Židov

Omladino! Ovo, što ste se danas okupili ovdje u Zagrebu po treći put, nije po mom mišljenju i ne smije da bude jedna tehnička stvar, koja se od godine do godine opetuje, jer treba da se opetuje. Ovo je sastanak, 'koji samo onda može da ima vrednost za sve vas, ako je svaki od vas' donesao ovamo iskru žari, da pali u zajednici tu iskru do silnog plamena i da polazi kući kao nosioc žara i plamena. Vi ćete se nakon tri dana, što ih ovdje budete proveli, vraćati svojim domovima. Vi ćete ondje morati da nastaviti drukčije, «ego što ste do sada radili. Vi ne ćete imati pravo i ne ćete smjeti da kritiku|ete svoje vodstvo i Radni Odbor u Zagrebu i nikakovo vodstvo cijonističke organizacije i nikakvu instituciju izvan •mladipstva. U tom ne leži vaše zvanje, u tom negativnom ne leži vaš poziv, već u tome. da svaki pojedini od vas, od sopstvenog svog oduševljenja bude vodjen onamo, kuda pokazuje dobro naroda, prema cilju, koji ima da se postigne. Ako svaki od vas ne bude osjećao, da nije tromi starački individuum, koji treba pokretne snage s polja, već da u sebi nosi jednu motornu snagu, koja ne pokreće samo ■Jega, nego pokreće i omladinstvo, ako sve to ne bude u vama, vi ne ćete da izvodite onu misiju, koja vam je namijenjena. Koja je razlika izmedju vas i istočne •mladine? Ako vi sebe ispitate, morate iskreno priznati, da u vama nema onog sadržaja, koji vaši drugovi na istoku po•iješe sobom iz velikog jevrejskog centra, iz jevrejskog života, iz ikojeg nikoše. Vi na zapadu, Vi zapadni Židovi, u toliko ste zaslužni ili umijetc to da budete, jer vas stoji silnog napora, da prodrete u sve •no, da podjete u dubinu svega onoga, Sto treba sađržina, duša, volja i emocija vašega naroda Vaš je napor znatno veći, »li on treba da bude istinski, da postigne svoj cilj. Ne možete, da se zadovoljite ttme, da se na jednom kongresu jedan, drugi ili treći govor drži jevrejski. Vi svi treba, da shvatite, da nijeste ispunili svoj omladinski poziv, ako se uskoro ne nadje jedan omladinski kongres, na kojem če odzvanjati samo jevrejska riječ. Vi svi konačno treba da shvatite, da je vaša zadaća trojaka: nacijska, socijalna i religijozna. Nacijska znači za omladinu ovo: ne odijeliti se od ostalog dijela naroda, nego se osjećati integralnim, sastavnim dijelom, sastavnim organom toga naroda, kome su nametnute za sada motorne funkcije. Ako od omladine ne dodje pokretna sila, ako omladina ne trgne sobom sve i svakog u jednom narodu, onda narod ne može da se zanosno kreće napred. Vaša je dakle funkcija u nacionalističkom pogledu biti propagatorima svega onoga, što se traži za obnovu vašega naroda, a biti propagatorima svega toga znači najprije u sebi činom i riječju ostvariti sve ono, što tražite, da se u narodu kao cilj ostvari. Vi ne možete da budete propagandisti, ne možete da vršite onu misiju budjenja i obnavljanja duše i srca svog naroda, ako mu dadete samo riječi, koje nijesu suglasne, koje nijesu homogene sa vašim htijenjem, sopstvenom unutrinjom u jevrejskom smislu. To je nacionalistički zadatak. U socijalnom pogledu zadatak omladine je, da bude na braniku ostvarenja

