Židov
To sam prospavao i nalazim, da Nevvlinski ima pravo. Mogu dapače da iz ove promjene izvučem novu korist. Ja mogu i hoću u Carigradu reći, da uvjeti moraju ostati apsolutno tajnima, jer da moratp ponajprije moj komite u sve uputiti. Time spriječavam, da eventualno Montagu ili E. Rothschild protestuju protiv mojih predloga. Dodjem li ali, jak uslijed pregovora sa sultanom u London, to ću proturati sve što hoću. Eventualno ću stupiti u kontakt sa Barnatom. * Bierer mi je u Sofiji rekao, da je Edrrt. Rothschild prije nekoliko dana odaslao svoga zastupnika u Carigrad, da ponudi sultanu novaca za dozvolu dalnje kolonizacije. Bi li to imao da bude šahovski potez proti meni? 16. juna, Carigrad. Newlins<ki je za našu stvar od vanredne vrijednosti. Njegova se spretnost i predanost ne može dosta da pohvali. On će morat da primi izvanrednu nagradu. Jučer poslije podne stigli smo u Ca-
rigrad. Na stanici dočekao nas barun B. Popper iz Beča, uz dva ovdašnja novinara, s kojima Nevvlinski raspolaže. Paše, koji su s nama putovali i već prije dolaska preobukli u galu, da odmah posjete sultana, bili su dočekani od čitavog skupa ljudi. Provezli smo se kroz ovaj začudni lijepi, prljavi grad. Bliještavi sunčani sjaj, šareno siromaštvo, zgrade u raspadanju. Sa prozora Hotel Royala izg'ed na Zlatni Rog. Kuće na obroncima brežuljaka stole u zelenilu, i pričinja se. kao da izmedju kamenja raste trava... kao da odroda opet osvajava ovaj grad, koji propada. * Newlinski je ovdje veoma ugledan i uplivan. Kao što prama Ziađu i KaTatheodoryu, s kojima smo se vozili, tako je njegov položaj i prama mnogim velikim Turcima. Odmah pošto se presvukao odvezao se u Jildiz Kiosk. Otpratio sam ga onamo. Ulični život je začudo siromašan i vedar. Zastrti haremski prozori na kućama su dražesna tajna. Iza njih naišao bi sigurno na razočaranje. Divan je pogled na Bosoor pred bije'om palačom Doima Bagdže.
Židoti iskreni pođupiraielji stvari slobode. Predloženi plan (izgradnja Palestine) pruža židovskome narodu priliku, da te svoje velike sposobnosti posveti izgradnji i održanju vlastite domaje. Uvjeren sam, da narod Sjedinjenih Država ne će propustiti, a da ne pruži ozbiljnu i pravu pomoć, koja je potrebna, da se postigne potpun uspjeh«. Osnutak Keren Hajesođ komiteja u Parizu. Zadnjih dana mjeseca maja održala se kod Josefa Aschera, uglednog francuskog cijoniste, konferencija za osnutak neutralnog Keren Hajesod odbora za Francusku. Konferenciji pribivali su dr. Leon ZađocK a h n, Fernand Corcos, Henri Prague, Soif e r, Henri Bodenheimer, Krischew s k y. dr. Fildermann, H. Z1 atopol j s k v, M. Alejni k o f f, Buchm i 11, Jarblum i Braunstein. Sakupljeni izabrali su komitej, koji se sastoji iz cijonista i necijonista i izradili su odmah radni plan za veliku kampanju medju francuskim Židovima. U upravu odbora izabrana su ova gospoda: dr. Leon Zadoc-Kahn predsjednikom, narodni zastupnik Bl u m i L We i 1 potpredsjednicima, Josef Asc h e r blagajnikom. Odmah nakon konstituirajuće sjednice započeli su pregovori s odličnim francuskim Židovima, tako da u najkraće vrijeme možemo očekivati intenziviranje rada za Keren Hajesod u Francuskoj. Keren Hajesod-kampanja u Americi. Iz Ne\vyorka javljaju, da Keren Hajesodkampanja u Americi lijepo napreduje. Sabiranje u samome Newyorku produljeno je do sredine jula. Kampanja u Filadelfiji donijela je u prvom tjednu 75 tisuća dolara. Sad je započela velika akcija i u svim državama južne Amerike, gdje kampanju vode članovi cijonističke delegacije dr. Qolds t e i n i kolonel Pa 11 ers o n.
