Židov

gospodarstvu u Palestini, da kao pouzdanik židovskog naroda preuzevši funkciju još ne opstojećc države uščuva trajnu vlasnost ove zemlje židovskoj zajednici i da spriječi, da zemlja, ova osnovka svega narodnog i državnog živote, postane predmetom lihvarenja po privatnim Spekulantima. Nije dakle njegov zadatak, da trajno obradjuje zemlju, već da je stiče, privede iskoriščivanju i onda preda židovskim naseljenicima na trajno obradjivanje, bik) privatnicima, bilo zadružnim grupama Ako je Židovski Narodni Fond za sada gdjekad dao na vlastiti račun obradjivati zemlju po radničkim grupama, što ih je on namještao, onda je to bivalo samo uslijed prilika, poglavito rsdi toga, što nije bilo mogućnosti, da se kupi novo zemljište. A sada je Židovski Narodni Fond odlučio, da se opet ograniči na one zadatke, koje na nj spadaju po njegovoj bitnosti. Prije rata posjedovao je Židovski Narodni Fond u Palestini zemlju u površini od 21.000 dunama. Na ovom su zemljištu uredjene 7 farme. Dagania Ido 3, Merhavia, Oan Šmue), Ben šemen i Huida. Sve ove dao je do sada obradjiuatl po radničkim grupama. Ovim stan.em imalo bi se u skoroj budućnosti prekinuti. Narodni Fond drži, da će mu uspjeti da dijelom pomoću Keren Hajesoda doskora obradjivanje ovih farma preda naseljenicima ili naseljenički/n grupama u nasljedni zakup. Sa sredstvima Narodnog Fonda izgradjeno je osim uredjaja farma i nekoliko radničkih domova i to 75 pojedinih radnićkih kuća, a osim toga 8 dvostrukih radničkih kuća. Poznato je, da je Narodni Fond osim toga uzradio mnogo na poiumljenju Palestine. Prošle zime posadio je 400.0000 drvet« i to maslina, kao i veliki broj raznih voćaka. Osim zemlje na selu stekao je Narodni Fond vlasnost dosta znatnih kompleksa u gradskim područjima. Tako mu pripada u Jati zemlja, na kojoj Je podignta gimnazija, a u Jeruzalimu zemlja, na kojoj su sagrađjene kuće Becalela, u Hajfi je dao oveći zajam na zemljište, na kojem će biti sagrađjena visoka tehnička škola. A sada imalo bi to zemljište da konačno predje u njegovu vlasnost. Prolazno davao je Narodni Fond za promicanje gradnje kuća u gradovima hipotekarne kredite, tako u Jafi, te je napose za vrijeme rata u pomanjkanju hipotekarnih i agrarnih banaka davao i seoske hipotekarne kredite Tako je na pr. dao zemljišni kredit Palestine Lanđ Deve(opment Company u svrhu osnutka djevojačke farme Kineret, kao proširenje firme Merhavja. Konačno posjeduje Narodni Fond gradilište za sveučilište u Jeruzalimu. Kada je za vrijeme rata i nakon njegovog svršetka u Palestini vladala veiika besposlica, poduzeo je Narodni Fond opširne radnje, tako pošumljenje, isušivanje močvara, natapanja, krčenja Itd. Sav imetak Narodnog Fonda iznosio je 1. januara 1921. 27 milijuna franc. franaka. Od ovih imadu značaj Investicija 6 milijuna franaka. Od toga bilo je uloženo u palestinska zemljišta 621.000 franaka, u uredjaja farma 3 milijuna 280.000 franaka, u zgrade raznih domova 220.000 franaka, u razna predu zeća 154.000 franaka, u hipoteke 1,000.000 franaka. U to vrijeme stajao je Narodnom Fondu ns raspoloženje jedan veliki f nd u gotovini, naime 200 000 funti sterlinga, a osim toga efekti u iznosu od 35.000 funti sterliuga.

