Židov

neprovedive. Tlo Palestine ima da sluzi poljoprivredi, tok njenih rijeka ima da se uredi, imaju se sagraditi ceste, željeznice i luke. Morat će se početi sa sanacijom zemlje, gradnjom bolnica i liječnička će se pomoć morati uvesti. Moraju se osnovati pučke, srednje i stručne škole i izgraditi ih, socijalna pomoć : red imaju se u najširem opsegu provesti. Dužnost je Židova Njemačke, da u ovom djelu imaju djelatno udjela. Izvanredno velika sredstva moraju se nasmoći. Sa sakupljenim njemačkim novcem ima se palestinskoj stvari po mogućnosti što više poslužiti. S obzirom na devalvaciju njemačke valute imaju se ovi novci isključivo u Njemačkoj za Palestinu izdavati. Koristit će se najbolje djelu izgradnje, ako se u Njemačkoj kupuje roba, koju Palestina potrebuje. ako se palestinski iseljenici podupiru opremom i alatom, stvaranjem postaja za izobrazbu u Njemačkoj}, koje će ih gospodarstveno i zanatlijski pripravljati na njihov novi život. Naš apel ide svim Židovima Njemačke. Kako je sa Keren Hajesod-akcijom, koja obuhvaća čitav svijet, stvorena organizacija sviju Židova z->. izgradnji; Palestine, to 'ma ovdje »Keren flajesod (Jiidisches Palastinavverk) E. V.« da ujedinjuje snage svih Židova Njemačke za zajednički palestinski rad. Keren Hajesod služi poglavito praktičnom kolonizatornom djelu u Palestmi. Provedba toga iziskuje od svakog pojedinca djela, koja odgovaraju veličini zadaće. Keren Hajesođ (Juđ. Palastinavvorkj i t. d. Dr. Alfred Apfel, Leopold Badt. drugi predsjednik bogoštovne općine u Berlinu, rabiner dr. Biick, Dr. Ćora Berliner, Kurt Blumenfeld, prof. dr. Albert Einstein, sanitetski savjetnik, dr. Leopold Veilchenfeld, prof. dr. Adolf Goldschmidt. dr. Artur Hantke, Siegmund Hirsch, prof. dr. S. Kalischer, dr. Alfred Klee, glavni konzul, Eugen Landau, dr. Rndolf Leszynski, savjetnik dr. h. c. Magnus, prof. dr. Eugen Mittwoch, dr. Felix Pinner, pravnik, Felix Rosenbluth, dr. Aron Sandler, komercijski savjetnik, Oerson Simop, bankar. Hugo Simon, prof dr. Moritz Sobernheim, tajni savjetnik dr. Julius Stern, prvi predsjednik bogoštovne opčine u Berlinu, Mermann Struck, tajni savjetnik, Berthold Timendorfer ; dr. Ernst Wassermann. Oskar Wassermann, Siddy VVronskv. Keren Kajesod-akcija u Jugoslaviji. Iza konferencije Saveznoga Vijeća u Sarajevu zapuFše se upravitelj Keren Hajesoda Šime S p i t z e r sa 2 člana Radnoga odbora u Mostar i Dubrovnik. U Mostar u održana je u užem ?;rugu članova tamošnje mjesne organizacije konferencija, u kegoj je tretirana svrha i organizacija rada za Keren Hajesod, te nakon oduljc debate obrazovan mjesni kuratorij sa g Davidom K o e n na čelu. Ozbiljnot razumijevanje učesnika ove konferencije za golemu važnost Keren Hajesoda i poznata agilnost g. Koena su jemstvo, da će jednoć započeta akcija u Mostaru donijeti lijepih uspjeha. U Dubrovniku pribivao je ferenciji veliki broj tamošnjih sumišjijenika, koji su, imajući već jasnu predodžbu

o materjalnoj žrtvi, što je od svakoga svijesnoga i ispravnoga Židova iziskuje ispunjenje dužnosti prama Keren Hajesodu pokazali veliki interes za prganizatorno-tehničko pitanje provedenja akcije. U mjesni kuratorij ušle ličnosti, gg. Reiss, Tolentino, Amselberg i Ferrero ispunjaju nas čvrstom vjerom u odličan uspjeh njihova rada. Namjera izaslanika Saveznog odbftra, da nastave svoj put u Split, na žalost je osujećena uslijed burnog vremena na moru. Nadamo se, da ćemo u dogledno vrijeme imati priliku, da posjetimo naše splitske sumišljenike, koji su do sada tako uzorno vršili svoje dužnosti prama židovstvu. U Sarajevu nastavljena je po mjesnom kuratoriju akcija poduzeta po članu Radnoga Odbora dra. Alfreda Sing e r a. Dne 2. januara posjetiše đr. Oskar Sp i egl e r (Brod) i Felix Ba u m .(Zagreb), D e r v e n t u, da u toj malenoj, ali jednoj od naših najrevnijih mjesnih organizacija provedu akciju za osniolvni fond. Na večer održan je u dvorani »Židovskog doma« sastanak svih Židova, na kojem su članovi odaslanstva u oduljim razlaganjima prikazali veličinu današnjeg momenta, koji svakom Židovu mora da nalaže, da podupire gradjenje Erec Jisraela davanjem svoga maasera. Ovome pozivu odazvaše se, što odmah, što u toku slijedećeg dana malne svi Židovi Dervente. Broj i visina upisa nijesu za- ostali za očekivanjima, te se ova mjesna organizacija, kao nijedna druga u Jugoslaviji, već danas može time pcviositi, da je svojoj dužnosti prema Keren Hajesođu posve udovoljila. Ovaj uspjeh imade se poglavito priznati vrijednoj saradnji predsjednika općine g. Davidu I. Pe s a c h u, koji je već prednjačivši primjerom mnogo pridonio, ovakovom lijepom zaključku rada odaslanstva. U mjesni kuratorij ušla su gg. vet. Bien. Levi D. Pesa ch i rabin All ara c.

