Židov

Ali ako me budete upitali, da Ii sam zadovoljan ovim napretkom? odgovorit ću, što će i svaki cijonista a naročito član Egzekutive : n e ! Pa da je naš napredak 20 puta veći, mi još uvijek ne bismo bili zadovoljni, jer je to zaista ništa u razmjeru prema onome, što još trebamo.

Tiberias danas i u budućnosti

Od I. Snowman!n. Geografski položaj Tiberiasa je od vanredne ljepote. Grad uzdiže se na zapadnoj obali Genezaretskog jezera, na kraju jednog zaobljenog zatona. Na obalama jezera prostiru se visoki valoviti brežuljci, koji tu i tamo dosižu visinu od 800 do 1.000 stopa. Dok na sjeveru bliješte snijegom zastrti vršci Karmela, leže na jugu, na protivnom kraju zatona, glasovite termalne kupke. Tiberias je bio i jest od pamtivijeka židovski grad. Broj nežidovskih stanovnika u njemu i danas je neznatan. Do pred kratko vrijeme bilo je zabranjeno podizavanje zgrada izvan starih zidina. Time stvoreno je u građu stanje prenapučenosti, koje se jedva može riječima da opiše. Cesta i ulica u evropskom smislu u opće nema. Nema izraza, kojim bi se samo približno mogli označiti strmi prolazi, koji se vijugaju izmedju i ispod kuća. Sto više »ulica« ili »prolaz« su u ovom slučaju pretjerane oznake; najispravnija poredba bila bi sa podzemnim galerijama mravinjaka. Nikakovo vozilo ne može da prodre u ovaj labirint. Male mazge nose u košarama tovar i kad ih susrećeš na njihovom putu kroz nejednako taracane spojne prolaze, moraš se uz zid prisloniti, da im omogućiš prolaz. Odasvud struje mirisi, koji strašno zaudaraju, znak nedostatnih sanitarnih uredaba, a blijeda koštunjava lica djece odraz su nezdravih prilika u gradu. Ali Tiberias ne će dugo takav ostati. Prilike iza rata dočarale su u glavama nekolicine gradjana vizije o jednom lijepom gradu i neke od ovih vizija upravo se sada privadjaju u zbilju. Na sjeveru staroga Tiberiasa stečen je naime široki komad zemlje, koji u nesravnjivoj ljepoti teži 400 stopa nad površinom Genezaretskog jezera i sa svojom brdovitom pozadinom potsjeća na jedan amfiteater. I u ovom übavom kraju podići će se moderni grad usred vrtova, kako ih je zesnovao prof. Gcddes, glasoviti graditelj gradova. Već danas ima ondje jedan grad čadora, u kojemu stanuje mala četa halucim. Ovi mlađi ljudi i djevojke obavljaju težak rad kod gradnje drumova i drvoreda, žila kucavica novoga grada. Zaista je veličanstveno promatranje ovoga djela. Ljudi dobroga odgoja i navikli Sdobromc životu obavljaju ovdje težački posao sa predanosti i ljubavi, koja zadivljuje. Mlade djevojke obavitih glava sa velikim zaštitnim rupcima protiv vrućih sunčanih zraka, sjede na kamenim gomilama i tucaju s kladivom veliko kamenje, koje se upotrebljava za taracanje novih cesta. Druge djevojke i žene bave se u kuhinjama ili vode brigu o razne kućne poslove radničkog tabora. Tu ali i nema nikoga, koji ne bi bio prožet osjećajima najviše ljubavi za domovinu. Ta oni izgradjuju svoju zemlju. Njihov je život slikovit i romantičan. Oni rade teško, ali iza obavljena posla skupljaju se u velikim zajedničkim jcsfvionicama i prostorijama za razonodjenje, gdje se na razne načine zabavljaju, dapače i plešu. Saobraćajni jezik gotovo isključivo

