Židov

Državni predsjednik u Litavskoj i Židovi. Prije nekoliko dana posjetili su članovi židovskog zastupničkog kluba dr. Rosenbaum, dr. Rahmilović i dr. Solovejčik predsjednika republike Stulvinskoga. Zastupnici kluba izjavili su predsjedniku. da zaključak konstitucijone komisije prema kojemu imaju samo cne manjine, koje representiraju 10% ukupnog pučanstva pravo na nacijonalnu autonomiju i nacijonalno ministarstvo, ni na koji način ne odgovara nacionalnim i društvenim potrebama židovskoga' pučanstva. Tdm zgodom izjavili su, da mora spa'dati u kompetenciju nacijonalne autonomije i socijalna skrb, jer je ona najvažnija podloga nacionalne autonomije. Židovski interesi traže bezuvjetno osnivanje stalnog židovskog ministarstva, koje je obećanje dalo litavsko društvo i vlada nebrojeno puta. Predsjednik republike izjavio je, da će sve poduzeti, da se potpunoma udovolji židovskim zahtjevima, jer cijeni u velike veliku istorijsku ulogu, koju je litavske židovstvo imalo pri izgradnji litavske države Solovejčik ponovno ministar. »Wiener Morgenzitung« javljaju, da je nakon duljcg viqećanja sa pojedinim strankama sastavljena lista novog ministarstva. Ministrom predsjednikom izabran je Galvandvski. Dosad?-! bistar ža židovske stvari dr. Solovejčik pozvan je, da preuzme ponovno taj portefeuil. Židovska parlamentarna frakcija i židovsko narodno vijeće pristali su da Solovejčik preuzme ministarsku lisnicu. Židovski visokoškolski tečajevi. Prije kratkog vremena otvoreni su u Kovnu židovski visokoškolski tečajevi, koji se vrlo povoljno razvijaju, te će vjerojatno biti temelj za židovski universitet 41 Litavskoj- Do sada se inskribiralo 300 slušatelja. Medju profesorima nalazi se i ministar za židovske stvari dr. Solovejčik, koji će čitati o biblijskoj povijesti i biblijskoj kritici. Očekuje se skori dolazak ždovskog istorićara S. Dubnova iz Petrograda, koji će preuzeti katedru za židovsku povijest. U jednom pjsmu upravljenom dru. Solovejčiku javlja Dubnow, da poklanja svoju biblioteku, koja sastoji od 3.000 svezaka židovskom univerzitetu u Litavskoj. Ruska vlada dala je već dozvolu za prevoz biblioteke u Kovno. Na dan inauguracije je magistrat grada Kovna osnovao četiri st : pendija za siromašne židovske slušatelje ovih visokoškolskih tečajeva. Strjeljanje židovskih bjegunaca. Iz javljaju: Danas doznale su se potankosti o strijeljajnu židovskih bjegunaca u Besarabiji. Četiri židovska bjegunca iz Ukrajine, Kogan, Dvorsin, Schachtmann i jedna djevojka imenom Taraara, uapšeni su kod prelaza preko granice i otpravljeni u zatvor u Kišenjev. Na početku decembra odvedeni su iz zatvora po nekim detektivima, koji su ih doveli do Dnjesta i tamo ustrijelili. Kad je rabin od Bendera dobio vijest o umorstvu zatražio je od vojne komande dozvolu, da sahrani ustrijeljene na židovskom groblju. Tu mu je rečeno, da se ne miješa u stvari, koje ga se ne tiču- Žrtve bačene su zatim od vojnika u jedan za-

jcdnički grob. Na temelju istrage, koju je vlada povela, uapšen je vojnik, koji je doveden u Bukarešt. Iskazi vojnika u velike terete njegove predpostavljene časnike i podčasn ke. Novinski proces u Budimpešti Narednih će se dana u Budimpešti održati interesantan proces na tužbu antisemitskog žurnaliste Dezidera Szaboa protiv urednika »Egyenl6seg« dr- Ludviga Szabojlcsia i saradnika toga lista Ernsta iVleszd-a. U februaru prošle godine napisao jc u »Egyenl6segu« Meszo članak, u kojem oštro kritizira Szaboa. U istom broju pisao je dr. Szabolcsi članak pod naslovom »Übojica«, u kojem je medju ostalim rekao; »Vidimo u Szabou čovjeka, koji je opetovano podstrekao na mnor , stvo, koji jc javno u skupštinama pozvao na übijanje nedužnih ljudi i koji će, ako ć e se probuditi pravni osjećaj, doći u zatvor. Dezider Szaho je 31. augusta 1919., u Stolnom Biogradu pozvan publiku na umorstva povikom: »lbij Židova, gdje možeš«! Taj čovje k s »ne..talo:n savješću« govorio je u istom smislu u Ballagyarmat. Stoga zaslužuje u smislu postojećeg zakona u najboljem slučaju tešku tamnicu. Znamo i vidimo u Dezidcru Szabou samo čovjeka, koji je razdražio na umorstvo nedužnih ljudi«. Senat zabacio je prigovore branitelja i stavio je oba pisca pod optužbu. Pobjeda liberalaca u Seged'nu. U Segedinu, u gradu, iz kojega je svojedobno potekla proturevolucija, izvršen je provšle nedjelje izbor, koji je od velikog političkog utjecaja. Kod novog izbora predsjedništva segedinske odvjetničke • komore dobio je židovski odvjetnik, dr. Jakob Reininger 101 glas od 179 glasova, za predsjednika odvjetničke komore. Nakon svršenog izbora prikazao je dr* Josef Szakacs zasluge novoizabranog predsjednika, koji se neustrašivo borio vazda za istinu. Izbor dpi. Reinmgera treba da izrazi odlučnost segedinskih advokata, da su voljni i pored svih huškanja, koja još uvijek nisu prestala isključenjem svih konfesionalnih i rasnih protivština,_ da počaste onoga svojim izborom, koji je vrijedan ove počasti. Segedinski odvjetnici hoće', da svojom odlukom’služe primjerom cijeloj zemlji, jer su uvjereni, da zemlja može ozdraviti samo vršenjem ovakovih načela. Cijonistička emigracijona konferencija u Beču. Emigracijoni departement cijonističke Egzekutive u Jeruzalimu namjerava u dogledno vrijeme sazvati u Beču emigracijonu konferenciju, na koju će pozvati zastupnike svih centralnih palestinskih ureda u galuiu. Pojedini palestinski uredi dobili su već potanke instrukcije. Iz Palestine

