Židov

Kulturna debata. Predsjednik N. S o k o lb v otvara sjednicu i veseli se, Sto se mogu baviti stvarima, , koje služe ostvarenju kulture. Ovoj sjednici pribivaju najbolji muževi naše književnosti i odgojnog našeg djela. Nada se da će 1 Bla Ik doći. Dr. Lurie: Ciionizain, koji je prouzrokovao revoluciju u našem životu, potpuno je preudeslo i naš odgojni rad, no taj je preokret dbšao vrlo kasno. Cijoristička organizacija počela se 1913-14. ozbiljnije interesirati za odgojni rad u .Palestini. Zadnjih godina osnovan je cijeli niz škola, koji obuhvaća cijelu palestinsku mladež od dječjih vrtova do srednjih škola. Sad smo pred osnutkom visokih škola: tehnlkuma u Hajfi i sveuči išta u Jeruzalimu. Cijonistička organizacija ima pod svojim nadzorom gotovo cijeli odgojni rad; imademo sad u zemlji 53 dječja za-, bavišta, 63 pučke škole, 3 srednje škole, 3 učiteljska seminara, 6 specijalnih Škola i 7 zanatlijskih škola, koje posjećuju 12830 učenika. Naše škole nemaju samo tu svrhu, da odgoje palestinsku omladinu, već i da obnove cijeli duševni život našega naroda, da ožive jcvrejski jezik i da novu generaciju priprave za rad u zemlji. Naš rad nosio je plodova. Omladina, koja je svrši a naše škole, govori’ samo jevrejskl. Cijelo židovstvo Palestine vezsmo je jevrejskim Jezikom, Taj razvitak djelovao je i na zemlje galuta, u kojima se javrejski jezik brzo raširio, luta, u kojima se jevrejski jezik brzo raširio. Bavili smo se najviše dječjim vrtovima, jer u zika. Naše pučke škole uredjene su po uzoru zapadno-jevrejskih škola, tek da judacia zauzimaju veći opseg. U religijskim školama velika se pažnja posvećuje vjerskim predmetima. Mnogo nam je brige prouzročio nedostatak učitelja, koji su poznali uvjete zemlje. Za 'to smo osnovali učiteljske seminare. Ne možemo se zadovoljiti sa školama Nacijonalna i politička nužda jevrejskog jezika sili nas, da svoj rad protežemo i na odrasle, te smo za njih osnovali kurzeve. To je osobito važno obzirom na aliju. Mnogi se tuže, da srednje škole zauzimaju preve.iko mjesto u našem budžetu. Ne možem,. se zadovoljiti s naobrazbom pučkih škola. Moramo omladini dati sve pojmove u jevrejskom jeziku. Srednja škola je životna potreba kao i pučka škola. Prošle smo godine potrošili za odgoj 118000 funti. Tužitelji zaboravljaju, da velik dio jiŠuva ne može da plati. Mogli bi više tražiti od vlade. Nakon potvrde mandata dobiti ćemo pravo za uveđenje prisilnih poreza, iako se uslijed slabog ekonomskog položaja ne smijemo mnogome nadati. Nemamo pravo, dok nemamo drugih sredstava, da zanemarujemo odgojno djelo u Palestini. I kod drugih je naroda školstvo u njihovoj oslobodilačkoj borbi od velike važ-(' nosi!. Kulturni rad i odgojno djelo dali su nam mogućnost da se uzdržimo u galutu i taj će nam rad u borbi još mnogo koristiti. Dr. Smarjahu Levin: Htio bih da se bavim pitanjem propagande. Kad promatram pokret i organizaciju i pitam se. na koji način možemo djelovati na Židove, dolazim do zaključka, da imademo samo jedno oružje. Zato ne mo zanemarivati propagandu, jer o njezinom uspjehu zavisi sve u narednim godinama. Neis-, pravno ie, kad se tvrdi, da židovski svijet poJ znaje cijonizam. To je pitanje, s kojim se bave sve zemaljske organizacije. Sumnjam, da možemo predobiti židovstvo time da mu pravimo koncesije. Samo ako ćemo imati zaobljeno i potpuno naziranje na svijet, moći ćemo privući druge. Naša jakost leži u dubini -naše cijonistićke ideje. Ne smije svaki agitirati kako hoće, jer je propaganda jedino naše oružje. Kongres neka imenuje komisiju, koja će ustanoviti osnovke cijonizma, jer se ne može reći da je cijonizam bazelski program. Stvorimo školu za propagandu, jer se još uvijek moramo boriti protiv krivih ideja. Moramo da razvijemo i propagandu za jevrejski jezik i kulturu. Jeruzalim mora da postane središte cijelog židovskog svijeta. Proživljavamo treću veliku krizu u cijonizmu. Stara se borba obnavlja u pokušaju, da mehaničko naziranje na svijet nadvlada idealističko. Mehanički svijet veli: ostavite svaku filozofiju; mi moramo izgraditi Palestihu s mate rijalnim snagama. U prvoj se krizi radilo o

