Židov

dinci medju halucim u Zagrebu i izvan Zagreba uče sami jevrejski te su nekoji postigli lijep rezultat. Ad 6. Apel glede snabdjevauja haluoim nije upravljen na židovsku javnost, jer naši sumišljenici nisu udovoljavali niti najnužnijim materijalnim zahtjevima Saveznog Odbora, a niti se za to pokazala potreba. Samo kod imigracije one dvojice, koji su pratili transport murve u Palestinu, sakupljena je u užem krugu u Zagrebu i Sarajevu potrebna svota. Isti su razlozi ponukali Savezni Odbor, da ne pristupi sakupljanju one svote od 75.000 dinara vanrednog proračuna, tim više što se prema interpretaciji sarajevskog Saveznog Vijeća vanredni proračun imao ostvariti samo onda, kad bude namaknut redoviti budžet. O tome izvjestit če pobliže blagajnik. Naše nastojanje oko kolonizacije halucim iz Jugbslavije, o kojoj smo se u Sarajevu pesmistički izjavili, nastavili smo na sve strane. Preseljenjem inž. Huge Zaloscera u Palestinu počeli su planovi za kolonizaciju naših halucim poprimati konkretnije oblike, te se o tom pitanju vrlo mnogo raspravljalo. U posebnom referatu bit će izneseno stanje stvari, kao i konačni prijedlozi. Položaj naših halucim u Palestini isti je kao i prije, a odgovara općim prilikau zemlji. Prošle godine vratilo se nekoliko naših halucim, da traže ovdje lijeka od teških bolesti, koje su im oduzele radnu prtmu, a nekoji od njih opet čekaju, da se vrate u Palestinu. 1' ovoj izvještajnoj periodi ima da zabilježimo i gubitak jednoga od naših najboljih halucim Josipa I. Dar se iz Zemuna, koji je nakon kratke bolesti u 24 godini svoga života preminuo. Pun oduševljenja i rijetkom predanošću spremao se za pijonirsko svoje zvanje, za obnovu Erec Jisraela, no sudbina nije dala, da izvrši u zemlji otaca životni svoj cilj, za kojim je čeznuo svom svojom poletnom i čistom dušom. Zihrona letova!

Izvještaj uprave Keren Kajemet LEJISRAEL

Keren Kajemet Lejiisrael imao je da zabilježi u ovoj izvještajnoj periodi dva važna momenta: Jubilej 20.giodišnjeg opstanka i preseljenje direktorija Keren Kajemeta u Eree Jisrael. Predaleko bi nas vodilo, kad bi u ovom izvještaju htjeli tim povodom da i najkrupnijim crtama prikažemo rad i djelovanje Keren Kajemeta za obnovno djelo u Palestini. Keren Kajemet može sa zadovoljstvom da posmatra uspjehe svoga rada, koji je često'bio pijonirski. Po vrhovnim cijonistiekim instancijama proglašen nositeljem agrarne politike na selu i u gradu, postalo je njegovo znamenovanje nakon potvrde mandata još mnogo veće, jer valja da u velikoj mjeri osigura komplekse zemljišta za židovski narod, da stvori preduvjete za kolonizaciju velikih židovskih masa. Übrzo postao je Keren Kajemet naša najobljubljenija institucija, koja je u svim zemljama našla podupiratelje i revne saradnike. Da uzmogne još bolje djelovati, preselio se kao jedna od prvih cijonističkih institucija u Erec Jisrael. S malenim darovima započeo je svoj rad, te je u dva decenija namaknuo 900.000 funti, a sad u trećem svome de-

ceniju imao bi tok da izvrši goleme zadatke, radi kojih je upravo stvoren. Uprava Keren Kajemeta pozvala je svojim cirkularom sve povjerenike, da iskoriste sve prilike i da nastoje, kako bi bar u jubilarnoj godini fonda postigli propisani nam kontingent od 3 i pol milijuna kruna. Nažalost skupljeno je u godini 1922. jedva nešto preko jedne trećine propisanog nam kontingenta. Razlog ovoga neuspjeha mora se očito tražiti u nesistematskom radu, u neprovadjauju direktiva, koje je uprava dala povjerenicima. Na početku prošle godine mu smo u razmatranju rezultata godine 1921, razložili sistem rada s minjanima i naglasili, da o valjanom rijesenju ove organizatorne zadaće zavisi uspjeh sabirnoga rada, te da bi nam moralo uspjeti da sačinimo veliki kataster svih Židova, koji treba da bude podloga za daljnji rad. To naše shvaćanje odobrilo je i Savezno Vijeće u svojim zaključcima. Kad smo predložili taj sistem rada imali smo naročito n vidu rad u najvećim mjestima, gdje se bez valjane organizacije ne može postići zadovoljavajući uspjeh, jer se ne mogu iskoristiti sve prilike, a pogotovo ne mogu se zahvatiti svi Židovi dotičnoga mjesta. Slabi uspjeh u našim najjačim centrima leži baš u tome, što se uslijed nedovoljne organizacije sabirnoga rada uvijek obraćamo samo na jedan te isti krug ljudi, i to na dosta malen krug, koji i inače svakom zgodom daje, koji daje i onda kad se k njemu ne dodje, jer je i suviše prožet ljubavlju prema Keren Kajemetu. Uspjeh nam može osigurati samo intenzivan rad, koji nastoji, proširiti krug darovatelja. U svim bi se velikim mjestima morao praviti ozbiljan pokušaj provođenjem sistema minjanim. U nekim mjestima postoje kuratoriji, koji su sebi razdijelili rad u gradu i bit će možda tek potrebno, da se povećaju ti kuratoriji, da se privuku novi saradnici. Jedan od razloga, zašto prinosi u našim srednjim i manjim mjestima tako jako vardiraju iz godine u godinu, ima se tražiti u okolnosti, da povjerenici sebi nisu odgojili pomlatka, koji će biti upućen u rad i moći ga, kad za to dodje vrijeme preuzeti. Kad promatramo statistike raznih godina vidimo, da su mnoga nekoć vrlo aktivna mjesta sasvim iščezla iz naših statistika s jednostavnog razloga, jer u mjestu nije bilo nikoga, koji bi preuzeo agende povjerenika, kad taj s kojega razloga nije mogao više da radi. T toj strani našega rada treba posvetiti veće pažnje, jer nam daje mogućnost da odgojno djelujemo na mlađi naraštaj i da mu već za rana usadimo ljubav prema ovoj vanredno važnoj narodnoj instituciji. Karakteristična je za naš dosadašnji rad bila činjenica, da naročito velika mjesta nisu nikad postigla svoj kontingent i mnoga ova mjesta prigovorila su previsokom kontingentu, koji da se i kraj najrevnijega rada ne da postići, dok su srednja i mala mjesta ne samo dostiggla već i prestigla svoj kontingent. Ako se malo pobliže bavimo tim brojkama opazi t ćemo da su srednja i mala mjesta često relativno mnogo više oporezovana nego velika mjesta. Uzmimo na pri-