Sud jĆ' da je sa la dignuta zabrana kupovanja zemlje, ukazuje se kao najvažniji zadatak Katodnog Fonda, da dobije što više zemljo u sv je ruke. Hoće li Narodni Fond samo donekle da ispuni svoju svrhu, t. j. da privede znatan dio palestinskog zemljišta u posjed židovskoga naroda, to bi morao imati godišnj prihod od 1 i pol miiijuna funti, da uzmogne svojim najvažnijim zadacima (kupovanje zemlje, amelijoracija zemlje, pošumljenje) udovoljiti. Već u skoroj budućnosti predstoje prve kupnje novoga zemljišta. Radi se u glavnome naravski o seoskim zemljištima, i to o jednom terenu od 71.000 dunama u dolini Jesreela, izmedju Hajte i Tiberijasa. Ovaj teren je vlasništvo obitelji Sursuk, koja živi u inozemstvu i hoće da jedan dio svog palestinskog posjeda pruda. Isplata ne mora da uslijedi na ;edamput već u godišnjim obrocima. Kupovmna iznosi 330.000 funti sterlinga Osim toga je namjeravana kupnja zemljišta u gradovima, poglavito u Jesuzalirau Moguća ja ovdje nabava jednog velikog kompleksa na glavno] cesti u centrumu grada, koji je vlasništvo grčke pafrijaršijc. Kupovnina iznosi oko 385.000 L. Radi se tu o kompleksu, ćija bi vrijednost razvitkom Jeruzalima vanredr.o porasla. Vrijednost inventara i uredjaja na posjedima Narodnog Fonda znatno je porasla, te bi piedstojeća nova procjena njegovih investicija pokazala, da je njihova vrijednost od 621.000 franaka porasla na cca 18 milijuna franokt. Sto znači veliki porast vrijednosti i onaa, ako se i uvaži medjutim smanjena vrijednost franka na cca 40°/, njegove predratne vrijednosti. Kako vrijedn 4* zemljišta u Palestini raste pokazuje najbolje posjed u dolini Jesreei, koji je prije rata bio za petinu nudjen na prodaju. I od vla le preuzet će valjda Narodni Fond doskora znatne komplekse zemljišta. Radi se <> bivšim turskim krunskim dobi ima, koje je sada preuzela palestinska vlada. Njihova sveukupna površina iznosi 250000 dunaotH kraj ukupnog areala Palestine od cca 20,000.000 dunama. Tekst osnove mandata predvidja, da se ova vlad na dobra imadu u Što većoj mjeri dati na raspoloženje židovskom useljivanju. Svakako ne će biti isključivo rezervirana za ovu svrhu. Kako se-nedavno saznalo, pregovara vlada i s jednom grupom kršćanskih Arapa glede preuzeć« jednog kompleksa zemlje u južnoj Palestini. Vode se i pregovori glede preuzeća jednog kompleksa od 34.000 dunama kod Ber Sede po Narodnom Fondu. Nadalje d »Sazi u obzir i skorašnji zakup jednog kompleksa od cca 4000 đunam» na brijegu Karme!. Naselj'.vanje radničkih grupa aa dosadanjim posjedima Narodnog Fonda iziskuje svotu od cca 325.000 funti sterlinga. Narodni Fond će valjda pomoću doprinosa Keren Hajesoda iznimno još za ovo naseljivanje namaknuti sredstva. Općenito ali će u buduće morati druga nadleštva da preuzmu nasel.ivanje. Za nabavu novca za zgrade, inventa itd. bezuvjetno je potrebno osnivanje agrarnih i hipotekarnlh banaka. Davanje hipotekarnih zajmova na zemljišta Narodnog Fonda bit će skopčano sa nekim pohškoćams, jer zemljišta Narod. Fonda, jer zeml.Uta Narodnog Fonda, kao neotudjivo dobro, ne mogu bili davana u zalog ima ali nade, da će se naći juristićka forma, kako bi se i ova poteškoća uklonila. Vode se pregovori sa ah uza-grupama glede

