Židov
ogromnim slobodnim površinama zemlje, sa svojim bogatim naseobinama i znatno razvitom produkcijom drže se gornjeg pravila; a ne primjenjuje se samo na strance, već i na Engleze, na pripadnike samoga britanskoga imperija, ma da se uvećanje broja Engleza i uopće bijelih smatra sa strane naseljenika u Australiji pitanjem narodne obrane i usprkos toga, što u Australiji ima stotine društava za promicanje imigracije. To važnije su ovakove mjere za Erec Jisrael, zemlju, koja je tek u početnom * stadiju kolonizovanja, gdje još nema ni industrije, ni razvitog gradskog života, gdje je poljoprivreda skopčana sa osobitim poteškoćama i gdje je veliki manjak na kućama za stanovanje. Imigracija u Palestinu mora se stoga da provodi u stanovitom skladu sa radnim sposobnostima i sredstvima samih imigranata i sredstvima Cijon. Organizacija za pribavu rada i sa opskrbnim mogućnostima za imigrante. Samo se po sebi razumije, da se ovisnost imigracije od kapaciteta zemlje ni na koji način ne smije da shvati odveć mehanički. Bilo bi skroz krivo mnijenje, da imigrant mora prije nego li dodje u Erec Jisrael da ondje nadje posve osigurano namještanje ili ugovor za posao. Ovakovo shvatanje učinilo bi svaku imigraciju nemogućom. Mora se uvijek da vodi računa o sposobnostima imigranata, da se iza dolaska u zemlju prilagodi i teškim životnim uvjetima. Od važnosti je. da li imigrant ima izgleda na opskrbne mogućnosti u dogledno vrijeme i pod danim uvjetima, a nc da već nacije gotovo opskrbilo vrelo. Stanovit: razmjer izmedju radnih mogućnosti u zemlji i broja stanovnika nc može se pustili * vida. Isto se tako ne može izbjeći pojavu, da u stanovito doba ima u Palestini nekoliko stotina nezaposlenih imigranata. Ovakovi rezervni radnici nijesu tako dugo opasni, dok se radi o neznatnim fluktuacijama. U svakom se imigracijonom pokretu opaža plima i osjeka. Ali nesi stematsko privadjanje imigracijonih masa bez obzira na kolonizacijone mogućnosti i sredstva Organizacije, bilo bi katastrofalno za same imigrante i za budućnost narodne domaje. Ne smije se ni časka zaboraviti, da većina naših useljenika dolazi u Palestinu bez sredstava. Ima na ravno medju njima i takovih, koji su u svojim prijašnjim obitavalištima bili pr: lično imućni građjani, ali im sada nakon izmjene njihovog novca sa visokom valutom u Palestini nije gotovo ništa ostalo, i Od prvog dana njihova dolaska' u Pale stinu mora Organizacija da se za njih 1 brine; mora da za njih plaća razne use- < Ijeničke takse, mora cfa ih za prve dane : opskrbi sa stanom i hranom u useljenič- j kim domovima, a katkada to traje i tje - i dne; mora da se pobrine za liječničku po- i moć, mora da im traži posao, da ih op- i skrbi čadorima. mobilnim kuhinjama itd. t K tome dolaze ogromna sredstva, koja su potrebna za radna poduzeća sama, u s kojima se imadu useljenici da zaposle, c kaošto su gradnje kuća, cesta i puteva, j amelioracija zemlje, pošumljivanje i sli- s čno. Ali ne trebaju samo neimućni uselje- $ nici pomoći Organizacije, ne mogu se ni c imućni useljenici u novoj zemlji prepustiti i njihovoj sudbini. Ako je detajlista s malim ji
, kapitalom, tad treba zajmova od institu) čija organizacije, da uzmogne započeti i svojim poslovanjem; treba graditi kuću i itd. dok postane samostalan. Ako je imi: grant kapitalista, tad mora takodjer da ; se služi raznim informacijonim uredima, i koje uzdržava organizacija, zatim školai ma i sanitarnim uredbama, koje ne mogu . da urede privatne osobe. Ali ako se i gornji pogled na imigraciju u Erec Jisrael ukazuje kao obični proces prebacivanja ljudi bez mjere, koji ne računa sa sredstvima organizacije i s uvjetima zemlje, to je on kriv i opasan, ali nije ništa manje pogrešno drugo oprečno stajalište, koje najčešće susrećemo u onim jevrejskim slojevima, koji stoje na strani aktivnoga cijonizma, a često i kod nekih cijonista, koji hoće da budu hiperpraktični. Prema njihovom mnijenju mogli bi u prvo vrijeme samo izabranici poći u Palestinu, jer Palestina ni pod koji način ne može bar prvih godina da bude jevrejska imigracijona zemlja, koja bi mogla da prima velik dio jevrejskih emigrantskih masa. Da to nije ispravno, dokazuju jasno činjenice zadnjih godina. Već sad se u poratno vrijeme uselilo 20.000 emigranata i to pored svega što su još svježe bile rane zadate zemlji ratom i ako kolonizacijom) djelo nije bilo spremno, a zemlja je godinu i pol stajala pod vojničkom okupacijom, koja onemogućuje pravu imigraciju. Broj jevrejskih emigranata iznosi u zadnje vrijeme 800 do 1100 mjesečno. Ako pomislimo, da broj židovskih emigranata u Argentiniju —■ prema mišljenju svih jedna zemlja za emigraciju nije zadnjih