Iz židovskog svijeta

Mučeništvo židovskih bjegunaca na Dnjestru; kralj Ferdinand traži, da se smjesta dokine ovo stanje. Rumunjska štampa objelodanjuje vijesti o raznim dogadjajima na rusko-besarapskoj granici, iz Ikdjih se razabire, da c u rumunjski vojnici na Dnjestu počinili nedjela na židovskim bjeguncima, kojima io uspjelo, da se spase iz sovjetske Rusije. »Monluirea« javlja slučajeve, gdje su d bjegunci, a međju njima žene i djeca, rili smaknuti ili posve orobijeni. »Addeverult u Bukare.štu opisuje übfjstva i pljačkanja, koja su se zbivala u zadnje vrijeme na Dnjestru. Ove prilike su poirajale. premda je ministar nutarnjih po:ala istupio protiv izgreda onih vojnika, koji su ratno stanje i cenzuru upotrebili u svoje svrhe. Ovaj list javlja jedan slučaj, gdje je grupa od osam ljudi od jedne pogranične straže bila na upravo zvjerski način übijena. Ruske ob-asti tražile su na to dozvolu, da predju preko Dnjestia i da se sami informiraju o dogadjajima. Zatraženu dozvolu dobiše. No prema današnjim vijestima ustanovljeno je, da su pogra-

nfčni vojnici Hapsili ove ruske oficire, pa oduzevši im sve vrednote, zlostavljali i napokon übili. , S izvješćem o ovim nečuvenim djelima, čiji uzročnik je kapetan Mardaire, uputio se ministar unutrašnjih djela u kraljevski dvor. Kralj je bio veoma dirnut od ovih vijesti i naredio je, da se gospoda Take Jonescu i vojni ministar general Holban odmah telefonski pozovu u dvor. Diskusija, koja je onda proslijedila, trajala je blizu dva sata. Može se toliko javiti, da je kralj objavio, da ne će dopustiti, da ova situacija ma i jedan dan dulje potraje. Ministar predsjednik obećao je, da će najstrože mjere poduzeti protiv Izgrednika. Raspravljalo se takodjer o opsadnom stanju, komu se imaju pripisati ovi dogadjaji. Jedna prijetnja na židovske legitimiste. Prigodom debate i idemnitetu u madžarskom parlamentu govorio je i reformirani svećenik J. Stephan Kovacs, član kluba malih posjednika, potom pristalica vlade i protivnik legitimisma. Kovacs stoji na zastarjelom stanovištu, da se židovsko pitanje krštenjem dade riješiti. U daljnjem toku svog govora rekao je slijedeće: U javnosti se čudno doima, da su se danas mnogi Židovi, koji su se u doba onih žalosnih dogadjaja pokrstili, opet povratili židovstvu. Na tom da je dijelom krivo i kršćanstvo, koje pokrštene Židove nije Ijubdvlju Kristovom primilo medju se. To da je dalo povoda mnogim nesporazumcima. Da kršćanstvo tako malo privlači Židove, po njegovu je mišljenju možda razlog u tomu, što inedju kršćanskim vjerama ne vlada ona harmonija. koja bi bila p idoDna djelovati kao dobar primjer na Židove. On da je Već prije nekog vremena Faulu Sandoru, koga drži za pravog izraelita u kršćanskom smislu, da ne bi bilo zgodno, da se židovstvo u pitanju kralja suprotstavi većini naroda, jer bi to moglo mati kobnih posljedica. Židovstvu da predstoje bez sumnje još teški dini, jer kada se ;• Rusiji opet uspostavi prijašnje stanje, sasvim sigurno će tomu mnogi Židovi pasti žrtvom. To da će imah’ za posljedicu, da će velike mase židovskih bjegunaca poplaviti susjedne zemlje, a to će antisemitizam u ovima snova oživjeti, jer se u njima danas već donekle umanjio. Stega da je madjarsko židovstvo na Krivom putu, ako drži da će mu povratak k prijašnjem stanju donijeti poboljšanje. Prilike od 1918. godine ne mogu se više povratiti. Stoga da je madjarsko židovstvo na krivom putu. ako se suprotstavi volji milijuna madjarskog naroda, jer bi to moglo nanovo dovesti do antisemitskih erupcija, a na očigled elementarne snage narodnog osjećanja vlada ne bi bila u stanju da mržnju naroda proti Židovima obuzda. Amerika I mandat /a Palestinu. Washington, 4. siječnja (J. C B.) Kako J. C. B. sa pđuzdane strane saznaje učinjen je prije nekoliko dana pokušaj, da se pitanje palestinskog mandata odijeli od sveopćeg pitanja za mandat, da bi ratifikacija, engleskog mandata za Palestinu po savezu naroda mogla u što skorije vrijeme uslijediti. Ovaj je pokušaj učinjen od nekolicine visokih funkcionara u zajednici sa senatorom Comnusom, čiji je veliki utjecaj poznat, i koji je Sokolovu obećao, da će

10

»ŽIDOV«

BROJ 4 -5.