zemlji. Reklo se, čemu trebamo ovu zemlju; ml trebamo Jedim zemlju. Da smo onda pristali, ne bi pobijedili. U drugoj krizi radilo se o jeziku. Sad se napada cijeli svijet. U povijesti smo se uvijek baviti samo sa prošlosti. Povijest za sadašnje vrijeme nema. Mene interesira ova živa povijest, jer se cijonlzam ne može shvatiti, ako se ne pozna povijest naroda. Konačno iznosi predloge o usmenoj i pismenoj propagandi. Dr. H i 1 k ov i ć (Amerika) pozdravlja kongres u ime židovskih liječnika u Americi, a zatim govori o universitetskom fondu od milijun dolara, što su ga amcrikonski liječnici osnovali. Sveučilište nije samo zato važno, jer će omogućiti istočnim židovskim djacima da nastave svoje nauke, već jtr će se time most izmcdju zapada i Istoka. Predsjednik Sokolov: Imam kongresu da saopćim, da je prošlog pesaha u Jali osnovana organizacija židovskih književnika za unnpredjivanje jevrejske literature. Dogadjajima u Jafi prekinut je rad organizacije, no sad Ce opet početi da radi. Organizacija osnovat će nakladu na kooperativnoj osnovci kao prvo djelo izdat će se knjiga, posvećena uspomeni pokojnog Brennera. U ime kongresa želim organizaciji uspjeh n radu. Rabin Sch6n f e 1 d (mizrahi) govori o rezultatima na polju odgoja pod vodstvom cionističke organizacije. Dokazali smo, da Je moguće ujediniti sve struje i na polju organizacije odgo-) ja. Organizirani odgoj ima i političku vrijednost. Vlada mora s njime računati, a vodje mogu Staviti zahtjeve. Kongres mora da nadje sredstva I puteve za poboljšanje školstva i odgoja u Palestini. David Vellin (Palestina): Udes židovskog odgoja bio je isti kao i cijeloga pokreta. Kad smo se pred osam godina borili protiv Hilfsvercina nismo se mogli nadati, da ćc cijelo židovsko školstvo tako brzo doći u naše ruke. Cijeli ta) rad obavila je cijonistička organizacijn. Za vrijeme rata namaknula jc Amerika cijeli budžet, pa je teško vjerovati, da odande dolazi lozinka, da se odreknemo škola. Odgoj je duša naroda. Jišuv preuzeo je jedan dio troškova 20000 funti i preuzeti će sve troškove, dok ojača. S vladom smo imali tešku borbu radi potpora škola, ali nam se nije radilo tek o novcu, već oi našem pravu u zemlji. Ako je jevrejski jezik priznat oficijelnim vladinim jezikom, postigli smo to samo našim odgojnim radom.

Petnaesta sjednica

Četvrtak, dne 8. septembra na večer. Predsjeda potpredsjednik Motz k i n. Inžinir Korner: Na kongresu se još nismi bavili organizacijom tehnike. U Palestini postojao je tehnički ured, no taj ie napušten. Nema stroge tehničke kontrole našeg palestinskog djela. Za vrijeme kongresa osnovan je u Karloviim Varima Savez inžmirskih udruženja, koji je stvorio niz zaključaka, koje predlaže kongresu. S. Kaplanski (Poale Cijon) u stvarnoj primjetbi ispravlja tvrdnju agronoma Dyka glede najamnice u Merhavji i deficita u kvucot, koji nisu nastali uslijed lošeg gospodarenja, već uslijed raznih amclioracija. David Triet s c Ii prije svega iznosi neke primjetbe Soskina, koji je otputovao, a zatim veli, da Ruppin nije čovjek, koji bi mogao pro) vesti veliko kolonlzacijono djelo Ruppin tvrdi, da bi nas zemljišta, koja bi mogli dobiti od vlade, uslijed troškova saniranja isto toliko stajala, kao da kupimo zemljišta od efendija. Zaboravlja pri tome da u jednom slučaju plaćamo efendiju, a u drugom dovedemo Židove u zemlju. Trietsch zatim napada na shvaćanje Ruppina a naročito, da traži za naseljenje jednog emigranta 1000 do 2000 funti. Konačno predlaže, da se odluka o svim pitanjima kolonizacije prepuste Egzekutivi. Kaisermann (Kanada) upozoruje na uzrujanje, koje pobudjuje jača imigracija Zidova u Kanadu i čita pisma pojedinih političara. Preporuča osnivanje ureda za radničku skrb po berlinskome uzoru, koji omogućuju dobru pripravu za Palestinu. Motz k i n čita brzojav upravljen

