Židov

ŽIDOV

GLASILO ZA PITANJA ŽIDOVSTVA

Zlatni šekel!

Cijonistima! Godišnja konferencija u Karlovim Varyma zaključila je uvedenje zlatnoga š e k e 1 a kao stalni godišnji doprinos cijonista za svjetsku organizaciju. Prihodi Keren Hajesoda upotrebljavaju se isključivo za palestinsko djelo. Prihodi od šekela ne dostaju, da pokrivaju izdatke organizacije izvan Palestine. Hoće li cijoniste, da se uzdrži cionistička svjetska organizacija, koja se u 25 godina svoga opstanka znatno raširila, i hoće li cijoniste, da njihovo vodstvo bude u stanju, da nastavi politički rad, moraju vodstvu staviti na raspolaganje nužna sredstva. To može da se provede bez poteškoće, ako će prokušane pristaše Cionističke Organizacije platiti zlatni šekel. Visina zlatnoga šekela ustanovljena je jednom funtom, da ga mogu 10.000 Cionista platiti, a da time ne doprinašaju osjetljivu žrtvu. Političko vodstvo Organizacije dobit će time sredstva, da nastavi svoj rad. • Cijoniste, ne traži se od Vas žrtva, već ispunjenje jedne dužnosti. Neka svaki od Vas smjesta daje zlatni šekel u svijesti, da je prva i najvažnija zadaća Cijoniste, da uzdrži Organizaciju, koja je zastupala zahtjev židovskoga naroda na narodnu domaju u Palestini pred narodima svijeta. London, dne 25. oktobra 1922. Egzekutiva Cijon. Organizacije. ' - V Donosimo ovaj apel Egzekutive i molimo sve naše sumišljenike, da se čim prije odazovu ovome pozivu. Sve mjesne organizacije, povjerenici i pojedinci neka najvećim intenzitetom pristupe ,skupljanju zlatnoga šekela. Može i mora da uspije namaknuti što veći broj zlatnih šekela, jer o namaknuću ovogzlatnog šekela ne zavisi samo materijalna egzistencija cijonističkog vodstva, koje ne raspolaže drulßm sredstvima za provedenje svojih političkih i organizatornih zadaća, već i položaj i ugled svjetske cijonističke organizacije. Ujedno pripominjemo, da ćemo u službenom glasilu Židov objelodaniti imena svih onih, koji su uplatili zlatni šekel, a povrh toga primit će svdki darovatelj posebnu potvrdu od Egzekutive u Londonu. Uvjereni smo, da će svaki, kome to materijalne prilike 'dozvoljavaju, odazvati se ovoj dužnosti i omogućiti svojim doprinosom Egzekutivi, da vrši svoju veliku zadaću. Radni Odbor S. C. .1.

Maaser

Diskusija o maaseru nema* kraja. Kako lo u nas biva, postala je parola »za ili protiv maasera« nekom vrsti partijskog šiboleta. Na ovu partijsko-političku stranu (problema maalsera ne ćemo da se upustimo. Hoćemo, da se osvrnemo na tehničko-organizatome razloge, koji se navadjaju protiv ideje maasera i da razmatramo, da li su opravdani. Maaser imao je za Keren Hajesod-akciju prije svega tehničko znamenovanje, činio se najboljom odgojnom metodom za naš novi narodni porez. i. da je bilo bolje metode, ili da se je našla druga podesnija, ne bi bilo razloga, da ustrajemo na ovome principu. Da maaser imade još osobitosti posebne naravi, koje ga čine osobito podesnim da služi pod židovskim i cijo'tiističko-odgojnim gledištima kao narodni porez, ovdje samo uzgred spominjemo. Maaser bazira na tome, da Cijonistička Organizacija Keren Majesodorn übire jedan porez. Pokazalo se, da sve novčane akcije za izgradnju Palestine, koje su normirane na dragovoljnim darovima, ni iz daleka ni jesu postigle željeni rezultat. Bilo je stoga nužno, da nadjemo drugu formu financiranja. Oslanjajući se na starije pokušaje na manjoj bazi, odlučila se godišnja konferencija u Londonu na raspis poreza od dohodka imovine, naime Keren Hajesod. Mnogo se o tom govorilo, da li je to bilo najbolje. Teško se dade ustanoviti, da li druge metode ne bi imale većega uspjeha, pa je u tom pogledu iznešeno mnogo drugih metoda. Komisija, koja je onda zasjedala pod predsjedanjem Juliusa Simona, bila je uvjerena, da se doista veliki iznosi mogu samo onda dobiti, ako se učestvovanje u akciji proglasi dužnošću, t. j. ako se umjesto novog sabiranja raspiše porez. Nije ni od kakove važnosti, kako će se upotrebiti Keren Hajesod, naročito često spomenuto pitanje, da li će se upotrebljavati za investicije u rentabilnim pređuzećima, to je za pojam poreza nuzgredno. Ali i kao fond, koji bi služio jedino za kulturne i socijalne svrhe, bio bi Keren, Hajesod po mišljenju njegovih predlagača moguć samo u formi poreza, koji bi bio obvezatan za članove Cijonističke organizacije. Uistinu već je i prije svako sabiranje sve više radilo s pojmom dužnosti učestvovanja. No samo time, da se do sada uvijek radilo o moralnoj dužnosti, a da se nije pokušalo Joj dužnosti dati takoreći zakonsku podlogu. Pokazalo se. da bi bez te podloge pojam obveze učestvovanja na financijalnoj izgradnji palestinskog djela postao frazom.

