Židov
pomaže izgradnju. No to je i značenje šckela. Sekel bijaše prije članarina zbog pokrića društvenih troškova*. Danas je dio poreza zbog pokrića narodnoga budžeta. Mi smo narod. Imademo budžet naroda i sve njegove dijelove. Za gospodarski i kulturni budžet je porezom Keren Hajesod, za budžet nutarnje kolonizacije je porezom Narodni fond, za budžet vanjske politike je zlatni šekel, za budžet ministarstva unutarnjih posala je porezom Sekel. Bilo bi možda jednostavnije, da se sve to podmiri jednim porezom. No ima li ikoja država samo jedan porez. Koliko li poreza imađe svaki narod! Porezni jo sistem židovskoga, reprezentiranoga Cionističkom Organizacijom, zaista još vrlo siromašan i neizgradjen, isporedi li se sa sistemima drugih naroda. Pa računamo li još i prinose za zemaljske saveze i mjesne organizacije ta i drugdje imadc posebnih komunalnih poreza i slično. Nas i naš porezni prinos razlikuje od onih, koje smo ovdje isporedili, jedino porezna vlast, koje u nas nema. To je nai koncu samo tehnički argumenat; ne znam da li bi visina poreza za pojedinca postala manja, kad bismo imali moć, da od svakoga übiremo porez. Ta danas ne pokrivamo budžet, vrlo mnogo zaostajemo za obvezama to nam ne bi bilo dopušteno, kad bismo imali sami vlast da übiremo porez. No o jednome nema sumnje: za cijonistu postaje njegov čin upravo po tome neizmjerno vrijedan, što ga čini svoje volje, a ne zbog kakve sile. Baš je u tome zadovoljstvo, koje nam Cijonistička Organizacija daje, što nam je tim porezom omogućeno, da svoje volje i neprisiljeno saradjujemo aktivno u izgradnji Palestine, kad već ne možemo da poput haluca saradjujemo rukama. Samo haluc imade pravo, da govori o previsokome porezu. Pa kao što je halucu rad u Palestini sreća, koja mu daje snagu da izvrši golemo djelo, tako je i ova mogućnost, da ovdje radimo za Palestinu, da sc ovdje svežemo s Palestinom neispoređivl cktivum i plus, koji nam današnjj cijonizam prema predratnome daje. Taj aktivum ne može da prevagne nikakva visina poreza, jer je svakako viši i vredniji, konstruktivniji i nacijonalniji od svega što smo nekoć mogli cionistički da učinimo, koliko god smo bili diskutirali, koliko god smo bili brbljavi i govorili. Jasno je, da se zbog ovoga razvoja promijenila i sarađnja pojedinca kod organizatornih posala Cijonističke Organizacije. Otkako je naš politički rad odgovoran kao izvanjska politika kojega naroda, sarađnja je amatera dakako ograničena. Pojedincu danas uopće nije lako, da sam po sebi bude div vodstva, kao što ie to bilo negda, dok bijasmo društvo! Sav rad mora da se vrši odgovornije, sliči sve više nivou uređjene državne ili narodne uprave, pa ne može podnositi kakvu god sarađnju kojega slučajnoga 1 suradnika. Sve više dobivamo uredjeno čtnovništvo, normalnu upravu, odredjenje kompetencija; time je mogućnost za sarađnju pojedinca u mnogočemu sužena. N’o što je sve to prema neizmjerno povećanim mogućnostima propagande, koje s.i n am dane zbog širih aspekata, prema intenziviranju našega učešća cjelini cijonizma. To je sve donio razvoj Ili je barem •rebao đa donese. Nijcsmo vise društveni Članovi, nego pripadnici naroda. Prema
tome trebala bi naša veza s Cijoiiističkom Organizacijom đai bude nutarnjija, a prema tome s« i mogućnosti, da tu vezu izrazimo, mnogo bogatije. Prošlo je vrijerni glavnih skupština, a aktivum, koji smo za to zamijenili, po svojoj veličini nikako se ne da feporediti s tom prošlosti. Cijonis'tička organizacija nije postala financijski instrumenat, i ako übire poreze, postala je živ narod i pozivlje živome djelu. Sretni smo mi. koji sirio to doživjeii, koji iza 2000 godina prvi puta možemo da se osjetimo gradjanima židovskoga naroda, jer vršimo prvu gradjansku dužnost, poreznu dužnost!
