Židov

Keren Hajesod

Keren Hajesod konferencija ti Dresđenu. Prilikom konferencije Cijonističkog Saveza Njemačke održalo se je u Dresdenu pod- predsjedništvom ■ dr.-a Apf e 1 a Keren Hajesod konferencija, na kojoj su sudjelovali svi povjerenici i tajnici Keren Hajesoda u Njemačkoj. Upravitelj Keren Hajesoda u Njemačkoj, gosp. Tu rn o \v s k y, izvijestio je o K. H. radu. ističući porast prihoda zadnje godine i uzroke ovoga porasta. Usavršenje propagandističkog materijala i organizacije, izgradnja aparata izvanjih činovnika, od kojih se jedan dio još izobrazuje .uspješni rad u istočno-židovskim krugovima i uvedenje obveza sa stalnom vrijednošću ova četiri faktora su prouzročili porast prihoda Keren Hajesoda. Kod ovih tačaika raspravlja gosp. Turnowsky o cijelom redu zahtjeva. Za propagandu nužno je stvaranje dobrih filmova, isto tako i novine na žndovskom jeziku i sistematično obradjivanje njemačke štampe. Treba proširiti izgradnju činovničkog aparata, te privlačiti istočno židovske krugove, što je odlučne važnosti za budućnost Keren Hajesoda u Njemačkoj. U buduće treba povesti uvedenje obveza sa zlatnom vrijednošću. Gosp. Kurt Blumenfeld ocrtao je svoje dojmove o Keren Hajesod-radu u Americi. U sjajnoj formi opisuje život američkih Židova, specijalne uvjete i obilježje cijonističkog rada u Americi. Stanje K. Hd.-rada u Americi je osigurano; rezultat akcije Weizmanna je 1,200.000 dolara. Interes za Palestinu je vrlo porasao u svim židovskim krugovima i u onim, ikoji su do zadnjeg vremena stajali postrance od pokreta. Na koncu izrazio je Blumenfeld svoje divljenje nad upravo nepojmljivim, nadčovječanskim naporima Weizrnanna, kojega je istom u Americi upoznao, kao najvećeg propagandistu, kojeg je igda imao židovski narod. Kao zadnji referirao je dr. Helfmann o radu istočno-židovskim krugovima. Keren Hajesod rad u istočno-žiđovskom pučanstvu Njemačke. koje predstavlja, što se tiče broja i kvalitete, ljudski materijal od velike vrijedno- U za K. H. još je u početnom razvo-

ju. Do zadnjeg kongresa bio je ovaj rad, radi nesposobnosti mjesnih organizacija, da stupe u kontakt s istočnim Židovima i da steknu njihovo povjerenje, jako nedostatan, te ne odgovara velikim mogućnostima. Takodjer propaganda i organizacija K. H. rada nisu prilagodjeni istočno-židovskim prilikama. U tom pitanju mora se u neku ruku izazvati preokret i mora se rad prema prilikama preudesiti. Dr. Helftnann nadalje zauzima stajalište prema onoj izjavi. kao da bi bio Keren Hajesod samo činovničke pitanje. Keren Hajesod nije obično sabiranje novca, nego se po ovom jača cijonistički život u mjestima i postizava aktivno saučešće kod svakog pojedinca u izgradnji Palestine. Za ovaj rad morao bi njemački cijonizam dati na kraće iil duže vrijeme svoje najbolje sile, vodje i ljude od velikog upliva. Činovnički aparat, koji u ma kakvoj mjeri i na ma kakvom načinu namakne novac, bez da održi K. H. na nivou jednog poreza za Palestinu, više škodi, no koristi K. H.-u. Cijoniste moraju sami, da udovolje svojim poreznim dužnostima prema Palestini, inače je svaki daljnji rad za K. H. nemoguć. Poslije referata izvijestili su povjerenici i suradnici K. H.-a o radu u pojedinim gradovima. Amerika. Prema Izvještaju generalnog sekretara K. H.-a, Neumanna, na kongresu u Baltimore-u, sakupljeno je u zadnjim 2 godinama od židovskih organizacija u Americi ,j? milijuna dolara za izgradnju Palestine, od toga 4,250.000 to jest 70% od Keren Hajesoda, izuzevši sume, koje su od Joint Distribution Commitee-u stavljeno na raspologanje u svrhu podupiranja. Ćeškoslovačka. Praška K. H.-akcija je zaključena. Osim stalnih suradnika pomagali su gg. dr. Hugo Bergmann i đr. Hantke iz Berlina. Postigao se rezultat od obaveza na kč 1.300.000, od kojih je uplaćeno u gotovom kč .100.000. Ostatak je sukcezivno u pet godina plativ. Ako gledamo tešku ekonomsku ikrizu u Ceškoslovačkoj, moramo označiti rezultat veoma dobrim. Švicarska. Uslijed rada dr.-a Hansa K o h na napredovala je znatno K. H.-akcija u Ziirichu. Uspjelo je misao, da je

dužnost svakoga Židova, da sudjeluje u palestinskom radu, proširiti u krugovima, koji su se do sada od palestinskog rada uzdržavali. Potpuni rezultat pokazat će se istom tokom slijedeće zime. Iz Ziiricha doznačilo se već kao rezultat rada od pet tjedana 18.000 franaka u Londonu. Pošto je u Ziirichu sakupljeno daljnjih GOOO franaka, može se računati, da će se poslati, zajedno sa svotom, ikoju se očekiva iz Basela ,u London 30.000 franaka. Po svoj prilici ne ćemo pogriješiti, ako računamo poslije toga na 100.000 franaka, kao godišnji prinos za K. H. od švicarskih Židova. (Ziko.)