Nema nikakove norme za moralnu obvezu. Na tetrielju ove spoznaje došlo se do pojma poreza i time do maasera. Razlika poreza od čisto dragovoljnog poreza ne sastoji samo u postavljanju dužnosti doprinašanja, već i u ustanovljenju njezine visine. Porez bez normiranja poreznog iznosa je nemoguć, postao bi nožem bez držala i oštrice. Protiv maasera navadja se, da je preveliko napinjanje pojma organizacije, ako organizacija nameće svojim članovima iinancijalne obveze. U istinu mogu se razilaziti mnijenja o granicama prava, što pripadaju jednoj organizaciji naprama njezinim članovima. Cijonistička Organizacija je na početku od članova tražila samo priznanje Bazelskog programa i plaćanje šekela. Taj je onda iznosio jednu krunu, i nije bio drugo no društvena članarina. Da danas dolazimo tolikim velikim zahtjevima našim članovima bazira na političkom razvoju. Ni jesmo više društvo. S političkim uspjesima i odgovornošću, koja nastaje iz njih i te kolika odgovornost! rasli smo i mi k nećem većemu, postali smo reprezentanti židovskoga naroda, priznati od Lige Naroda upraviteljima narodnih zahtjeva), 'postala je Cijonistička Organizacija nosiocem pojma naroda, koji nastaje. Drži li tko, da bi se jedno društvo moglo priznati po Ligi Naroda? Time su ali za nas nastale dužnosti posebne vrsti. Jamčimo za obveze, što smo ih preuzeli u ime židovskoga naroda. Do nas je bilo da ih odklonimo, ali naše najviše oblasti, godišnja konferencija i kongres, izričito su i u svečanoj formi, dragovoljno i bez prisile, prihvatile ove dužnosti za Organizaciju, i nema cijoniste, koji bi to drukčije htio. Prema tome ne ostaje nam izbor, mi smo odgovorni za ispunjenje tih dužnosti. za riješenje tih zadaća, za izgradnju Palestine. Mora da namaknemo sredstva, nema nikakove mogućnosti da se uklonimo toj obvezi. To je temelj Keren Hajesoda. na tome bazira pravo Cionističke Organizacije na raspis poreza, koji je obvezatan za sve članove, s istim pravom, s kojim 'raspisuje svaki drugi narod porez. Nakon što je godišnja konferencija i kongres legalizirao zaključak, postao je Keren Hajesod i maaser zakonom za sve članove Cionističke Organizacije. Svakome je slobodno* da priznaje obveze što rezultiraju iz njegova članstva ili da iz nepriznanja povuče konzekvencije. Prigovaralo se nadalje, da je porez previsok. Doista bilo bi‘utjerivanje od 10% od imovine i prihoda, koje ne bi poznavalo nikakovu razliku, za široke krugove preveliki teret. Ovom prigovoru

Pošti nna plaćena ii gotovom.

GOD. VI.

UPRAVA 1 UREDNIŠTVO; ZAGREB. ILICA BROJ 31 111. KAT RUKOPISI SE NE VRAĆAJU.

ZAGREB, 3. novembra 1922. - 12. hešvan-a 5683.

PRETPLATA: GODIŠNJE K 240, POLUGOD. K 120, CETVRTGOD K 60. POJEDINI SROJ K 6 - IZLAZI SVAKOG PETKA.

BROJ 48.