Židov

jevrejstvo počelo u svim granama razvijati, i tražimo, da jevrejsko dijete upozna ievrejske vrednote pa onda tek, da si stvori sud o svom narodu. Hoćemo, da jevrejskom djetetu dademo uporište, da ne vrluda izmedju tndjih kultura, da se ne njime ponosno trpi i stvara, stidi više svoga jevrejstva. nego, da s vlastiti jezik, i kojem je staro jevrejstvo napisalo svoje duševno blago i sad ga Ponovno onet piše. Ne ćemo više, da se nčenje biblije usporedi sa učenjem latinskoga, kojeg se svaki učenik nerado sjeća. Bibliju treba opet tako čitati, da postane našom svojinom. Toga radi potrebno je, da jevrejski jezik zauzme važno nijesto u školskoj poduči. Ne indentificlfajte »jevrejski jezik« s rečenicama biblije, koje ste morali u školi na pamet nčiti. Jvrejski jezik podučava se metoda-

ma, kao i svi drugi moderni jezici. Dok se ta činjenica ovdje sa začudjenjem prihvaća, jevrejski jezik ima za sobom već 40 godišnju praksu u Poljskoj i Rusiji. Nije ni potrebno, da tako daleko idemo. U Beču postoji jevrejska realna gimnazija, u kojoj se posvećuje dnevno jedan sat učenju jevrejskog jezika. Isto tako je i u obim konfesionalnim osnovtnim školama, a pogotovo u jevrejskoj osnovnoj školi, u kojoj se i jedan dio ostalih predmeta predaje u jevrejskom jeziku. Oslanjajući se na te činjenice i polazeći sa stajališta, da jevrejski jezik potpomaže religiju, odlučila je školska komisija zagrebačke jevreiske osnovne škole, da se treba nekoliko sati u tjednu jevrejskom jeziku posvetiti. Princip je taj, da se obuka imade obavljati tako, da se dijete ne optereti. Dijete neka po mogućnosti nauči

jezik u školi, u kratko, treba podučavati po Berlitzovoj metodi. Radeći tim načinom, mogu se već opaziti prvi uspjesi toga rada, premda nije pružena ona mogućnost rada, koja bi se dala provesti bez opterećenja djece i bez oštećivanja ostalih školskih predmeta. Čini se. da još nije posve jasno, kako je potreban rad za jevrejsko dijete. Znanjem jevrejskog jezika nije samo olakšano učenje bibhije, nego mu se time otvaraju vrata, koja vode u divne dvorove stare i moderne literature. Uzgred zaustavit ću se još kod jednog pitanja, koje je bi;o već više puta predmetom điskuzije. Pitanje je to o sefardskom izgovoru. (Nastavit će set.

rabina, umjetnika 439 (302), be zzanimanja (uključiv žene i djecu 418 (318). Po imuštvenim okolnostima posjedovalo je ispod 20 funti šterlinga 1854 (uključiv sve članove obitelji bez vlastitog imetka), od 20—40 funti 473 od 40-100 funti 342, od 100-200 funti 277 od 200—500 funti 21 od 500—1000 funti, 5 preko hiljadu funti 5. Postotak onih, koji govore hebrejski, iznosio je 56%. Svim ovim iseljenicima podjelivao je pal. ured informacija, a gdje je bilo potrebno, pribavljao pravnu zaštitu, te ih pomagao kod uredjenja njihovih financijskih prilika. Za njihova boravka u Beču stanovala je većina putnika u domovima pal. ureda, samo stanovalo je u privatnim stanovima ili hotelima na vlastiti račun. Pal. ured ima sada 3 doma : jedan za muškarce sa 90 kreveta i jedan za žene sa 40 kreveta u građu, kao i jedan veliki novi dom na ladanju sa podjeljenim prostorijama za muškarce i žene (ukupno 150 kreveta) u okolici Beča. Potonji uredjen je tjekom zadnjih mjeseci sa velikim troškovima, koji su namaknuti prikupljanjem u tu- i inozemstvu. Kod njihova dolaska u Beč dočekaju ih činovnici pal. ureda na kolodvoru, te im pomažu kod uredjenja carinjenja i transporta prtljage. Prije nego dodju u iseljeničke domove bivaju u gradskim desinfekcijoninv zavodima desinfiscirani i tek nakon 24 sata nastanjeni u domovima. Prije njihova odlaska iz Beča moraju se podvrći liječničkoj pregledbi. Sanitarna služba proteže se 1. na konačišta, 2. na desinfekciju ljudi i materijala i 3. na predgledbu putnika u pogledu njihove sposobnosti za putovanje u Palestinu i njihove radne sposobnosti, te na liječničku pomoć u slučaju oboljenja. Za liječničku njegu u lahkim slučajevima stoji na raspolaganje jedna soba u gradskom domu. U težim slučajevima privadjamo bolesnike njezi u bolnici, kod česa su pacijenti djelomično sami snosili troškove, djelomično na trošak pal. ureda, a djelomično besplatno bili smješteni u bolnicama. U bolnicama smješteno je 20 iseljenika od ovih je 8 operirano. 60 haluca je ambulatorno liječeno po cijonističkim liječnicima. Hranu davao je pal. ured samo onda, ako su iseljenici radi neskrivljenoga oduljega.boravka u Beču svoju gotovinu potrošili. O teškom položaju, koji je nastao usljed zabrane useljivanja mjeseca svibnja 1921., kad je u Beču radi toga zadržano više od 900 putnika za Paestinu, izvješteno je u izvještaju cionističke egzekutive XII. cijon. kongresu u Karlovim Varima. U ono je vrijeme pal. ured stotinama ljudi kroz mjesece davao besplatno hranu i opskrbu.

