim komesarom Sir Herbert Samuel om i njegovim tajnikom Kyndham Deeds o provođenju zajma od 5 milijuna dolara za Palesti nu. Legalizacija Židov. Narodnog Fonda u Palestini. Židovski Narodni Fond priznat je po palestinskoj vladi kao »opća korisna institucija«, te je time stekao znatnih povlastica, jer je vlada uvažila činjenicu, da Židovski Narodni Fond kupuje zemljišta kao zajedničko dobro židovskoga nara da, te ga daje samo u nasljedni zakup. Cijene u Palestini. Iz Safeda javljaju: Cijene neprestano padaju, osobito cijene maslinovog ulja, šeće ra, sapuna i mlijeka. I umjetno visoko podržavane cijene manufakturne robe su pale, gotovo za 33%. Tek vuna i sukno je još skupo, a isto tako gotove cipele. Evropejci naručuju s toga svoja odijela i cipele iz Londona ili Pariza.

Iz Jugoslavije

Sumišljenici! U najozbiljnijem i odlučnom času u povijesti židovskog naroda, u času kad ima da pristupi stvaranju čvrstih gospodarskih kulturnih i socijalnih pozicija u Palestini, kad treba da pruži vidni dokaz e je voljan i sposoban da privede obećanja u djelo, u času teške i sudbonosne narodne kušnje ima vodstvo svjetske Cijouističke organizacije, da uz suradnju njezinih dijelova pokrene sve narodne energije i duševne i materijalne —, koje imaju da se stave u službu polaganja osnovnog kamena za velebnu zgradu židovske domaje. Vodstvo moći će da izvrši ovaj golemi zadatak, ako se uzmogne sa punini pouzdanjem osloniti na pojedine ogranke svjetske Cijonističke organizacije, da će i oni izvršiti one zadatke, koji su im namijenjeni. Iz zaključka stvorenih na prošloj konferenciji Saveznog Vijeća poznate

su ti ne mali zadaci, čije je ostvarenje preuzela naša zemaljska organizacija, a ne treba napose naglasiti, da su za to ' potrebna znatna novčana sredstva. U prihvaćenom ovogodišnjem budžetu predvidjene su za sam kulturno-odgojni i praktički palestinski rad (izobrazba haluca) tolike stavke, da je već za pokriće ovih potrebno namaknuće veoma velikih iznosa. Sa preliminiranim izdacima za propagandu, administrativnoorganizatorni rad i drugo dosiže budžet svotu od preko jednog mil ij u na k r u na! Preuzete zada t k e moramo izvršiti! MORAMO S TOGA NAMAKNUTI I POTREBNA SREDSTVA! Apelujemo na sve sumišljenike, da prigodom plaćanja šekela uplate i što veći doprinos za pokriće ovogodišnjeg budžeta. Dužnost je svakoga cijoniste. da svojim što većim doprinosom omogući rzvršenje radnog programa u potpunom opsegu. Svaki je cijonista odgovoran za neuspjeh, koji bi mogao nastati uslijed nedostatka materijalnih sredstava. Očekujemo, da će svaki cijonista shvaćajući ozbiljnost časa i važnost zadataka ispuniti potpunoma svoju dužnost. U Zagrebu, na roš hodeš adar rišou 5681. SAVEZ CIJONISTA JUGOSLAVIJE Savezni odbor: R. Herzer v. r. Dr. H. Spitzer v. r. tajnik. -predsjednik. Za židovsku bečku djecu. Na poziv, predstojnika zagrebačke židovske općine g. dra. Huge Kona sastale su se dne 9. o, mj. u sali židovske općine izaslanice gospojinskih karitativnih udruženja, ličnosti zagrebačkog židovstva i omladinskih udruženja, da pristupe akciji oko sabiranja živežnih sredstava za društvo »Soziale Hilfsgemeinschaft Anitta Miiller«. Nakon pozdrava g. dra. Kona referata dra. Liohta i debate, koju je otvorio g. prof. dr. S c h w a r z, a sudjelovali su u njoj gg. Jakob Lachin a nn, Albert pl. D e u t s c h i dr. Lavoslav Ši k, zaključilo se: da se sastavi odbor, u koji će karitativna gospojinska društva i omladinska društva imenovati svoje predstavnike; da se započne u Zagrebu sa konskripcijom prinosa u naravi, koji će se izravno odpremiti na stanicu, kad se skupi ugledna ko ličina, da društvo »B’not Cijon« provadja svoju detaljnu akciju; da se odbor obrati na pi'ovincijska mjesta i konačno, da se gdju. Anittu Miiller pozove, da dodje u Zagreb,pa ako se pozivu odazove, sazvat će se javna skupština. Osobna vijest G. -dr. Aleksander L i c h t vjenčat će se s gdjicom Ernom M o n ti 1 j a iz Sarajeva dne 6. marta u 10 sati prije podne u zagrebačkoj sinagogi. Društveno putovanje »Pesah u Jeruzalimu«. U posljednjem broju našega lista javili smo o društvenom pu tovanju, koje želi prirediti društvo »Maavirimc na proljeće o. g. u Palestinu. Danas možemo objaviti neke nam već poznate izvatke iz programa toga putovanja. Na put bi se pošlo 13. aprila uveče

6

»ŽIDOV. (HAJHUDI)

BROJ 5