Židov
U istoj stvari bio je dne 27. marta g. dr. Aleksandar L i c h t u pratnji člana R. 0. g. Davida Spitzera u Varaždinu, gdje je održao uži sastanak u zgradi žid. općine. Pribivao je i predsjednik općine g. dr. B 1 a u, kojega su prije toga naši izaslanici posjetili i zainteresovali za tu akciju. Dužnosti židovstva prema obnovi Palestine razložio je g. dr. L i c h t u govoru, koji je trajao sat i po, te se duboko kosnuo malog broja prisutnih. Nakon toga je g. David S p i t z e r razložio neke tehničke detalje institucije Keren Hajesoda. Na posljetku je g. predsjednik općine dr. B 1 a u srdačnim riječima obećao potporu akcije, u kojoj i on nazrijeva opću židovsku dužnost, koju on, ma da nije cijonista, smatra dužnošću, da svim silama unapređuje. G. David S p i t z e r ostao je još sutradan u Varaždinu, da započne a provedbom akcije, koja će, nadamo se pouzdano, i u tom mjestu uroditi plodom, koiji će natjerati u laž skeptičare. Pomozimo našim akademičarima. Studiranje na visokim školama postaje svakim danom teže. Naši djaci imaju silnih poteškoća dok prebrode zapreke, koje se njima kao inozemcima stavljaju na stranim visokim školama. Ponajgore stoje studenti n Beču. Pitanje prehrane riješeno je tamo osnivanjem akademska menze, kako smo to javili u jednom od prošlih brojeva našega lista. Sada, kada su riješili pitanje prehrane. dolazi ; m nova silna poteškoća. Školarina i ostale takse iznosiće od sada na univerzi za jedan semestar ništa manje nego K 6.000.—. a taksa za promociju K 9.000. —, koji se iznosi moraju odjednom platiti. To su iznosi, koje teško mogu namiriti imućniji, a da i ne govorimo o onim našim bijednicima, koji ne mogu da smognu niti najpotrebnije kn jige za učenje. Preko trideset naših Studenata stoje pred obustavom nauka, jer ne mogu namirili' potrebnu školarinu. Mi to ne smijemo mirno posmatrati i moramo sve moguće poduzeti, da naša uzdanica omladina bude barom materijalno obezbijedjena. Ne smijemo dopustiti, da se trideset naših oraladiuaca nadju preko noći na ulici bez kruha i bez ikakva zvanja jer mi uijesmo ispunili svoju dužnost. Dužnost je svakoga Židova, bez obzira na njegovo partijsko naziranje, svake jevrejske korporacije, bogoštovne općine, kulturnih i humanitarnih organizacija. da izdašno potpomognu naše akademičare. Dvaaesti ie čas kucnuo: ako do 10. aprila o. g. ne namire propisanu školarinu. moraće trideset naših djaka da ostave nauke! Mi to ne smijemo dozvoliti. Zato pomozimo svi! »Po-tp. društvo jevr. akad. iz Jugoslavije u Beču« u vršenju svoje zadaće imade i dužnost, da pomogne i u ovom slučaju. Ali budući da su sredstva vrlo malena, to je dužnost sviju nas, da sva-
ki po svojoj mogućnosti novčano naše djake potpomogne. Novčani prilozi se šalju na trgovinsku banku d. d. Zagreb, Jelačićev trg, za rač. Potp. dr. jevr. akad. iz Jugoslavije u Beču.« »U kraj sa židovskim školama!« Pod tim napisom anonimni pisac u osječkom listu »Die Drau« od 22. marta traži, da se ukloni židovska škola. Ipak je obnovni pokret u židovstvu postigao uspjehe i u redovima onih, koji osporavaju njegovo značenje i vrijednost! Danas oni samo anonimno, a većinom tek podzemno kušaju jurišati na židovske institucije, koje su zvane da čuvaju židovstvo, ili se. kako naš odlični sumišljenik g. dr. Spitzer u istom broiu »Die Drau« zgodno ističe, zaogrću u arijsku lavlju kožu. Fraze o židovstvu kao kvascu za napredak naroda i slične krilatice iz ideologije rabina, koji su se tješili idejom o misiji židovstva, dok su Židovi jedva bili trpljeni, a kamo li mogli vršiti kakovu misiju, nisu postale opravdauije time, što su doživljele metuzalernsko doba. Za naše asimilaute svijet se nikako nije promijenio. Oni su zapeli kod Mosesa Mendelsohna, tek što svojom plitkosti kompromituju učitelja. kao što to obično biva kod epigona. Nema svrhe ozbiljski se