mjer Ogulin, u kojem žive 12 porodica, oporezovan je s 2000 kruna, a doprinio je 5986 kruna; ili Zenica, koja je oporezovana sa 6000 kruna, skupila je 15705 kruna. Da se kontingent u svim mjestima dade postići dokazuje statistika prvog četvrt godišta 1923. u kojem su vremenu, gotovo sva mjesta postigla, a mnoga i prestigla svoj kontingent, a gdje prvi puta i velika mjesta kao Novisad i Osijek prestigoše propisani im kontingent, dok se Zagreb i Beograd znatno približio kontingentu, pa će ovi gradovi, uz revni i požrtvovni rad svojih povjerenika, sigurno postići do konca godine svoj kontingent. U izvještajnoj godini možemo da zabilježimo i činjenicu, da je židovska omladina u spoznaji važnih zadataka, što ih Keren Kajemet ima da vrsi u obnovnome radu, odlučila, da se u većoj mjeri posveti radu za Keren Kajemet. Ostvarenje ove odluke imat će sigurno za posljedicu intenziviranje sabirnoga rada, te će u znatnoj mjeri bdti kadra da doprinese povećanju doprinosa za Keren Kajemet. Uprava stupila je u dogovor sa I». O. Saveza židovskih omladinaca, koji je smjesta pozvao sva svoja udruženja da svojski podupiru svaku akciju Keren Kajemeta. Omladina provest će u narednoj godini dvije sabirne akcije na Hamiša asar i na Lag baomer. Uprava Keren Kajemeta nastojala je u zajednici sa svojim povjerenicima, da provede sve naloge što ih je dobivala od direktorija Keren Kajemeta Lejdsrael i dala je i sama inicijativu za provođenje mnogih akcija, od kojih valja, kraj redovitih naših sabirnih akcija na Hanuku i Purim te otkupne akcije na Rošhašana i Šavuot, naročito istaknuti akciju za Ja a r Jugoslavija, žive šume u Erec .1 israeki, što ima da bude trajni spomenik ljubavi, poštovanja i odanosti prema predsjedniku Saveza Cijonista Jugoslavije, g. dru. Hugonu Spitzeru, kojim su sumišljenici i prijatelji proslavili 25-godišnji jubilej njegova predsjedništva u osiječkoj općini. Naš je cilj u ovoj godini bio, da što više proširimo neke darovne grane kao škrabice i darovnu knjigu. Škrabice imadu danas, gdje nema samooporezovanja, da zamijene ovu važnu granu doprinosa Keren Kajemetu. Naše nastojanje treba da bude, da svaka židovska kuća ima svoju škrabicu, i da se škrabice redovno isprazne. Mnogi možda podcijenjuju ovaj prihod, jer su iznosi, što ih dobivamo od pojedinih škrabica, srazmjerno maleni, ali pomislimo li na to, da u Jugoslaviji ima najmanje 20000 židovskih obitelji, a svaka škrabica nosi godišnje minimalno 100 K tad vidimo da se tu radi o vrlo visokoj svoti od 2,000.000 K, koja se kraj dobre organizacije dade postići, I p i n k a s (darovna knjiga) se lijepo razvija, pa bi i tu mogli postići vrlih znamašnih rezultata, kad bi se iskoristila svaka prilika i kad bi se knjiga kod svake zgode poslala u židovske kuće. Lakoćom bi se moglo kod svih općina ishoditi da dopuste darivanje kod Tore, vrst sabiranja, koja pokazuje konstantni porast. Isto tako bi morali skloniti općine, da u njihovim budžetima votiraju oveći iznos za Keren Kajemet. Već danas ima mnogo općina koje su se odazvale našemu

6

»ŽIDOV«

BROJ 19 —20.