Novčani prilog za put davan je od prvog januara 1921. do 31. marta 1922. 559 osobama. Ovi se prilozi davaju putnicima na založnice. Putnici za Palestinu, koji ne putuju iz Beča, već samo prolaze kroz Beč, podjeljuju se putni prilozi samo u naročitim iznimnim slučajevima. Sa osobitim interesom pratio je a i podupirao pal, ured nastojanje »Organizacije haluca za Austriju« u pogledu zanatlijskih i poljoprivrednih mogućnosti izobrazbe za iseljenike u Palestinu. Tako je obrazovan brzojavni tečaj sa 12 učesnika u okviru državne brzojavne škole. Osim toga postoji jedan elektrotehnički tečaj sa radionom (20 -učesnika), kao i jedna bravarska grupa (12 učesnika), koji se teoretski izobražavaju u jednom tečaju, koji je obrazovan u organizaciji haluca za Austriju, a praktički djelom u privatnim poduzećima, djelom u bravarskoj radioni »Židovskog ureda za promicanje obrta« 25 haluca izobražavaju se u tri poljoprivrednih grupa u okolici Beča. Svijetski savez »Hehaluc«, koji ima svoje sjedište u Beču osnovao je graditejski tečaj za 40 osoba. Učesnici ovoga tečaja stanuju u domovima pa. ureda. U zadnje vrijeme počeo je pal. ured, da na temelju naloga za kupnju ili naloga departmana za trgovinu i industriju kod cijonističke egzekutive u Palestini, uspostavi trgovačke veze izmedju Bečkih i Palestinskih tvrtka, te nastoji da ovu granu svoga djelovanja dalje izgradi. Novčana sredstva za podupiranje halucim u istaknutim smjerovima mora pal. ured da namakne vlastitim sabirnim akcijama u tu- i inozemstvu. Stoga se pal. ured u decembru pr. g. obratio na neke žadovske pripomočne organizacije i cijonističke zemaljske saveze,, napose one koji leže po strani od puta, kojim polaze palestinski iseljenici, s molbom, da mu stave na raspolaganje sredstva za njegovo pripomočno djeovanje. Na žalost mora pal. ured da ustanovi, da se samo neznatni broj organizacija ovoj molbi odazvao, pa stoga ponavlja odnosni svoj apel na ovome mjestu.

Keren Hajesod

Izjava američkog predsjednika. Predsjednik Saveznih država Amerike, Harding, upravio je sekretaru Keren Hajesoda, Newmanu, slijedeću izjavu : »Veseli me, da Vam mogu saopćili, da odobravam nastojanje Palestinskog Obnovnog Fonda (Keren Hajesod) sa ciljem obnove Palestine kao domaje za židovski narod i želim Vam u tome radu mnogo sreće. Ja sam

cd uvijek i s razumnim kao i osjećajnim interesom promatrao osnovu obnove Palestine, pa se nadam, da će nastojanja, koja se u tu svrhu preduzimlju u ovim i u drugim zemlja-' ma uroditi najvećom mjerom uspjeha. Vama odani

Warren G. Harding«

Napredak Keren Hajesod kampanje u Newyorku. Za prve dvije nedjelje Keren Hajesod-kampanje u Newyorku skupljen je iznos od pol milijuna dolara u gotovome i na obvezama. Povodom prijema rezolucije Lodgea u amerikans'kom senatu izdala je uprava Keren Hajesoda proglas, u kojem se pozivlje amerikansko židovstvo, da u slavu toga đogodjaja namakne jedan milijun dolara više, no što je prije bilo preliminirano. Dne 31. maja bit će naročita slava, na kojoj će vjerojatno učestvovati mnoge visoke ličnosti sa strane vlada. Keren Hajesod uspjesi u Indiji. Keren Hajesod misija dr. henziona u Indiji imala je vrlo dobrih uspjeha. Do sad dano je u gotovom i u obvezama 100.000 rupia (7000 funti sterlinga). Ugledan član ovdašnje općine priposlao je anonimno 30.000 rupia. • Palestinska rezolucija ujedinjenih engleskih sinagoga. U vijeću ujedinjenih sinagoga predložio je S. Naum a n, tajnik engleske mizrahij organizacije, rezoluciju, da se ovlašćuje subkomitej, koji ima da provede promjenu statuta, da može primiti u statut odredbu, kojom se vijeću ujedinjenih sinagoga dade pravo, da od svojih članova übire dragovoljne odnosno prisilne prinose za stvaranje gospodarskih i socijalnih uvjeta u Palestini. Veliki uspjesi šmarjahu Levina. Iz Johaninsburga j&vljaju, da je boravak Šmarjahu Levina u Južnoj Africi bio od velikog uspjeha za Keren Hajesod i za sve palestinske institucije. Prije svoga odlaska primio je dr. Levin od mr. S c h w ar t za P Kapstađtu dar od 5000 funti sterlinga za osnutak katedre za jevrejsku literaturu na universitetu u Palestini. Heren Hajesod u Chile. Posjet dr. Wi-len s k og a kao zastupnika Keren Hajesod direktorija imao je potpun uspjeh. I kraj malenoga broja židovskoga pučanstva u zemlji, te pored toga, što u zemlji nema bogatili Židova, ipak je uprava Keren Hajesoda za Chile doznačila u London 100000 pesesa. Izvještaj iz Chilea ustanovljuje, da su svi Židovi dali maaser od

BROJ 23.

»ŽIDOV«

3