Židov
sijedanja Vijeća Saveza Naroda u Londonu. Ove su mjere nužne, jer bi jedan dio Arapa htio u posljednom momentu da spriječi ratificiranje palestinskog mandata služeći se raspirivanjem strasti. Za cijonističke zahtjeve. General S m u t h obratio se brzojavno L 1 o y d Oeorgeu, da podupre cijonističke zahtjeve. Isto tako su i amerikanska cijonistička organizacija i amerikanski mizrahi brzojavno izrekle svoje povjerenje u održanje Balfourove deklaracije. Amerikanski židovski kongres šalje po Nathanu Straussu potpisanu brzojavku, u kojoj se očekuje izvršenje engleskog obećanja prema Židovima. (J. B. C.) Isto tako je i Egzekutiva cijonističke organizacije u Poljskoj poslala brzojav Ligi Naroda, u kojem u ime 160 000 organiziranih cijonista izražava želju, da Vijeće I ige Naroda ratificira palestinski mandat. Promjene u članku 14 palestinskog mandata, .koje su učinjene na temelju pregovora talijanske, francuske i engleske vlade, ne dotiču se interesa židovstva, te rade o pravu naroda, koji pripadaju Savezu Naroda, na neka arheološka istraživanja. (J. B. C.) Ravnatelj Majerczik o Palestini. Ravnatelj »Sveopćeg električnog društva* dr. Majerczik koji je po nalogu log društva proljetos posjetio Palestinu donosi u posljednjem broju »lsraelitisches-Wochenblatt*-a za Švicarsku članak o svojim utiscima. Veli. da je njegovo putovanje bilo u vezi sa Ruthenberg-projektom. Zemlju je našao u početku razvitka. Gospodarski napredak zemlje sprečava donekle i neratifikacija mandata, a poteškoće zadaje i visoka vrijednost engleske funte. Unatoč tome izbija svuda u zemlji duh napredovanja. Najbolje se razvio Tel Aviv, no i Hajfa se lijepo razvija. U malom gradu Tiberias-u vrlo je živahna gradjevna djelatnost. O arapskom problemu piše dr. Majerczik: »Stekao sam uvjerenje, da je sigurno moguć mirni sporazum s mjerodavnim arapskim krugovima. Arapi su prelukavi, a da ne bi spoznali, da je saradnja Židova na gospodarskom unapredjenju zemlje i za njih korisna*. Konačno hvali dr. Majerczik i ha luče i židovske radnike za njihove velike uspjehe u radu za obnovu Palestine. Cijonistlčka zemaljska konferencija u Lavovi*. Dr. Schmorak je na'kon održanog palestinskog referata podnio konferenciji čitav niz rezolucija koje se tiču konačnog rješenja pitanja o mandatu; zatim odstranjenja poteškoća imigracije: makinacije agude; osvrnuo se na pitanje intenzivnog otpremanja halucim, kao i na forsiranje materijalnih uspjeha za palestinske institucije. Dr. Israel M u n z e r iznio je vrlo točan kulturni referat u kojemu je on postavio smjernice za budući rad osobito na polju hebrejskog odgoja omladine. Generalni sekretar Dr. Leser razvio je plan novog organizacijonog projekta. U ime financijske 'komisije predložio je dr. Rotfeld budžet od 40 mil. maraka. Pokriće budžeta ima se omogućiti kontingentiranjem na pojedina mjesta prema njihovoj sposobnosti. Na pređlog permanentne komisije iza-
bran je dr. Leo Reich jednoglasno uz burne ovacije za predsjednika. Imenovano je vijeće i komisija za Keren Hajesod i Keren Kajemet Jisrael. Dr. Rosmarin i dr. Rottenstreich izabrani su za članove godišnje cijonističke konferencije. Cijonističkl odgojni budžet. Ovogodišnji školski proračun za Palestinu po izjavi Ušiš'.-cina na učiteljskoj konferenciji iznaša 130.000 funti. Od toga otpada 90.000 funti za učiteljske prihode. 100.000 funti pokriva cijonistička organizacija, a 20.000 funti židovsko pučanstvo Palestine i dcsethiljada funti Jca. U budućoj financijskoj godini bit će cjelokupni financijski prihodi za 10.000 funti smanjeni. Cionistička će organizacija k tomu pridonijeti najmanje 60.0000 funti, u koliko ova svota ne ćc iznašati više nego 25% od cjelokupnog cionističkog proračuna. Općenito je cionistička egzekutiva nakon zrelijeg raz mišljanja odlučila, da bude za odgojni budžet Pales.tine 20% od cjelokupnog budž.eta slijedeće financijske godine raspoloživo (dosada je bilo 16%). Cionistička će organizacija propagirati i podupirati predlog o ostvarenju posebnog fonda za židovsko školstvo i naobrazbu u Palestini; prema uzoru židovskog narodnog fonda. Udruženje poslodavaca u Jaffl. Židovski poslodavci u Jafi su se sjedinili u jednoj organizaciji, da čine protutežu radničkoj organizaciji. Na čelu organizaciji poslodavaca stoji M. Kowowski. upravitelj tvornice »Silikat«. Radnički štrajk u Palestini. Iz Joružarima javljaju: Arapski prosvjedni štrajk protiv palestinskog mandata započeo je 14. jula u cijeloj zemlji. Do sad nije u zemlji 1 nigdje narušen mir. Arapski radnici u židovskim kolonijama nisu napustili svoja mjesta, te se za sad nisu priključili štrajku, već obavljaju svoje poslove. I drugi dan štrajka morno je prošao. Vlasti zabranile su svako skupljanje od više no 5 osoba na ulici. Arapski notabli nastoje da spriječe nemire. Arapi traže u svojim rezolucijama potpunu nezav Snost Palestine.