upuštati u debatu s člankom, koji jedan važan problem tretira sa ležernom plitkosti, polazeći sa apriorne predpostave ,da židovske škole ne treba. Je li je židovska škola lošija od opće, o tom će zvaniji da sude. No nije li. kakova bi trebala biti a naročito mi u tome pogledu imamo mnogo da tražimo ona treba da se popravi. Mi to i toliko ne tražimo u pogledu njemačkog jezika, za koji ne znamo, je li u anonimnog pisca tako loš za to, što je polazio židovsku školu ili što je nije polazio. Kad bi pisac bio prevladao svoju čednost to izašao s potpunim imenom, nama bi imponirao njegov iskreni cinizam. Njemu je svrha dokidanja židovskih škola, a polazak nežidovskih taj, da se olakša Židovu »da u životnoj borbi svuče staroga Adama«. Kad stil anonimusov ne bi bio uzgojen na uvodnicima »Neues Pester Journala«, on bi to kraće i jezgroviti je rekao riječima »um sich sobmadden zu lassen«, ali to bi bilo suviše židovski. Ne znamo je li još i danas cijonista onaj, koji ne može plaćati bogoštovnog poreza, a asimilant ona.’, koji može da ga na pretek plaća, ali znamo, da je cijonista onaj, koji i kad ima imovine, ne posmatra židovsko pitanje sa visokog priedstala dužnosti plaćanja bogoštovnog prinosa, ni životne borbe u smislu ovoga pristaše ciničke škole, koji nam je ostao dužan razjašnjenje, što ga priječi da skine sa sebe staroga. Adama. Bit će valjda to razlog, što mu ie sudbina uštedila na njegovu plutokratskom visu životne borbe u njegovu smislu životne borbe za bogatstvom ili za karijerom. Da ne poznaje životnih borbi u pogledu savjesti i duševnosti, za to svjedoči njegov članak. S ovakovim fondom »argumenata« iza •'•i na sunce, to je židovski rečeno hucpe.
Književnost
Hagada šel Pesah, jevrejski tekst. Sa 26 slika po radirungima Josipa Bud ka. R. 1.6 wi t Verlag—WienBerlin 1921. Ciiena uvezanoj 25. Mk. S pravom ističe nakladnik, da je po njemu izdana Hagada jedna potrebna i blagodatna novota prema dojakošnjim Hagadama, koje su bile štampane na papiru s traljavim uvezima i s ilustracijama, koje su fantaziju više skučivale no oplodjivale. L6witova naklada oduvijek se odlikuje otmenora opremom svojih izdanja. Ovdje se papir, savršeno štampani tekst i veoma ukusni uvez med ju sobom upotpunjuju, da ugode oku i da budu dostojne znamenovanja jednoga od najljepših židovskih blagdana. Sto ovo Hagadu povrh toga uzdiže do umjetničke vrijednosti, to su izvrsne reprodukcije radirunga Josipa B u d k o, koji je stekao veoma uvaženi položaj mediu radirerima i živući u Berlinu. postao centralnom ličnosti izmedju židovskih umjetnika iz Rusije, kao i veoma ukusni inicijali i crteži u tekst«. Kome je do otmene knjige pri Sederu r neka ne prepusti, da nabavi tu knjigu.
ŽENSKE VJEŽBE ZA II SLET JEVREJSKIH OMLADINSKIH UDRUŽENJA JUGOSLAVIJE.
Prva vježba. I. 1. Ruke strance odnožni stav lijevom. 2. Izdržai,,.. 3. Ruke donjim lukom napred priključenjem lijeve noge odnožni stav desnom. 4. Izdržai.... IL 1. *At okreta lijevo u zanožni stav desnom ruke strance, lijeva dolnjim lukom. 2. Izdržai • . . . 3. Ruke u vis. 4. Izdržai.... HL 1. Ruke naprijed desna noga prelazi u prednožni stav. 2. Izdržai . . . . 3. % okreta lijevo u odnožni stav desne lijeva ruka dolnjim" lukom strance (sad su obe ruke strance). 4. Izdržai . . . . !V. 1. Priključenje desne noge ruke strance dolje. 2.. 3. i 4. 1 z d r ž a j . . . . Druga vježba I. 1. Ruke podbočiti. 2. Mali čučanj. 3. Odnožiti desnom. 4. Izdržai.... IL 1. okreta lijevo u uzmah desne ruke strance. 2. Prinožiti desnu ruke u vis van. 3. Ruke skučiti natrag unutra. 4. Izdržai.... 111. 1. Veliki naklon naprijed. 2. Usprav. 3. i 4. I z đ r ž a j . . . . IV. 1. V-i okreta lijevo, korak lijevom naprijed u zanoženje desnom ruke naprijed. 2. Ruke strance desnu prinožiti. 3. Ruke dolje. 4. Izdržai.... (Nastavak sltfedi).
6
»Ž IDO V« (HAJHITDI)
BROJ 1L