Iz židovskog i cijonističkog svijeta
Jubilej Adolfa Pollaka. Prije nekoliko dana navršilo se 25 godina otkako .je Adolf Pol lak stupio u službu cijonističke ideje. Do buknuća rata radio je kod
centralnog organa u Berlinu. Njegova revnost, vjernost i njegov upravnički talenat mnogo su doprinijeli, da se list riješi najtežih financijalnih briga. Iza rata stupio je kao tajnik u glavni ured Židovskog Narodnog Fonda, te se bavi organizacijom i propagandom za zemlje srednje i jugoistočne Evrope. Njegova velika inaeligencija i radna volja, njegova čednost i nadasve simpatično biće pribavilo mu je svagdje mnogih prijatelja i štovatelja. Adolf Pollak je jedan od najtemeljitijih poznavaoca cijonističkog pokreta i svih njegovih institucija, te je često pisao vrlo informativne članke o povijesti i o razvitku cijonističkog pokreta. Našem odličnom sumišljeniku, kojega će se sigurno sjetiti učesnici zemaljske naše konferencije, srdačno čestitamo sa željom, da još dugo uzmogne stavljati svoju prokušanu silu u službu njemu tako omiljelog Židovskog Narodnog Fonda. Novohebrejski kao neobligatan predmet na srednjim i gradjanskim školama u Čehoslovačkoj. Ministarstvo za nastavu i narodnu prosvjetu javilo je Židovskom Narodnom Vijeću, da dozvoljava pod izvjesnim uslovima uvedenje novohebrejskog jezika kao neobliga tan predmet na srednjim i gradjanskim školama. Židovsko Narodno Vijeće obratilo se na sva ona mjesta, od kojih očekuje aktualno zanimanje, da priprave za narednu školsku godinu sve, što je potrebno. Židovsko Narodno Vijeće poziva sve faktore, koji nijemi primili ovakav dopis, a voljni su, da saradjuju pri uvedenju novohebrejskog, da se odmah stave u vezu sa Židovskim Narodnim Vijećem u Pragu. (Selbstwehr.) Zaključci židovskog amerikanskog Kongresa. O židovskom kongresu u Americi, 'kome je predsjedao dr. Štetan Wie s e i Natan Stra u s s, kao i o stvorenim rezolucijama glede palestinskog mandata i židovskog svjetskog kongresa, izvjestili smo već u prijašnjim jevima. Opširna se debata razvila o pitanju komiteja židovskih delegacija u Parizu. Mnogi su držali, da je pariški komi-
tej izvršio svoju zadaću, jer kla.izuie o jednakopravnosti i zaštiti narodnih manjina u mirovnim ugovorima osiguravaju prava Židova kao gradjana i naredne manjine u pojedinim zemljama Sokolov je u oduljem govoru razlomio, da pariški komite na žalost još nije postao suvišnim, jer se prava, koja su ustanovljena u mirovnim ugovorima, moraju primiti u ustav pojedinih zemalja i postati zbiljom. Donde ostaju sve te klauzule o pravnoj zaštiti u mirovnim ugovorima samo mrtva slova. Pariški komite] morat će i nadalje kao stražar biti na svom mjestu, te upoznati Ligu Naroda i druge diplomatske konferencije sa materijalom o pravnim povredama protiv Židova u pojedinim zemljama, te odlučno tražiti popravak nepravde. U tom smislu odlučio je kongres da nadalje podupire opstanak pariškog komiteja, te je pariškom komiteju votirao godišnju subvenciju od 6000 dolara. Zaključak o pripravi židovskog svjetskog kongresa ima najjače uporište u činjenici, da se amerikanska pripomoćna akcija u Evropi te obnovni planovi za evropsko židovstvo oštro kritikovali. Židovi Evrope moraju dobiti mogućnost da sudjeljuju kod provedenja svih tih akcija. Židovski svjetski kongres imao bi se baviti riješenjem mnogih drugih pitanja, koja se tiču ukupnog židovstva. Tako prije svega pitanjem iseljivanja, uspostavom židovskih škola, koje su zatvorene bile usljed rata, praktičkim potrebama škola i uzdržavanjem istih. Duge debate izazvalo je litavsko pitanje. Događjaji u I itavskoj teško je iznenanjenje za židovstvo. Ogorčenje nad postupkom litavske vlade pokazalo se u oštroj formulaciji protestne rezolucije. Konačno stvoren je zaključak, da se izabere komitej, čija je zadaća, da dovede do izmirenja izmedju obih cijonistiČkih tabora u Americi. Veliko je pitanje, da li će uspjeti, da se premosti jaz, koji dijeli oba ova smjera. Konferencija za cijonističke teorije, fj. C. B.) Članovi cijonističke Egzekutive Leo Mo t z k i n i dr. S o 1 ov e j či k razaslali su cirkularni poziv za konferenciju u licidelbergu, koja će se održati od 30. jula do 4. augusta, a baviti će se pitanjima cijonističke ideologije. Na dnevni red dolaze slijedeće točke: 1. pravo samoodredjenja i židovsko pravo na Palestinu; 2. osvajanje židovskog naroda za jizgradnjui Palestine; 3. mobilizacija cijonističkih prezanja za Palestinu: 4. metode kolonizacije; 5. cijonistička kolonizacija i administracija; 6. cijonističko stajalište naprama galutskim problemima.
Iz Palestine
RAD U PALESTINI. Nedavno se održala u Hajfi skupština kooperative židovskih radnika, koji su zaposleni kod javnih radnja. Ova konferencija pokazala je velike neočekivane uspjehe, koji su stvorili princip kooperativnog rada i samoodgovomosti medju židovskim radnicima Palestine. Kooperativa (Misrad laavodot ciburijot) obuhvaća danas oko 1500 radnika, koji rade na gradnji cesta i zgrada. Ona postoji već 18 mjeseci. Kad je započela svoj rad bili su uslovi najnepovoljniji, neizučeni, upravo iz inozemstva prispjeli, radnici, tehnički neškolovano osoblje, radnici bez ikakove pripreme, te nije bilo moguće od-
4
»ŽIDOV«
BROJ 27.