Iz Jugoslavije
Herzlova spomen-slava u Zagreba. U predvečerje obljetnice smrti dra. Teodora Herzla priredila je zagrebačka bogoslovna općina flesped u ovdašnjoj sinagogi. Služba božja započela je sa »Adonoj mo odom«, »koje je pjevao kor Makabrja uz solo gospodina nadkantora R e n d i a. Iza toga je profesor dr. Oavro Schw arz držao spomen-slovo, u kojem ističe, da je danas, osamnaest godina nakon smrti Herzlove, moguće, da kritički ocjenimo njegov rad Herzl postao je istorijska ličnost i zahvalno sjeća ga sc cijelo židovstvo. 25 godina nakon saziva prvoga kongresa u Bazelu ostvaruje se ideja Herzlova, osnutak židovske domaje u Palestini, pa je zadaća svakog Židova do podupire ovo golemo djelo obnove Palestine, koja je svima Židovima sveta zemlja. Dubokim ganućem slušalo je općinstvo po gosp. nadkantoru s puno čuvstva recitovani »E 1 mole rahamim«, pa je svakoga potreslo, ikad je spomenuto Herzlovo ime. Iza toga je u zanosnom govoru prikazao dr. M. Mar gel ličnost dra. Teodora
Herzla Ističući; da lierzl kao jedan od najvećih muževa poslijednjih vijekova židovske istorije ne treba spomenika,* jer narod, što ga je on sebi stvorio navješta njegovu besmrtnost. Povijest židovskog naroda veli govornik nije bila za Herzla legenda prošlih dana, što se ne će više vratiti, već razborita učiteljica, kako valja izravnati i zagiaditi opreke Izmedju prošlosti i budućnosti. Herzl svojim je radom srušio zidine duševnoga geta židovskoga naroda i uzdigao narod do dostojnog člana u kolu naroda. Njegovo je na stojanje bilo da okupi sve stranke židovskoga naroda oko svetog žrtvenika židovske sloge i solidarnosti. Usporedio je Herzla sa divom iz midraša, koji je pomogao nemoćnom stomaku da doprinese svoj dar izgradnji svete zemlje. Herzl uzeo je teško opterećeni židovski narod i nosio ga na orlovskim krilima pustinjom rasula do granica svete zemlje naših otaca. Nos/o ga je za svoga života, a nosi ga i danas poslije njegove smrti, jer njegov duh živi u nama. Nakon ovog nadasve lijepog govora pjevao je pjevački zbor Makabija uz solo g. nadkantora R e n d i a te gdjice Regine Kraus: »Ki kešimho«, a zatim »Sivisi«. Služba božja završena je pjevanjem Hatikve. Dojam, što ga je ova svečana služba božja, proizvela, bio je nadasve snažan, kakav ga je malo koja svečanost proizvela na općinstvo, koje je hram ispunilo do zadnjeg mjesta. Mnogo je dopiinijelo ovom svečanom raspoloženju savršeno pjevanje g. nadkantora Rendia u kojemu nije zaostao zbor pjevačke sekcije Makabija, pod ravnanjem prof. Žige Hirschlera koji je usprkos kratkotrajne izobrazbe pružio dokaz, koliko se može uz ozbiljno i revno prezanje te ljubav za stvar postići. Naročito moramo istaći lijepo otpjevani solo po gdjici Regini Kraus, čiji sopran odaje vidljive znakove dobrog školovanja. ♦ U nedjelju, dne 16. o. mj. priredjena je u dvorani Music-Halla svečana matineja, na kojoj je g. dr. Aleksandar Licht održao spomen-slo\o dru Theodoru Herzlu. Govornik je u oduljem govoru dao prikaz zamašnosti djela Theodora Herzla za obnovu židovstva. Crtajući prilike u kojima je Herzl sebi postao svijestan svoga židovstva, karaikterizovao je ličnost Herzlovu, koji je svoj polet crpio iz etske čistoće njegova značaja i probudjenog ponosa povredjenoga Židova. Govornik je plastičnim načinom prikazao golemi rad ovoga velikana ističući napose povodom skorašnje 25. obljetnice prvoga kongresa u Bazelu veliko znamenovanje ovoga kongresa, kojim je stvoren prviput nakon rasula tribina, s koje je židovski narod svijetu iznio svoje zahtjeve uzdrmajući savjest naroda i nzdignuvši židovsko pitanje do svjetskoga pitanja, čije riješenje ima da uslijedi na medjunarodno pravno priznatoj bazi. I Balfourova deklaracija i zaključak u San Remu posljedica su rađa Theodora Herzla. Ali i oduševljenje i za* nos naših haluca, pijonira našeg obnovnog rada u Erec Jisrael crpe svoj izvor u samosvijesti, što ju Herzl svojim radom ulio u duše židovske omladine, koja se mahom priklonila po njemu propagiranoj ideji, koju je osjećala kao lično riješenje
BROj 32.
»ŽIDOV«
5