je hebrejski. Zarade radnika dolaze u zajedničku blagajnu, iz koje se pokrivaju svi iroškovi zajednice. Novi grad usred vrtova bit će od zasebnog čara, ne samo radi osobite podesnosti njegova plana, koji predvidja mnogobrojne javne bašte, široke drvorede i prekrasne trgove za gradske i vladine zgrade, nego i radi njegova položaja u jednom kraju, koji je već sam po sebi ogromni prirodni vrt. Sva doljnja Galileja, ma da je bez drveta, neobradjena i nenastavana, tvori najdivniji vrt pravi raj. U blizini Tiberiasa ima višđ židovskih kolonija, neke od njih od priličnog znamcnovanja ; ali neobradjena područja tako su prostrana, kolonije razmjerno tako malene i razasute, da kod tačnc procjene zemlje jedva dolaze u obzir. Ima ali mnogobrojnih znakova za to, da ovo područje prije nije bilo samo gusto napučeno, već i najmilije boravište moćnih i bogatih onoga vremena. Treba samo proći pusti kraj, koji leži jednu milju južno od grada i skrenuli prema spomenutim vrućim vrelima da naidjemo na ogromne mramorne ili granitne stupove, koji ondje leže na zemlji i i još napola ukopani strše iz zemlje. Krasno isklesani kapiteli, koji su nekoć resili kraljevske zgrade i fragmenti iz mramora i alabastra svugdje se nalaze. Treba zemlju samo jednu do dvije stope duboko razgrnuti, da se razotkriju divne mozaikne plate, mramorne stube, temelji stupovima urešenih dvorana i druge gradjevine, koje imadu značaj palača. Lt blizini nalaze se neki osobito masivni fundamenti, koji su navodno spadali palači Tiberia 111., što ju je sagradio Herodes Veliki. Sve to dokazuje, da je Tiberias u starom vijeku bio grad palača, kojemu nema valjda na cijelomu svijetu premca. Prošloga ljeta je prof. Slou s c h u blizini termalnih vrela preduzeo nekoliko iskapanja i samo dvije stope ispod pov: šine otkrio ostatke jedne velike sinagoge i drugih zgrada, koje su od velikog židovskog i ar-< heološkog interesa. Vjerojatno je da se star: Tiberias protezao od kraja vrućih vrela do današnje gradske granice. Isprave doka-t zuju, da je uredba termalnih kupki u rimskd doba bila veoma luksurijozna. Vrela bez, sumnje posjeduju u velikoj mjeri ljekovit« djelovanje, napose proti reumatizmu zglo bova i stanovitim kožnim i živčanim bolestima. Zimsko podneblje u Tiberiasu je ugodnij< i blaže, nego li ono u najrenomiranijim I ječi hštima Riviere, a ljepota kraja ne može d< bude natkriljena. S ovim prirodnim predno stima morao bi Tiberias da postane zimskb lječilište i kupalište prvoga reda. Nu u ovaj čas je stanje vrela vrlo nepovoljno. Zidovi i prilazi su zaprljani. Zgrade su u posljednjem stadiju propadanja. Dr«na vrata i okviri prozora posve su istočoii, a uzalud ćeš na vratima tražiti bravo ili kvake, koje su već odavna nestale. Kažu, da je ondje nekada bilo privatnih kupapla, ali se čini, da dovodne cijevi već kroz itoIjeća nijesu popravljane ili čak nadomještene. Tako mora svatko, tko ondje raži liječenja da stupi u jedan veliki bazenJroji svakome stoji na raspolaganje. Lijcčni/kog nadgleda nema. Sredstava za reguliranje temperature vode takodjer nema. Neria ni toaleta, ni prostorija za pranje, naravJd ni prostorija za ohladjivanjc i oblačenje. Ali usprkos ovih neugodnih prilika dola je za zimske sezone iz sviju krajeva zemlji ljudi jatomice u Tiberias, da traže lijeka i oitravIjcnjc u glasovitim kupkama.

Od sviju mogućnosti, što ih Palestina pruža praktičnom ulaganju kapitala, ne može da bude privlačivija i rentabilnija, nego izgradnja moderne uredbe vrućih kupki u Tiberiasu, a u vezi s time morao bi se i sagra* diti doličan holel, koji bi pružao svaki komfor i sve udobnosti, koje moraju takove kupke da pružaju. Ovakovim poduzećem, koje bi se naravski moralo na podesan način upravljati, ne bi Tiberias stekao samo glas jednoga od najvećih zimskih kupališta, već bi i povoljno djelovao na sveopći napredak zemlje. (Jevvish CronicleJ.

Keren Hajesod WEIZMANN U FIRENCI.

Proi W e i z m a nn je nakon posjeta u Veneciji, gdje je bio svečano dočekan od tamošnjih djonista, stigao u Firencu Tim se povodom održala Keren Hajesod konferencija, kojoj su pribivale odlične židovske ličnosri iz Italije. Iza toga bio je svečan doček u sinagogi. Na konferenciji Keren Hajesoda postignut je potpun sporazum, te jc jednoglasno prihvaćen princip maascra, koji je bio doveo do spora u vodstvu talijanskih cijonista. Dne 24. aprila držao je prof. Weizmann u dvorani prefekture veliko predavanje o židovskom idealu i Palestini, kojemu je pored zastupnika civilnih i vojnih oblasti pribivalo brojno općinstvo. Predavanje učinilo je na slušatelje dubok dojam. Dr. Šmarja Levln u Južnoj Africi. Dr. Šmarja L e v i n. koji već kroz više mjeseca boravi po nalogu Egzekutive u Južnoj Africi, u velike je uspio kod židovskih masa. I unatoč teške ekonomske katastrofe, koja jc zadesila glavne židovske centre Južne Afrike uslijed nemira • štrajka, uspjelo je dru. Levinu, da i u tim predjelima nadje prijatelja za obnovnu misao. Sve općine, koje je mogao da zahvati, priredile su mu srdačan doček i prigrlile su svetu stvar. Dr. L.evin posjetio je Pretoria, Bloemfontain, Durban, Port Elizabeth i Kapstadt, gdje su mu priredili posebne počasti sve javne korporacije. Židovi tih gradova potpisali su velike iznose za Keren Hajesod. Visina obveza za prvu godinu iznosi 47.000 funti, pri čemu valja uvažiti, da se akcija za Keren Hajesod u Transvaalu, gdje stanuje polovica židovskog pučanstva Južne Afrike, nije mogla započeti uslijed štrajkaškog pokreta. Vodje južno-afrikanskog Keren Hajesoda drže,da će im uspjeti još prije odlaska dra. Devina povisiti iznose na 80.000 funti. Kampanja za Keren Hajesod u Belgiji. Kampanja za Keren Hajesod u Belgiji, koju je vrlo brižljivo pripravio Hans Kohn, vrlo se povoljno razvija. Na čelu židovskih općina u Belgiji stoji Antwer pen, te je komiteu .pristupio velik broj* najodličnijih Židova. Znatnu potpoiu rada donio je posjet dra. M o t z k i na od cionističke Egzekutive. Pod predsjedanjem T o 1 k o w s k o g a razložio je na brojno posječenoj skupštini dr. Motzkin važnost obnovnog djela za cijoniste i necijoniste. Nakon njega govorio je rabin A rn n i e 1. koji je govorio o kulturnoj misiji Židova u Palestini. Vodje Keien Hajesod-akcije uvjereni su, da će se-moći skupiti jedan milijun franaka. Rađ za Keren Hajesod u Njemačkoj Austriji. Židovski bankovni činovnici u

BROJ 20

»ŽIDOV*

3