Židov

ŽIDOV

GLASILO ZA PITANJA ŽIDOVSTVA

Audijencija dra. Welzmanna kod predsjednika Milleranda

Predsjednik M i 11 e r a n d primio je predsjednika svjetske cijonističke organizacije dra. Hajima W e i z m a nn a. koji je bio u pratnji jednog odličnog francuskog cijonistc, u odulju audijenciju. Millerand je ponovno izjavio blagobotno stajalište francuske vlade prema osnutku židovske narodne domaje u Palestini i tom zgodom tražio jamstva za držanje cijo-

nizma praina svetim mjestima. Dr. H. Weizmann izjavio jc svečano, da cijoniste sami žele, da prepuste uredjenjc toga pitanja velikim silama. Cijoniste bi se radovali, kad bi povoljnom rijcšcnjn mogli doprinijeti svojim silama. Predsjednik Millerand jc u razgovoru izjavio želju, da bi rado vidio učestvovanje francuskih Židova na obnovnom djelu u Palestini.

ganizacije, potrebno je, da vodstvo imadc čvrsti oslon u broju organizovanih cijonista, šekelista. Šekel je mjerilo naše životne energije, ustrajnosti i volje. Uspjela šekel-akcija je najveća sadašnja potreba organizacije, a uspjeti će samo onda, ako će mjesne organizacije točno funkcijonirati. Zato je potrebno, da omladina svojom snagom i voljom podupire, a gdje je to potrebno opet obnovi mjesne organizacije.

Dr. Nikola Toluatier.

Mjesne organizacije i omladina

Ovdje valja progovoriti o jednoj činjenici bez ikakovog üblaživanja ili poIjepšavanja: o neradu u našim mjesnim organizacijama. Na ovome mjestu je već često bilo govora o toj temi, pa su i izneseni razni predloži pojedinaca i direktive vodstva, kako bi se tome neradu stalo »a kraj. Apeliralo se na odlične članove mjesnih organizacija, da reorganizuju rad stvaranjem minjanim i da ga udese prema rezolucijama, iznešenim na sarajevskom kongresu. O uspjehu ili neuspjehu ove pokušane reorganizacije još ne možemo govoriti, jer nije proteklo još dostatno vremena, da se evidentira provedenje reorganizacije i da se pokažu njezine posljedice. Uzroke nerada mjesnih organizacija valja tražiti u socijalnom životu, a naročito pomanjkanju pravoga jevrejskoga milieua. Pooštrena borba za opstanak imade svoje psihološke posljedice, koje vanredno uplivišu na pojedinca, dok se ovaj nije aklimatizirao ovom pojačanom zahtjevu za povećanjem sopstvene energije. Ove činjenice zavisne su o općem političkom i ekonomskom milieu, pa ne ćemo pobliže analizovati refleksivne učinke tih prilika na svakoga člana naše zajednice. Svakako možemo ustvrditi, da ove prilike u tolikoj mjeri ne otešćavaju rad jednoga velikoga dijela naše osviještene jevrejske mase, naše omladine. Problemi omladinskoga rađa sasvim su druge naravi, pa ne vidimo nikakove stvarne zapreke, da bi omladina mogla potpuno udovoljavati zahtjevima, -koje na nju stavlja vodstvo našega pokreta. Još pred godinu dana bilo je pitanja, koja su se ticala omladine, što nijesu bila pročišćena, te su nastajale radi toga razne kolizije, koje su zaprečivale intenzivan rad omladine. Medjutim su vodstva S. C. J. i S. Ž. O. U u tim pitanjima Postigla potpun sporazum prema kojemu -' e omladini ostavljena potpuna autonomija u kulturno-ođgojnim pitanjima, dok će uopće cijonističke akcije rukovoditi egzekutiva S. C. J. uz naročitu saradnju