zajednice židovstva u Erec Jisraelu u duhu starozavjetne socijalne pravednosti, sopstvenim radom u Erec Jisraelu i namicanjem sredstava za izgradnju Erec Jisraela od cijelog židovskog naroda ne prepuštajući pojedinim posjednicima velikog kapitala, da osvajaju Palestinu. Treba Palestinu i teoretski i praktički učiniti svojinom cijelog židovskog naroda, u kome ne će zemlja biti vlasništvo pojedinca, nego vlasništvo cijelog naroda, gdje će cijeli Erec Jisrael biti svojina božija, a vi svaki pojedinac uzimate zemaljska dobra sa naše nove stare otadžbine. Vi znate, da slabi uspjeh Keren Hajesoda u financijskom pogledu siti Cijonističku Organizaciju, da računa sa američkim kapitalom, a to u drugu ruku znači, da prijeti opasnost, da se Palestina predobije američkom ideologijom i američkim sredstvima, to jest da Palestina bude ta'kmačenje pajedimh kapitalističkih sila u slobodnoj utakmici. Znate li Vi, što to znači? To znači raskidanje onog zajedništva ; koje mi u Palestini u najetskijem smislu te riječi hoćemo da gradimo, to znači, da svaki onaj haluc, svaki onaj pijonir, koji polazi u Palestinu, može da zapadne u kapitalističko u kapitalističku zavisnost od pojedinih gospodara. A mi hoćemo, da haluci i svi s njima budu službenici jednog naroda i njegove ideologije, a da ns budu rabotnici pojedinih preduzimača. Po svemu ovome jasno je svakome, da namicanje financijskih sredstava zu osnutak buduće židovske domaje nije samo jedan provizorij, nego i te kako ozbiljan cilj, naime ne to, da se namaknu ta sredstva, nego to, kako će se ta sredstva namaknuti. Pa ako Vi to tako shvatite i ako znadete, da je vaš poziv, da iz ove sredine izašaljete u tu zemlju pijonire, koji će da ostvare ne samo melioraciju zemlje, nego melioraciju naroda pomoću melioracije zemlje, ako to spoznajete 1 znate, onda znate, da interesi omladinstva znače interesi domovine i cijelog židovskog naroda. U religioznom pogledu ovo’ Što luči omladinu od drugih? Ako išta, a to snaga njezina vjerovanja. Oni ciljevi, koji su postavljeni i koji su stariji od 25 godina, što postoji Cijonistička Organizacija, mogu da se ostvaruju ne ako pođjemo putem dogmatskim kao jedan organ čiste religije svakim njegovim ispovjedanjem, nego dubokim religiozitetom prema idejama, koje treba da se obistine, a one treba da budu svjestan cilj omladine, čiste i nenatrunjene. Vi židovske djevojke i židovski omladinci treba da znate, da Vam nema mjesta u redovima, koji računaju sa konkretnim faktorima, da Vam nema mjesta u redovima omlađinaca, koji ulijevaju vode u svoje vino, da vam nema mjesta u redovima omlađinaca, koji naprosto vele, da valja računati sa prilikama. Ja vam kažem, možda i za cijelo valjda ne će se vaša vjera, da ispuni onako, kako je vi vjerujete, ona ne će da se iznese u svom čistom idealnom zanosu 1 ljepoti, koje ste sebi u duši o njoj gradili, ona naročito ne će ostati čista i nepoprskana od oportunizma, ali ona može da učini, da oportunizam ne nagrize čisti cijonizam i cijonističke misli, već da ih očuva u svoj snazi barem toliko, da u konačnom domu židovskog naroda ostane