Barunu Edmundu Rothscbilđu Pariz . «U vezi s palestinskim izvještajima sjeća se XII. cijonistički kongres s velikim priznanjem Vaših istorijskih zasluga za kolonizaciju Erec Jlsraela i Vaš trajni veliki interes na obnovnom radu naše zemlje.® Po nalogu XII. cijonističkog kongresa; predsjednik. Sokolov čita pozdravni brzojav raintjf tra Chnrschiida: Dr. Weitz m a nn, »Villa FasolU, Karlove Var|. Molim Vas da isporučite kongresu najsrdačnije želje vlade Njegovog Veličanstva, koja čvrsto vjeruje, da će Vaša nastojanja, da Palestinu opet učinite cvatućom i sretnom zemljom, u kojoj će Zidovi i Arapi na| jednaki način saradjivati na osiguranju zajedničkog napretka, biti okrunjena uspjehom. Churc h i i 1.

Šestnaesta sjednica.

Petak, dne 9. septembra/ poslije podne Predsjeda potpredsjednik Meier Berlin Dr. N i e m i r o w c r (Rumunjska); Danas se došlo do spoznaje, da samo dodir sa zemljom Erec Israela omogućuje kulturni rad u galutu. Prije svega moramo tražiti hebraizaciju židovskog duha. Hebrejski je naše najbolje sredstvo propagande. Propaganda se ne može odozgo ustanoviti. Uzgojne djelo u Palestini jača i radnu dlasporu. Dr. Osias Thon (Poljska): Odgoj je naše centralno pitanje. Poznajete borbu izmedju jednog dijela amerikansklh i evropskih cijonista. da li cijonistička organizacija ima da dade novac za odgoj, ili se stvar ima predati jednom instituta. Zar ti ljudi ne znadu, da odgoj ima danas najveću političku važnost? Nušu ćemo zemlju osvojiti samo našim duhom. Bilo bi stoga pogrješka, da snizimo budžet školstva. Treba nastojati, da se mladež produbi u najružnija pitanja, a prije svega u jevrejski jezik, jer živi li jezik, živi i narod. Na universitetu morali bi pored medicinskog fakulteta stvoriti odjel za duševne znanosti sociologiju, filozofiju i t. d. Dr. Heinrich L6we; Naša univerza bit će ne samo središte za. židovski duh u galutu, već prije svega najvažniji instrumenat naših nastojanja za priključak orijentu, ne samo u duševnom, već i u političkom pogledu. Jedan komad toga mosta k orijentu, preduvjet i temelj univer siteta, je narodna biblioteka. Za sad imamo ve liku zakladu Hazanovića, no narod za taj bistitut još ništa nije doprineo. Mogli bi imati najveću bilioteku svijeta, ali još nenjamo ni zgrade za nju. Stižu nam darovi, poklanjaju nam cijele biblioteke, a mi još nemamo kamo da ih smjestimo. Na kongresu primio sam sto hiljada maraka za fond biblioteke tehnike, no najvažnije je danas zgrada. Predlažem ove rezolucije: XII. Cijonistički kongres nalaže vodstvu sistematsko unapredjivanje židovskih biblioteka u Erec Jisraelu. Vidi u osnutku, podupiranju i izgradnji biblioteka važni zahtjev materijalne obnove židovske Palestine. Očekuje, da ćo svaki Židov bez razlike stranke i naziranja saradjivatl u ovoj općoj kulturnoj, nacijonalnoj i židovskoj stvari. Svaki je cijonista dužan prema svojim mogućnostima doprinijeti knjige i sredstva. Kongres sa zadovoljstvom prima do znanja početak sabiranja za medicinski fakultet universiteta i zahvaljuje newyorškim liječnicima i prof, dr. Elnsteinu za njihovu inicijativu. - Kongres očekuje, da će i teoretske osnovke prirodnih znanosti kao i duševnih znanosti naročito istraživanje Palestine i Orijenta naći svojsko podupiranje. Dr. Mosinsohn (Palestina): Hoću da govorim a pitanju palestinskog školstva, koje kongres mora bezuvjetno da riješi. Na ovom smo polju mnogo postigli, no moramo se pitati da li da nastavimo taj rad, ili da ga prekinemo. Nova naime jedna struja nastoji, da uništi nas kulturni rad u Palestini. Ako ćemo biti prisiljeni, da i dalje radtmo tako kao lanjske godine, bolje je, da zatvorimo škole. To su oškre riječi; no

BROJ 81.—32.

»ŽIDOV« (HAJHUDI)