Židov
N'aglašuje --e, da treba namaknuti i upravljati svm sredstvima korporacija, koja upravlja radom i upućuje na to, da -’,e za/nja »jijonistička svi-tska kou'orenc'.iu > Londonu vijećala o tim planovima i prihvatila ih jo kao Kerea •JajesoL R umci.ia tucalo ističe, da ic sada u ovnu odlučs.rn velikom m.< menta Adov-le povijes*: hitan lojalno t napmm.a vodstvu • disoipl'ca prema za ključ navi cijoniničke Konferencije, a toga je i zaključila, da bez ograničenja prihvati formu Keren Hajesoda, kako je stvoren u Londonu. * lom smis>u upravit će se apel na sve ž-dove Kanade u kojem se traži namaknuče prije navedenih svota. Dr. L e v i n proputuje sa*’ cijelu Kanadu. Oduševljenje i radna volja su vanredni. Rad za Keren hajesod započeo je pod najboljim uvjetima, pa ćo kanadski Židovi sigurno n puniti svoju dužnost.
Iz Palestine
Bet Din Eljon (Vrhovno rabinsko sudište) u Palestini. 22. februara otvorena ie veliku skupština za urodjcnje pitani a nađrabinata i vjerskog apelacijonog sudišta. Nadrabin Kook pozdravio je nakon pročitanja psalma vrhovnog komesara, a zatim ie sudski tainib Norman Bentwish, koji je predsjedao prvoj sjednici, dao istorijski pregled o razvitku židovskog prava i konstitucije rabinskih sudova tokom vijekova. I mi moramo, kao nekoć Nehemija izgraditi naš sinhedrion. Bamuel držao je govor, koji je od historijske važnosti. Veseli se, rekao je, da može pribivati skupštini zastupnika židovskih općina, koju čeka teška zadaća, da na novo uredi svoje nutarnje odnošaje. Prema britskoj tradiciji treba da vjerske općine same nose odgovornost za uredjenje svojih posebnih prilika. Nakon izbora čekaju važne stvari svoje riješenje. Komitej, koji je imenovao sudski tajnik, predlaže neke promjene u ženidbenom pravu. Židovske općine zatražile sn anuliranje osuda muslimanskih sudova u pitanjima ženitbenog prava. Važno je, da se organizacija Bet Dina i norme, po kojima će se on ravnati, stvore u potpunom skladu svih Židova Uvidjavni spoznat će potrebu izvjesnih promjena kod stvaranja ovih sudova. Samuel predlaže osnutak vijeća osmorice, kao instancije za apelacije, kod koie će se moći uložiti priziv protiv pojedinih rabinskih sudova. Dosadašnji Misrad Harabanut održao se potporama, koje mu je dao Joint. no sad moramo prestati s tim metodama. Za uzdržavanje morat će se pobrinuti Vaad Hair. Žali. da se nadrabinat ne može prenijeti na jednu osobu, te da smo još prisiljeni imenovati 2 nadrabina, jednoga za sefarde, a jednoga za aškenaze. Nada se, da nije više dalek čas, kad će kao nekoć u židovstvu postojati samo jedna jedita židovska općina. Židovi su vazda mnogo trpili uslijed nesnošljivosti drugih, a da bi smjeli biti nesnošljivi mediu sobom. Erec Jisrael i Jeruzalim, koji uživaju simpatije 14 milijuna Židova, razasutih po cijelomu svijetu, mora da i ovdje prednjače. Sloga i do-
bra volia u Erec Jisraelu su prvi korak pobjedi principa jedinstva u svim naseobnim predjelima našega razasutoga naroda. Kotarski upravitelj S t o r r u svom govoru naglašuje, da hrišćanstvo ue će nikad zaboraviti svoju blagodat nost prema židovskoj vjeri. Nada se, da će se ponovno obistiniti rezultatom ovih rasprava riječ prorokova: »Jer iz Cijona dolazi nauka, a riječ božja iz Jeruzalima.« Norman B/entwich razlaže zatim veliku važnost sudišta, koje treba da izrazuje skupnost židovskih općina, te da općinama nametne poreze za uzdržavanje i ojačan je ovoga sudišta. Začasni tajnik pripravnog komiteia K o r n f e 1 d, referira o motivima, koii su vladu sklonuli da sazove konferenciju. Bilo je to prije svega nejasni odnošaj prema posljednjem Habam Bašiu. anuliranje turskih naredaba i potreba da se izdaju prema novim prilikama nove naredbe glede nadrabinata i konačno zahtjev aškenaza da sudjeluju u radovima nadrabinata. Pripravni je komitej u 16 sjednica, kojima su pribivali rabini i laici, zaključio predložiti, da konferencija bira 8 rabina, 4 sefarda i 4 aškenaza, s dva predsjednika, koji sačinjavaju' vrhovno rabinsko vijeće. Presude pojedinih rabinskih ureda u provincijalnim gradovima i kolonijama sprovest će se na provedenjo okružnim oblastima, a da se ne trebaju prije podnijeti na aprobaciju rabinskom vijeću u Jeruzalimu. Osnovat će se instanca za apelaciju, koja će sastojati od 6 članova rabinskog vijeća. Nakon daljnjih pozdravnih govora izabrani su