Morris Rosenfeld

Prije kratkog vremena potresla nas je vijest, o smrti velikog kritičara i pjenika hebrejske i židovske literature, Davida Frischmanna. Nekoliko je mjeseca tek prošlo, a židovski narod stoji opet pred svježim grobom. Morris Rosenfeld je umro! ‘Zamuknula je harfa velikoga pjesnika židovske bijede i nužde; umuknula je pjesma »o bujici suza«, pjesma židovskoga »roba, što no stenje i robuje«. Siromašni židovski radnički narod izgubio je svoga pjesnika, izgubio je pratioca, što ga je tješio, na lutanjima u »buri*. Slomljena je lira! Presvježa je rana, prevelika je bol, a da bi se moglo objektivno prosuditi njegovo veliko djelo. Sad osjećamo samo ono neizrecivo i neshvatljivo:

Morrisa Rosenfelda više nema! Njegov je život bio njegova pjesma, bio je život one hiljade i milijuna djece židovske ulice. Njegovu mladost otrovala je hedarska atmosfera, no ona je usadila u njegovo srce, kao u srce svih velikih učenika toga hedera, tajanstvenu snagu vječnosti, snagu, koja se opire burama i najgroznijim mukama. Ono isto srce, što zdvojno viče: *AI mi smo k’o kamen, nam nema ■ već Ijeka Nam nedaje zemlja ni mrvice tla«. Isto srce puno je nerazorive iskonske snage mučeničkoga naroda, snage, koja u njemu vječno živi i djeluje, što ga napred goni i vazda stvara nov život: »Pa makar baš i mlatilima Naš krvnik slaba tijela smrvi: Još u nas stare vatre ima, Nju nij’ ugaslo more krvi!« Riječi, koje se od Mojsija amo vazda pjevaju, samo s raznom melodijom.

Kao 18. godišnji mladić pošao je na putovanje. Oskudica i drugi jadi putovanja prerano s u ga dovele u svijet jada i patnja njegova naroda i taj grozni udes njegpva naroda istrgao mu je iz grudiju gorki prijekor protiv naroda, kojima imamo da zahvalimo tu nemilu sudbinu i koji nas do danas nisu shvatili: »A mi smo tek Židi, siromašni Židi, Bez druga, bez sreće, bez nađe na , spasO, nemoj nas pitat, već idi ded idil Amerika tjera u Rusiju nas. Odakle smo pobjegli, tamo nas tjera U Rusku, jer u nas već nije ni groš, A sad, zar i čemu nam nada i vjera? Ta što će nam život, što sv’jet će nam još? Cijela krvava dvotdsućgodišnja tragedija židovskoga naroda majstorski je izražena u ovo nekoliko stihova. Narodi svijeta sve to vide i sve to znaju. Oni nas biju i pitaju, zašto vičemo; oni nas dave

Iz cijonističkog svijeta i Palestine

Kongres njemačkih cijonista, održan od 25. do 27 .juna u Dresdenu, bavio se u vezi s referatom dr. Siegmunda K a znelso h na, Feuerringa i Kurt Blumenfelda u prvom redu s pitanjem Jewish Agency. Iza iscrpive diskusije i pretresa u glavnom odboru predložio je dr. Han tke kao izvjestitelj glavnog odbora pored niza predloga za druga pitanja, za pitanje svjetskog .kongresa i Jewish Agency slijedeće rezolucije: »Cijonistička organizacija ostaje čvrsto kod misli palestinskog svjetskog kongresa. Egzekutiva ima se od kongresa uputiti, da izvršuje pripravne radnje. Polazeći sa stajališta, da nužno pospješenje izgradnje Erec Jisraela pretstavlja jačanje cijonističke organizacije, i suradnjom s takvim necijonističkim krugovima, koji su skloni, da potpomažu uredjenje židovskog narodnog doma, neka se njemački članovi izjave za slijedeće smjernice: 1. Egzekutiva se upućuje, da izgradnjom cijonističke uprave i propagande vodi brigu oko stalno napredujućeg učvršćenja i proširenja cijonističke organizacije. 2. Egzekutiva se ima ovlastiti, da predobije za Jewish Agency zastupnike takovih organizacija, koje su sklone da pomažu kod uredjenja židovskog nacijonalnog doma.«

BROJ 2b.

»2 1 D O V.

3