trajnog obrsdjivanja fa me Merhavija Odsele pošagat će Narodni Fond osobitu pažnju više na na<eljivanje malo posjede; ka, nego li posjednika sa ovećim posjedom, čije je obradjivanje potreban oveći br*j radnika. Ovi će maloposjednici morati da obradjuju podijeljeno im zemljište svojom i snagom svoje obitelji. Upravo naseijfvr.nje neimućnih radnika i njihova preobrazba u maloposjednike jest najviša iidovsko-socijalna dužnost Narod. Fonda. U odnosu prema kapitalističkim grupama imat će se u glavnome da ograniči na posredovanje kod kupovanja zemlje. S druge strane je preporuča, da naseljenici ili naseljeničke grupe, koje žele u Palestini kupiti zemlje traže u tu svrhu posredovanje Nar odo vg Fonda, da bi se lime izbjeglo cjepkanju kupovanja zemlje i konkurenciji židovskih kupaca zemlje u Palestini, koja bi još više natjerala cijene zemlje u vis, nego li je to do sada bio slučaj. Narodni Fond podržaje u svrhu nabave siedstava za ispunjavanje svojih zadataka u 58 zemalja sabirna mjesta sa okruglo 10.000 povjerenica. Za iskaz svojih darova posjeduje 90 oficijelnih organa u 18 raznih jezika, ima nadalje porazdijeljeno 400.000 škrabics (kašica), od kojih svaka poprečno kod svakog isprtžnjenja sadrži K3O —. Vrijedno je istaknuti, da u Berlinu imade potazdijeljen dvostruki broj škrabica, nego li ima upisanih cijunist-a. Naseljivanje Palestine ima da uslijedi po nacijonalnirn i socijalnim gledištima. Ima da se omogući naseijenje neimućnih osoba, * osobito ima da se promiče iz socijalnih i demokratskih razloga kolonizovanje maloposjednika. Nasljedna zakupnina imat će se od vremena do vremena prema postojećim prilikama ustanoviti. što će opsežnija hiti vlasnost Narodnog Fonda, to će više biti u položaju, da upliviše sa po njemu ustanovljenom nasljednom zakupninom. Na visinu zakupa, a time i na vrijednost cijena zemljištima u Palestini. Što većom centralizacijom kupovanja zemlje u Palestini pojačat će se upliv Narodnog Fonda na razvitak cijena.

Razdraživanja na bojkot u Beograd

S potpisom »Srbi, Hrvati i Slovenci« Siri ss u Beogradu jedan pamflet, koji niskim Iz vraćanjem ide za tim. da raspiruje mržnju protiv Židova i potakne na bojkot židovskih radnja. Da su pisci toga pamfleta uistinu otadžbenici, oni bi se žacali da uprljaju ime Srba, Hrvata i Slovenaca ovakovim izlivora mržnje tolikom pakosti i neistinama, kako su sadržane u tom pamfletu. Zar je doista kod izvjesnih ljudi, koji se žacaju izaći na megdan sa svojim imenima, narodno ime toliko malo vrijedno poštovanja, te ga se profanlra podlostima nalružnije vrsti? Ako išto, a to bi narodno ime trebalo do ostane čisto i ljudima, koji su inače tako trlvolno cinični kao sastavljači toga pamfleta. Oni su iz pojedinih listova istrgli pojedine citate i zloupotrijebili ih, iskrenuvšl im smisao. Oni su podlo prešutili izražaje odanosti prema državi, koju su ispovijedali oni isti nacijonalno sviiesni židovski muževi, koji samo u frankovaca raznih plemena jugoslavenske nacije ne će naići na razumijevanje svoje samosvijesti i nacijske muževnosti. Oni su citovali kao dokumenat od osobite važnosti jednu dosta slabu no inače romantički zanešenu verslflkačiju mladog, čini *c, zane.šcniaka. Oni nas daruiu »Jevrejima-. Frankom i Sachsom, ma da znadu jer ovaj su pamflet pisali prečani, a ne frbi iz Srbije da ovi izdajnici nemaju nikakovih veza sa židovstvom. ali to više sa raznim patentiranim nežidovima iz Jugoslavije, službenicima židovskoga krvnika Horthya. Habsburgovaca i drugih. Prepuštamo svojoj braći u Srbiji da obraču-

BROJ 12.

.ŽIDOV« (HAJHUĐI)

3