Američki zahtjevi na kongresu
»The Ne\v Palestine« objelodanjuje članak: »Konstruktivan program«, iz kojega vadimo ova mjesta: »Ne upuštajući se u pojedinosti interviewa dra VVeizmanna u »Je\vish Morning Journal jasno jc, da u cijonističkim krugovima živi uvjerenje, da su nužne radikalne upravne reforme u cijonističkim agendama, ako hoćemo da budemo u stanju, da provedemo uspješno i ekonomski naš rad i da uvjerimo židovsku javnost 0 našoj sposobnosti da izvršimo sve, što je potrebno, e da se stvore temelji za židovsku narodnu domaju. Većini nas je jasno, da razvoju cijonističke organizacije ne dostaje simetrije i reda ... Bez sumnje će se morati promijeniti sistem razdijeljene Egzekutive, koja sastoji od 14 članova, od kojih jedna polovina stanuje u Palestini, a druga u Londonu. To je vrlo težak argumenait. U stvarima od najveće važnosti razdijeljen je autoritet. To vodi do nejasnoća u rad« 1 u politici. Naredni će kongres, kako se nadamo, biraiti malu Egzekutivu, s potpunom odgovornosti prema parlamentu, ali sa slobodom djelovanja u vremenu izmedju kongresa... Egzekutiva, koja je odgovorna za političku propagandu i organizatora! rad, mora da je odgovorna i za rad u Palestini. Na karlsbadskoj konferenciji u prošloj godini stavljen je prijedlog, ali nije na žalost prihvaćen, dat se, kao što ima u Palestini Vrhovni Komesar, koji ondje posredstvom ministarstva za kolonije zastupa britsku vladu, isto tako imenuje židovskoga činovnika, koji će posredstvom Cijonističke Egzekutive na isti način zastupati Cijonističku Organizaciju. Sjedište Egzekutive mora da ostane u Londonu. On ne bi morao biti biran od kongresa, već imenovan od Egzekutive, kojoj bi bio odgovoran. Na taj bi se način mogla osigurati jedinstvena politika za Palestinu, a ta politika ne bi stajala pod stalnom kontrolom uzrujanoga židovskoga pučanstva Palestine. S palestinskim židovstvom bio bi taj židovski Vrhovni komesar u vezi s Vaad L.eumi i imenovao bi najvažnije odjelne predstojnike. Zadnjih godina nije Egzekutiva bila homogeno tijelo. Nije egzistirala kao odbor s redovitim sastancima i zajednički stvorenim zaključcima. U Karlovim Varyma rečeno jc. da se Egzekutiva kao jednovita korporacija od svoga izbora u prošlom ljetu nije nikad sastala. Članovi su Egzekutive radili, kao da nemaju nikakove odgovornosti prema njoj. Dr. Wdz-
manu imao je velikih poteškoća, da uzdrži jednovitu političku frontu i u najopasnije vrijeme. Ovaj sistem vodi do sloma autoriteta. Manja korporacija, koje članovi stanuju svi u istome gradu, omogućit će cijonističkom ministru predsjedniku, da sastavi Egzekutivu poput kakvoga ministarskoga kabineta, koji radi zajednički i vrši svoj autoritet u ime cijele uprave. Status ekonomskoga vijeća treba da sc iznova pregleda te da se njegove funkcije jasno odrede. Nije postao dijelom Egzekutive, koji hnade kontrolu nad financijalnim poduzećima nacijonalnoga karaktera; pače i nema oblik upravne korporacije. Njegovi su članovi rasijani po različnim državama. Da ekonomsko viječe izvrši svoju važnu zadaću, zbog koje je bilo osnovano, ne smije đia radi u praznome prostora nepoznatih funkcija, nego ima da bude jasno ođredjena institucija s financijainotn moći. Jevvisb Colonial Trust ima da se odmah pretvori u Holding Company t. j. središnje poduzeće, koje pomaže i upravlja različna poluslužbena i nadzire privatna znatnija poduzeća. Članove ovoga odbora ne bi smio da hira kongres, jer bi lo onemogućilo izbor baš onih ljudi, koji treba da dodju u ekonomsko vijeće na temelju nekih uvjeta. Ekonomsko vijeće ima da Egzekutiva odredi i to na nekoliko godina, a trebalo bi da imade tako čvrst autoriter, te bi peglalo financijskim vodstvom i promicateljem palestinskoga razvitka. Veze Keren Hajesoda i Židovskoga Narodnoga Fonda s Egzekutivom treba da se isto tako ozbiljno promisle .., Jasno je da tri aparata (Cijonistička Organizacija, Keren Hajesod i Naćijonalfond), od kojih svaki inia.de posebnu prapagandu i posebno traži novaca, vode do golemih zadataka, do zapletaja u organizaciji i smutnja u radu. Tako ne smije dalje da bude. Budžet Keren Hajesoda odredjivao je do sada kongres. Glasuje se obazirući se na opće potrebe, na odgoju, kolonizaciju, zdravstvo itd. Tako nastaje nejednakost akcije, dok budžet odredjuje kongres, na kojem se skupiše plačaoci šekela u prilikama, gdje se neprekidno đogadjaju demonstracije i gdje delegati nijesu odgovorni za izjave, koje daju o financijalnim mogućnostima. Uz ovakovc prilike ne može da nastave zdrav financijski sistemMora da se omogući prije kongresa sjednica zastupnika onih organizacija, koje treba da namaknu sredstva za te fondove. Ti će zastupnici imati da .-sje dogovorno izjave o mogućnostima namaknuta 1 novca. Zemaljski će savezi javiti kongresu svoje mišljenje o mogućnostima u nas tajnoj godini. Na temelju ovih razlaganja imao bi se odrediti budžet obazrevši se ujedno na izvještaj Egzekutive o potrebnim izdacima. Prilike, koje su nastale u ratu, dovele su do toga, da se u centralama organizacije neprekidno započinju velike sabirne akcije, koje se odavle i upravljaju. U mnogim je zemljama nepotrebni i škodljivi utjecaj centrala uništio samostalnost zemaljskih saveza. Mi bismo morali đa se sve više kod jiamaknuča sredstava oslonimo na zemaljske saveze. Vodjenje različnih akcija iz jedne centrale ima da se smanji na minimum, jer centrala može đa dade samo teoretskih uputa, a obično
BROJ 12.
.2 I D O V.
3