veliki dio onog vjerovanja, što vi u srcu nosite. Vi ste zvani, da se rvete za budućnost svoga naroda, za njegovu dušu kao za njegovu grudu. Vi ste zvani da svojim zanosom ispunite srca i svojom fizičkom požrtvovnošću, koji ne pozna granice, da se rvete sa genijem svog naroda tako dugo, dok ga ne prisilite, da vas iz dubine svoje veličine blagoslovi. (Burno, dugotrajno odobravanje.) DRUGI DAN. Ponedjeljak dne 14. augusta 1922. Konferenciju otvara predsjednik dr. Štein. Prije prelaza na dnevni red podsjeća, da su ove godine proslavila akademska društva Dar Giora svoju dvadesetgodišnjicu, a Judeja svoj desetgodišnji opstanak. Sto Bat Giora znači za razvitak omladinske ideje u Jugoslaviji, ne treba da razlažem. Svi zna-t dete, da je on pokrenuo te ideje medju nama, a znadete i to, da je u Beču, gdje mu je sjedište, imao udjela kod razvoja omladinske misli. Bar Giora proslavio je svoj jubilej bez mnogo riječi i bez velikih vanjskih manife-. stacija, no pružio nam je u posebnom broju »Gideona« dokaz, kud je radom dospio. Govornik se zatim sječa mrtvih drugova. U prvom redu haluca Josipa Darse, koji je umro u času, kad je htio prije odlaska u % Erec Jisrael. da udovolji svojoj gradjanskoj dužnosti ovdje. Svi, koji su ga poznavali i s njime radili, znadu, koliko je bio vrijedan, koliko smo se od njega nadali, kad bude pošao u Erec Jisrael. Nadalje treba da se sjetimo Avrama Pape, koji je bio jedan ođ prvih medju omladincima, što se dao na izučavanje jevrejskoga jezika. Još kao srednjoškolac okupljao je oko sebe djake, te ih podučavao u jevrejskome jeziku. 1 ovdje sjede nekoji njegovi učenici, koji su od njega čuli prvu jevrejsku riječ. Izgubili smo još prijatelja Cezara L e v i - a, koji je ostavio život, a da ne znamo za razloge, svakako duboko nezadovoljan u svojoj duši. Bio narn je dobar prijatelj i revan saradnik. Konačno javlja, da je Radni Odbor zaključio, da se u obliku komisije sastanu prijatelji, koji imadu interesa za pojedine probleme našega pokreta i da onda podnesu kongresu svoje zaključke. Prelazi se na izbor sletskog biroa. Izabrani su: dr. Stein predsjednikom, podpredsjednicima: dr. Perić, Klarica Aliarac, bilježnicima: Ivo Goldstein i Otio Mandl. Iza toga izabrani su verifikacioni i kandidacijoni odbor. Juda L ev i predlaže, da se odašalju brzojavni pozdravi Njegovom Veličanstvu kralju i kraljici, Egzekutivi Cijonističke organizacije i halucim u Palestini, što kongres jednoglasno prima. Zatim čita Juda L e v i tajnički referat. Uvodno razlaže, zašto je u nas nastao omladinski pokret kao i misli vodilje ovoga pokreta, te ističe, da je jedan dio naše omladine valjano shvatio bit omladinskoga pokreta. Prelazeći na sam izvještaj konstatujc, da su se već postojeća društva produbljivala u svojemu radu, a mnoga nova su osnovana. Rezultati ovoga rada su dva veoma uspjela sleta, koja su dokazala, da je jevrejska omladina doista prožeta jevrejskim i omladinskim duhom i da teži za svojim usavršenjem kako u etskom tako i u jevrejskom pogledu. Radni Odbor nastojao je da uzdrži kontakt sa provincijalnim društvima, 1c su njegovi članovi posjetili razna mjesta. Ono što se nije moglo učiniti osobnim kontaktom, nadoknadjeno je vrlo živim dopisivanjem. U svrhu jačeg zbliženja omladine služilo je vodstvu glasilo »Gidcon«, koje je danas prešlo fazu borbe za opstanak. Gidcon nastojao je, da donese obilje informativnog materijala i izvorne članke o omladinskom i židovskom obnovnom pokretu. U zadnje vrijeme izražena je želja, da se izda dječji list, bilo kao samostalno glasilo bilo kao prilog Gideona, pa će ovaj slet imati o tom da odluči.

BROJ 36.-37.

»ŽIDOV«

5