stručnih ureda organizacije. Da bi se prepriječili prelivati mjesnih organizacija u autonomiju omladine stvorene su na pretprošlom kongresu u Zagrebu rezolucije, kojima se ovakovi prelivati osu djuju. Čini se, da omladina nije ispravno shvatila ove zaključke, jer opažamo, da njezina suradnja u mjesnim organizacijama, osobito oko pobiranja šekalim, sabiranja za Narodni fond i organizacije Keren Hajesođa nije onolika, kako smo to mi omladinci sami. očekivali. Držali smo i držimo, da omladina osim svojega omladinskoga rada može i mora da radi unutar mjesnih organizacija. O važnosti ovoga rada bilo je opetovano govora i na sletovima, i u okružnicama S. Ž. O. U i u »Oideonu«. Otvoreno ćemo reći: mi se nadamo obnovi i ozdravljenju mjesnih organizacija samo potpunom, ustrajnom i skladnom saradnjom omladinaca. Iz prošlih dana znademo, kako silno i povoljno je omladina znala uplivisati na svoje starije. Čitav?- rad naše omladine od prevrata ovamo bio je upravljen nu stvaranje zdravoga i jakoga tipa omladinca. Zar u omladini nijesu još sabrane dostatne energije, da na čvrstoj bazi kulturnoga i ćudorednoga preporoda pojedinca djeluje na starije? Omladina se mora čuvati nastranosti, na koju prema prirodi i biću omladinstva naginje. Športska psihoza, koja nam je umrtvila puno omladinaca, mora se po bijati zdravom sintezom fizičkoga i duševnoga preporoda Omladinu čeka teška, velika i dostojna zadaća, da nam održi i ojača mjesne organizacije, te stanice našega pokreta. Spomenuli smo u uvodu, da prilike mnogo oteščavajn rad gradjanskih članova organizacije; tu može pomoći samo ojačanje jevrejske svijesti, koju mora pobuditi omladina. Pobiranje šekalim, ovo mjerenje naše snage, valja da omladina shvati savjesno i ozbiljno. Šekelom se zavjeruje ponovno svaki pojedinac, da je bezuslovni Jevrejin. član cijonističke organizacije. Upravo danas, kada neodgovorni elementi nastoje potkopavati ugled i snagu naše or

Velika skupština u Berlinu

Povodom sjednice Akcijonog Odbora održala se n Berlinu velika skupština u »Scala«. Dvorana bila je puna svijeta, a članovi cijonisličkog vodstva srdačno su pozdravljeni. Nakon pozdrava predsjednika Saveza njemačkih cijonista, dra. R o.s e n ber g a, govorio je član amerikanske Egzekutive Judge Rosenblatt, koji isporučuje pozdrave amerikanskih cijonista, te naglašuje da mora postojati intimna saradnja izmedju pojedinih zemalja. Svaka cijonistička grupa ima svoje znamenovanje i svoj rad, a svi zajedno imademo neizmjernu zadaću, da izgradimo zemlju, pa smo u tu svrhu uzeli kao sredstvo sistem oporezovanja u instituciji Keren Hajcsoda. Amerika shvatila je važnost Keren Hajesoda, a isto tako i Njemačka. Berlin i NewVork pružaju si ruke i vežu se na zajednički odgojni rad, da odgoje cijeli židovski narod za misao maasera za Keren Hajesod. Iza toga govorio je dr. Solovc j č i k, (Kowno) čiji govor donosimo u izvadku : Židovsko društvo bavilo se godinama mišlju, da li židovstvo kao takovo još ima budućnost, i da li je tome židovstvu još dana mogućnost daljnjeg razvoja njegovih stvaralačkih sila. Tome nasuprot stajala je ideja asimilacije. Nacijonalna ideja u židovstvu borila se s idejom asimilacije. Nabačeno je pitanje, koja će od njih nadvladati. Na taj glavni problem vezao se cijeli niz drugih problema. Bili su to problemi ocijenjivanja. U argumentaciji oko ovih problema sve više je prodro faktor, koji smo stvorili našom narodnom voljom, faktor nbvog židovskog narodnog života u Ercc Jisraelu. Mijenja vremena, historijski dogadjaji zadnjih godina promijeniti su situaciju. Živimo danas u sasvim drugoj zbilji i na polju židovskog opstanka. Svi su se narodi probudili novom životu. Danas nema više govora o tome, da narodnom životu židovstva prijeti propast. Naprotiv na cijeloj fronti židovske zajednice vidimo neočekivano razvijanje narodnih snaga, a asimilacija kao ideologija je mrtva. I sada kraj promijenjene situacije, kako ćemo se držati prema Palestini? Odkad smo se dijelili od kolijevke našeg narodnog života židovski narod i židovska zemlja imaju svoju povijest. Židovska zemlja doživila jc svoju povijest nezavisno od onoga naroda.

GOD. VI.

UPRAVA 1 UREDNIŠTVO: ZAGREB, ILICA BRO) 31 111. KAT. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU.

Poštarina plaćena m gotovom.

ZAGREB, 31. marta 1922. 2. nišana 5682.

PRETPLATA : GODIŠNJE K 120, POLUGOD. K 60, CETVRTGOD. K 30, POJEDINI BROJ K 4.- IZLAZI SVAKOG PETKA.

BROJ 15.