Židov

pitanje. Čuvat ćemo bez sumnje dubinu cijonističke ideje, nu moramo se ujedno obratiti na svakoga pojedinca. Govorilo se je ovdje o ljubavi. Mi nismo tu riječ kovali, naša je lozinka biia pravednos,. Postavili smo posve drugi kriterij: Cin, žrtva. A ta se žrtva zove; Maaser. Cesto smo platili maaser, a ne jedanput strancima, neprijateljima; nama samima, našo} sopstvnoj stvari, našem idealu dat ćemo sad maaser. Sto je kongres uradio? Stvorili smo, legalnu bazu za naš rad. Od sad moći ćemo sasvim drugačije radit no do sad. Govorit ćemo od sad u ime XII. kongresa i naš će rad kako sc nadam voditi do većih rezultata. Prešli smo prt»ko osam godina raskldanosti, te se sastali na kongres i na novo izgradili cijonističku organizaciju. I zato nije bio uzaludan veliki rad i za to je bio dobar kongres. Završujem kongres s riječima; da živi židovski narod! Dvanaesti cijonlstički kongres zaključen. Cijeli kongres i svi gosti, koji su do konca napunili sve prostorije kongresne kuće, ustaju ! pjevaju Hatikvu. Konac sjednice u 2 sata 45 časa u jutro.

Širom svijeta

Umro Ben Avigdor. U Karlovim Varima je umro poznati jevrejski pisac Ben Avigdor, koji je iz Amerike došao na kongres. Ben Avigdor, koji se inače zvao Avraham Salković, učenik je Ahad Haama, te je bio jedan od osnivača »Bne Moše«, koji je osnovan devedesetim godinama, da propovijeda ideje Ahad Haama. U tim je krugovima Ben Avigdor imao znatno mjesto, a poslije se proslavio kao jevrejski pisac. Najviše je izradjivao male skice iz židovskoga života i crtice iz dječjega svijeta. Najveća je njegova odlika i zasluga u izdavanju knjiga. Bio je prvi jevrejski moderni nakladnik, te je osnovao veliko jevrejsko nakladno društvo T u š i j a. Popularizirao je jevrejsku literaturu stvarajući male svezke »Šifre A g o r a« neka vrst jevrejske reklamne biblioteke, koja se u velikoj množini prodavala po dvije kopejke, pa se tako u svima grugovima raširila jevjreska literatura Ben Avigdor vrlo je zaslužan za jevrejsku literaturu, pa će mu ime ostati nezaboravno. Konferencija komiteja židovskih delegacija u Karlovim Varima. Dne 16, i .17. septembra bijaše plenarna sjednica komiteja Židovskih delegacija. Raspravljalo se o oredjašnjem radu i o zadacima komiteja. Kod toga se razvila živahna debata o reorganizaciji ovog komiteja, koji zastupa židovski narod u Parizu. Osobito su zastupnici istočnog židovstva naglašivali potrebu komiteja, pa je Solovejčik, litavski ministar za židovske agende zahvalio za rad komiteja predsjedniku Sokolovu i general nom sekretaru Motzkinu. Odlučilo se, da se zajednički radi s onim židovskim zemaljskim organizacijama, koje do sada nijesu bilo u komitejn, pa i sa židovskim manjim strankama u Poljskoj, Velikoj Rusiji, Ualicij: itd. Stvorena jj rezolucija, u kojoj so od vodstva američkog židovskog kongresa traži, da provede nove izbore i da do proljeća sazove kongres. Uopće treba da ae svagdje probude organizacije, koje to zapale ti nerad i apatiju. U raspravi o budžetu, koji je za ovu godi mi odred jen sa 600.000 franc. franaka, zaključise, da polovinu novaca imadu doprinijeti različite pomoćne i