godina prekoračio godišnje nekoliko tisuća, jasno je, da broj imigranata' u Erec Jisrael kao u početnoj perijodi nije neznatan. Naravno da je pri tome igrao veliku ulogu entuzi-. jazam i požrtvovnost naših halucim. U nijednoj zemlji ne bi naši emigranti podnijeli toliko poteškoća s tolikom strpljivošću, a drugi emigranti za Erec Jisrael sigurno to ne bi podnosili. Kako je poznato, budžet je cijonističke organizacije za kolonizaciju i imigraciju u Erec Jisrael, kako je primljen na zadnjem kongresu, minimalan, izračunati za najnužnije, što valja u narednoj godini učiniti u Erec Jisraelu. U tom je budžetu predvidjeno 140.000 funti šterlinga za izdatke imigracije u užem smislu t. j. za troškove, koje ima organizacija da snosi za imigrante prije no što su našli stalnu udjelbu za rad * od te svote ima da se 50.000 funti potroše za stari jišub. Ali u istinu nije samo ovih 140.000 funti odredjeno za uzdržavanje i razvitak imigracije u Erec Jisrael. već cijeli budžet od 1 i pol milijuna funti šterlinga služi toj svrsi. Jer što drugo znače svi kolonizacijom poslovi, ako ne olakšanje i omogućenje imigracije u Erec Jisrael? Da je ovaj minimalni budžet osiguran, bilo bi moguće da dovedemo u narednoj godini 25 tisuća židovskih imigranata u Palestinu. < Taj broj nije neznatan i to ne samo sa i stajališta kolonizacije, već i sa stajališta i olakšanja procesa emigracije znatnog di- i jela židovskih imigrirajućih masa. koje i sad uzalud kucaju na zatvorenim vratima j gotovo svih imigracijonih zemalja. Ali ■ ovih 25 000 židovskih useljenika, svršte- i ni i kolonizirani u Erec Jisraelu, znače i još mnogo veću potencijalnu masu budu- i
ćih imigranata. Poznato je, đa je najbolji agent za imigraciju sam dobro smješteni imigrant, a osobito se to vidi kod Židova, koji najviše drže vezu sa svojini rodjacima i nakon što se naselio u novoj zemlji. Najvažniji faktor za povećanje židovske emigracije u Ameriku bili su sami imigranti, koji su, čim su se smjestili u novoj zemlji, pomalo doveli onamo svoje rodjake. Isto opažamo već sad kod imigracije u Erec Jisrael. Već sad polazi velik dio imigranata ti Erec Jisrael na temelju poziva rodjaka i prijatelja, koji su prije u zemlju došli, a ova će progresivno rasti s daljnjim lazvojem Erec Jisraela. Jedini uvjet da se omogući gore spomenuti broj emigranata za Palestinu u narednoj godiitl je osiguranje financijalnih sredstava. Svaki dio toga budžeta znači drugim riječima osnutak hiljadu novih židovskih domova u Erec Jisraelu. Nikakove druge smetnje ne mogu i ne će biti na putu imigrantima. Istina je, još uvijek oficijelno postoje ograničenja za židovsku imigraciju u Pa-' lestinu. koja su stala na snagu iza nemira od 1. maja u Jafi. Ali kako je već javljeno, bit će sve ustanove o imigraciji revidirane i postoji nada, da će se ukinuti većina ograničenja Moramo reći, da se i kraj sadašnjih ograničenja mogu dovesti hiljade svježih imigranata u zemlju, ako imadcmo sredstva za njihovo zaposlivanje. Prošle godine dobda je cijonistička organizacija pravo da preseli u Palestinu 16.000 obitelji (to znači nekoliko desetak hiljadu duša) pored onih, koji mogu da odu na svoju vlastitu odgovornost,. Pa ako broj emigranata nije bio veći od 10 tisuća duša, tad je jedini uzrok tome, što organizacija nije imala nužna sredstva da zaposli veći broj imigranata. Treba da je svakome jasno, da ključ k široj židovskoj imigraciji u Erec Jisrael ne leži poglavito u ovoj ili onoj odredbi iz Londona ili Jeruzalima. već u nastojanju svih židovskih centara da osiguraju sredstva, o kojima zavisi kolonizacija u Erec Jisrael Pretežiti dio židovske emigracije stoji u odnošaju rastuće progresije prema tim sredstvima. Kad bi bio osiguran i onaj minimalni iznos, što ga je zadnji kongres odredio ne bi najveća, očekivanja židovske imigracije u Erec Jisrael bila preoptimistička.
Zaštita manjina na mirovnoj konferenciji u Genovi
U češkom listu »Prudy« objelodanio je Stjepan Osusky, čehoslovački poslenik i opunomoćeni ministar, članak pod gornjim naslovom, koji potanko razlaže postanak i razvoj ideje zaštite narodnih manjina. Donosimo izvadak iz toga članka, koji nas kao jevreje naročito zanima. (Ured.) Predsjednik Wilson stavio je na mirovnoj konferenciji predlog, da se novim državama kao i onima, koje su u velikom opsegu proširile svoje područje, nametnu medjunarodne obveze o zaštiti narodnih manjina. Ove obveze znatno su se proširile prema onima na berlinskom kongresu, jer obuhvaćaju osim vjerske slobode i slobodu narodnosti i rase. Ova misao nije nastala u Americi, premda ju je Wilson na konferenciji zastupao, jer ju amerikanizam ne poznaje, ona je jevrejska mi-
2
»ŽIDOV.
BROJ 11.