Šef francuske civilne uprave u Siriji o pitanjima granice. Židovski orijentalista dr. Sc h i ff e r govorio je sa šefom civilnog kabineta u Sirji Pierre Lyaut ey, o nekim pitanjima, koja se odnose na Palestinu. Mr. Lyautey izrazio je svoje veliko zadovoljstvo nad lijepim cestama u Palestini, koje su izgradili halucirn i nad židovskim radnicima, koji u svakoj godišnjoj dobi obradjuju zemljište, koje je tako srdačno spojeno sa hi-

storijom svijeta. Mr. lyautey uvjeravao je, da se pitanje granica približava konačnom povoljnom riješenju po mješovitoj komisiji. Ova komisija radila je prema instrukcijama svojih vlada, uvaživši s jedne strane nauke istorije, a s druge strane sadašnje potrebe pučanstva Palestine i Sirije. Riješenje osudjenih židovskih policlsta. Prizivno sudište je nakon višednevne rasprave u revizijonalnom postupku protiv židovskih policista, koji su prije kratkog vremena osudjeni radi bacanja bomba prigodom arapskih izgreda od 2. novembra 1921. na 12, 10 i 6 godina, priključilo se izvodima branitelja, te izrcklo, da su židovski vojnici postupali u nužnoj obrani, jer su reagirali na bacanje bomba. koje je prije uslijedilo s arapske strane. Prizivno sudište kasiralo je prijašnja osudu, te riješilo optužene, koji su odmah pušteni na slobodu. Odluka apelacijonoga sudišta primljena je s velikim zado voljstvam od židovskog pučanstva. Židovski radnički bataljon. Medju raznim kooperativima Palestine najveća je Odud Haavoda (radnička armija), koja sada broji 600 ljudi, koji rade u raznim _ dijelovima Palestine. Najveći dio radnika nalazi se u A.jin Harud na novokupljenom zemljištu Narodnog Fonda; tamo su i centralne institucije ovih radničkih organizacija, zajednička postolarija, krojačnica, centralni magazini za živežna sredstva. Doskora otvorit će se i velika mehaničha stolarija. 30 članova radi na do vršenju ceste u Migdalu. 100 članova rade u Tiberiasu na novoj, cesti za židovsku četvrt; oni imaju svoj vlastiti ribolov na Kineretskom jezeru, 45 članova radi u Kfar Oiladi I u Jeruzalimu je od nekog vremena koncentriran jedan dio Oduda. 20 ljudi radi na gradnji ; ina ■ goge Porat Josef, a oko 100 ljudi rade u Gibat Šaulu. Gradnja radničkog doma Iz Jafe javljaju: Židovske radničke organizacije pristupile su gradnji vlastitoga radničkoga doma, u kojem bi se imale smjestiti sve radničke institucije i društva. Židovske radničke organizacije obratile su se na Židovski Narodni Fond i na gradsku upravu TeFAviva s molbom, da im prepuste zemljište za gradnju. Židovski rad. Pod naslovom »Velisa budućnost za Palestinu« daju »Glasgow Evening News« prikaz sadašnje situacije u Palestini. U članku se opširno prikazuje rad Židova, te pisac dolazi do ovog zaključka: U raznim djelovima Palestine postoji već danas 89 židovskih kolonija, koje su gotovo sve vrlo dobre. Židovski narod je pod najtežim prilikama obavio vrlo uspješan rad, tako da mogu uspjevati poljoprivredna poduzeća u zemlji. Danas već arapska sela, koja su u susjedstvu židovskih kolonija, preuzimlju od Židova novu formu gospodarstva, pa time daleko nadmašuju druga arapska sela. Za kolonije su najvažnija poduzeo* cijonističke organizacije, Jenish Colonia Trusta i baruna Edmonda de RotschildaOna su svojim radom dovela do novog procvata kulture vina i naranča, stvorili su moderno mljekarstvo i zasijale razn* vrsti žita. Zemlja daje prilike za gospodarsku eksponziju, ne dostaje tek novca. Židovski narod je pripravan, da mnogo

»Ž I D O V«

SROJ 8.