dobrotvorne' organizacije, jer se srodstva komito ja troše za pomoć kod pogroma. Cijonistička organizacija neka dade 3000 fimti, a ostalo ćc uplatiti druge delegacije. Na koncu je izabran mjesto Motzkina, koji je ušao u Egzekutivu Cijonističko organizacije. Aleinikof privremenim generalnim tajnikom. Sva ćo upravna i ostala pitanja riješiti naredna plenarna sjednica, koja je odr.edjena za decembar. Zakonsko ograničenja Židova u Poljskoj, Juristička je komisija poljskoga parlamenta na koncu juna ove godine diskutirala o fome da ukine zakonska ograničenja žena. lađa je zahtjevao židovski delegat Hartglas, da se ukinu pravna ograničenja Židova, koja postoje još iz vremena Rusije. Poslije je podnio ministar nutrašnjih posala u parlamentu nacrt zakona, kojim se ukida dvostruki porez za bolnice, što su ga još od ruskih vremena morali da plaćaju Židovi. Ovaj nacrt nije još uvijek odobren, a i druge izvanredne odredbe staroga ruskoga prava za Židove vrijede još uvijek u Poljskoj. Sad je ministarstvo unutarnjih poslova opet predložilo nacrt zakona u suglasju s Harlglasovim predlozima, kojim se ukidaju pravna ograničenja Židova. Nadamo se, da će se taj nacrt doskora riješiti, pa da će se time ukinuti stara ograničenja. Antisemitizam u Poljskoj. Vnršavski so katolički dan razvio u pravo antisemitsko huškanje. Prigovaralo se En* gleskoj, da je potpuno pod židovskim utjecajem. Svećenik je Kuzinski u posebnome referatu bunio protiv Židova, predložio je jednoglasno primljene rezolucije, u kojima traži od vlade izgon svih inozemnih Židova, a i da makne Židove sa svih činovničkih mjesta. Poljska mora da se očuva od židovskoga utjecaja, zato neka svaki katolik udje u sßozvoj« (centrala za antisemitizam), da tim pomaže čišćenje zemlje od Židova. Pitanje židovskih škola u Sovjetskoj Rusiji. Židovske se škole nalaze u vrlo teškom i opasnom stanju. Učitelji mora da ostavljaju radi materijalnih prilika svoja mjesta i traže druga zanimanja, a osim foga sovjetske vlasti mobiliziraju sve učitelje. Tko se ne pokori, biva kažnjen. Tako se škole napuštaju, a učenici ostaju bez nauke. Stoga su bile dvije konferencije: prva u Minsku, koju je sazvalo Centralno Vijeće za židovski odgoj u Sovjetskoj Rusiji i Ukrajini, a druga učiteljska u Odesi. Obadvije su nastojale da stvore uvjete normalnog židovskoga školstva i odgoja uopće. Potvrda Audža koncesije. Inženjer Ruttenberg obavijestio je gradsku upravu Jafe, da je pod londonskim vlastima potvrdjena Audža-koncesija, koja se u glavnome odnosi na Rutlenbergov plan elektrifikovanja distrikta Jafa. Inženjer Ruttcnberg se nada, da će realizacija ovoga projekta koristili razvitku toga distrikta i njegovoga pučanstva. Mada prepustila zemljište Rišon le Cijon. Službeno se javlja: Uigh Commissioner dao je cijelu pjeskovitu zemlju blizu Rišon le Cijona, ukupno 2100 dunama, na uživanje stanovnicima- te kolonije kao »napušteno zemljište« uz

ove uvjete: Zemljište se mora za 5 godina pošumiti. Svatko mora dokazati, da je uzeto zemljište zasadio i platio porez. Molba zu sticunje vlasništva mora se kroz 2 mjeseca predali upravitelju odjela za zemljište. Uz ove iste uvjete mogu gradjani Jafe dobiti zemljište na jugu grada. Sva zemlja, koja nije »napušteno zemljište« ili nije okupirana od privatnika, zove se »zemlja vlasnika«. Arapska »Palestina* u Jafi protestira protiv davanja zemlje- Židovima, jer da to znači istiskivanje Arapa. Naselje Boruhov, U proljeću 1919. osnovano je u Jafi udruženje za osnovanjc gradskoga radničkoga naselja kraj Tel-Aviva. Iza dvogodišnjega rada uspjelo je udruže* nju, da od Narodnoga Fonda dobije zemljište od 600 dunama za naselje, koje će se zvati Boruhov. Zemljište se nalazi u blizini njemačke kolonije Saroba na pufu u Pelah-Tikvu i prikladno je za gospodarski rad. Svaki član udruženja dobiva dva i pol dunama. Naselje biti će sogradjeno koci vrtni grad. Stotinu dunama rezervirat će se za jednu gospodarsku kooperaciju, deset dunama za javni Irg. Gradilišta dobit će samo radnici. Razorene kolonije. Za majskih izgreda morali su koloniste da isprazne kolonije Kfar-Sabu i En-Haj kraj Pefah-Tikve, koje do danas još nijesu zapremljene. Izbjeglice se nadaju odšleti, bez koje se ne mogu da se vrate. No ni onda ne će moći da rade kao do sada. Predlažu, da se iz ovih kolonija I iz one zemlje, što su je Amerikanci kođ Kfar-Sabe kupili, učini jedna kolonija. Do rezultata još do sada nijesu došli. Svilarstvo u Erec Jisraelu. Na inicijativu dra. Weizm a nn a i Sir Alfrcda Monda učinjeni su pod vodstvom gospodina Cvia pokusi u gajenju svilarstva. Ti su pokušaji u toliko važni. Sto će kolonistima omogućiti da u svojim slobodnim časovima sfeknu tim poslom zarade. Pokušaji su uspjeli. Gospodin je Cvi otputovao u Evropu da izvjesli o uspjehu i nabavi potrebnih mašina. Osuda napadača na Rehobot. U Jati je dovršen proces protiv Arapa, što su u maju napali Rehobot. Jedan je osudjenik osuđjen na godinu dana tamnice, a dvojica na dvije godine. Kupnja zemljišta za vrtni grad kraj Jafe. Društvo Bajit kupilo je kraj Jafe sedamst* dunama za temelj vrtnoga grada. Grusenberg o pogromima. Gruscnberg, vod ja biroa za istraživanje pogroma, dao je ovu izjavu: U svim su susjednim državama Rusije osnovani statistički uredi, koji sabiru gradju o pogromima. Komiteju židovskih delegacija, koji izdržaje ove urede, pošlo je za nikom, da dobije izjavu, te se krivci mogu svagdje übiti i kazniti. Najznatniji nam je zadatak dokazati, da su pogromi organizirani. Pogromskih junaka imade u Poljskoj jednako, kao i u Sovjetskoj Rusiji. Svi treba da budu kažnjeni. Po statističkoj možemo dokazati, koliko je žalosnih posljedica uzrokovalo ovo bestijalno haranje i ništenje.

BROJ 31.—32.

»ŽIDOV« (HAJHUDI)

15

ŽENKA KOFF HUGO LANG zaručenu Ilok, u rujnu 1921. 116