predsjednicima konferencije rabini Jakov M e i r, K o o k, i Fischmann. a pridieljeni su im David Jelllin i Norman Bentwich. Na večernjoj sjednici izvijestio je rabi Kook u referatu, koji je trajao preko jednog sata, o apelacijonom sudištu. Što se tiče nužnih reforama razlikujemo u zakonu dva osnovna dijela, zakon i naredbu. Zakoni su nepromjenljivi, no naredbe znali su već naši veliki praoci, da prilagode potrebama vremena, a i u našem sadašnjem narodnom životu nastat ćo češće potreba, da provedemo takove promjene. Predsjednicima vrhovnog rabinskog sudišta izabrani su rabini Jakob M eir i Kook. Konferencija primila je i protestnu rezoluciju protiv osakaćenja granica Palestine, te u jednoj rezoluciji izrazuje zahvalu cijonističke organizacije za njezin politički rad. Konferencija naglasila je potrebu energične propagande za Keren Hajesod. Vijećanje adversory counciL Pod predsjedanjem vrhovnog komesara S a m u e 1 a sastao se Adversory Council na peto svoje zasijodanje. Vrhovni komesar pročitao je rezoluciju vladine komisije za grobove ratnih junaka, u kojoj se izrazuje potpuno priznanje zaključku zadnjeg zasijedanja Adversorv Gouncila. Colonel H o 1 m e s čitao je referat o željeznicama u Palestini. T o k a n tužio se na visoke cijene na željeznicama, te traži da se obzirom na pojeftinjenje ugljena snize željezničke tarife. B i r u t a predlaže, da sa ujedine željezničke direkcije Hajfe,
Lud i Kantare u Jeruzalimu. Pri uvedeuju kola s buffetcm moraju se uvažiti židovski i muhamedanski vjerski zakoni, Jcllin traži povećanje željezničke stanice Rehovot. Colonel H o Im e s odgovorio je na pritužbe, da su tarife za osobe doduše povišene, ali su još uvijek jeftinije no u Evropi. Tarife će se sniziti, čim to bude i moguće. Razlog nedostatnom osvijetljenju vagona je nedostatak svjetiljaka, koje se u Njemačkoj fabriciraju. Jevrejski i arapski popis željezničkih stanica predložen je vladi na potvrdu, uslijed toga još nije na pojedinim stanicama provedena promjena imena. Želje J e Ili na uputit će društvu. Gradnja stanice u Rehovotu stajat će oko 5 hiljada funti, te će se „koro s gradnjom započeti. Što se tiče r>Uće radnika, to nekvalificirani prigodni radnici dobivaju dnevno 15 egipatskih groševa, a kvalificirani 90. Paušalna plata školovanih radnika je dnevno 40 groša. Biruta pitao je o palestinskom zemaljskom zajmu. Samuel izjavljuje, d« Palestina treba vrlo mnogo novaca zs razvitak, te vlada namjerava, da pođi gne zajam, no to ne može da bude prije no što je potvrdjen mandat po vijeću naroda. Glavna svrha zajma je: proširenje željezničke mreže, popravljanje pošta, telegrafa i telefona, za gradnju puteva, izgradnju luka, gradnje za vladine svrhe, komunalne izdatke, kao opskrba vodom, gradnju puteva itd. Veliki dio investicija dat će toliko prihoda. da će se time moći ukamatiti i amortizirati zaiam. Ostale investicije, koje no odbacuju direktno prihoda, doprini jet će povećanju općih prihoda i razvitku zemlje. Zajam ukaroatit i amortizirat će se bez nametnuća novih poreza. Visina, kao i uvjeti za zajam još s« predmetom pregovora, Svim stanovnicima zemlje dat će se prilika, da učestvuju na zajmu. Iza toga bavilo se vijeće porezom, koji se ima nametnuti na domaći i uvezeni duhan, te će u toj stvari uslijediti posebna naredba. Izgradnja židovske autonomije n Palestini. Iz Jeruzalima javljaju židovsko« dopisnom uredu, da je posljednjih dana održana konferencija Vaad leumi-a (narodno vijeće) i vrhovnog komesara, sir Herbcrt Samuela, čiji zaključci znače važan korak k izgradnji židovskih općina u Palestini. Vrhovni komesar obećao je, da će izdati instrukcije, da se imaju židovska gradska vijeća priznati jedinim židovskim administrativnim zastupstvom u gradovima i u kolonijama, a vaad leumi kao njihov najviši autoritet. Ujedno će se njima priznati pravo oporezovanja. Postignuće palestinskog državljanstva. Vaad hacirim izdao je poziv na t>veŽidove, koji su stigli u Palestinu iza 1* septembra 1920., da čim prije zatraže palestinsko državljanstvo. Doskora izdat će se zakon, koji će im dati mogućnost da postignu palestinsko državljanstvo. Svi emigranti neka se požure, da se unesu u listinama, koje postoje kod emigracionih ureda vlade u Jeruzalimu, Jafi i Hajfi, da dobiju certifikate za postignuće državljanstva.
4
»ŽIDOV« (HAJHUDJ)
EROJ 10.