Židov

vođjom, jer za nju to nije sporedni rad već glavni. Tko to ne shvaća taj dokazuje, da negira princip stvari i toga ne smijemo privući. Moram reći. da se danas, kad sam već upoznao rezolucije iz Amerike i Njemačke, više ne bojim, da se hoće razoriti organizacija. Nadam se, da ne će doći do preloma i da će se naći garancija, koja je nužna, da se cijonizam ne iskrivljuje u njegovom istorijskom značenju i dubokom smislu. Živi li cijonizam, tad sam siguran, da će Cijon biti Bgrađjen, Cijon kao narodna židovska domaja.

Palestinski glasovi o kongresu

v.rednik »Haarec-a,« M. Gliicksohn objelodanjuje tri članka, ko a su posvećena pitanjima kongresa. On formu'Jira svoje; stajalište u slijedećem: Kongres mora odstraniti dugogodišnju politiku mudrovanja, Kongies mora da položi -temelj jednoj novo; politici, politici istloe, jasnllh riječi i jasniu djela, jasnih prama vani i prama uniihi . . . Nacionalna politika mora da izrazile zahtjeve naroda iz duboke vjere u vtečne ideale naroda a ujedno i iz jasne spozna e njegove 'današnje situacije. . , « LimediU praktičkih zahtjeva Gliicksohnevih, čin/ 1 se osobito ispravan onaj, da se posveti više pažnje realnim potrebama palestinske kolonizacije, kad i ne prave iako veličanstveni utisak, kao recimo kombinacije gleda arapske federacije ili pitanje Schnut Jebudita (Jevvish Agency), koje u Evropi prekomjerno nadvladava n, te prijeti opasnost, da čc one postati glavnim pitanjem kongresa. Da Gliicksohn ima n toj točci pravo, najbolje se vidi iz činjenice, da se već govorilo u Vaad-lcumiju o istupu eregovih delegata iz Cionističke Egzekutive u slučaju da, caa u buduće tako zanemaruje realne potrebe palestinske kolonizacije, medju ostalim osobito potrebu za Jedinstvenu organizaciju, kao do sada. Da je pitanje jedne jedinstvene, sa strane palestinske vlade samkionsrane organizacije puno važnije, nego politika, pokazuje i nova pojava s eparatizma kod neikih sefardi m, osobito u Hafi, gdje se održala jedna burna skupština, u kojoj su sefardski govornici bez iznimke arapski govorili. {To može da bude dobra pouka onima, koji hoće pitanje hebrejskoga jezika Palestini prepustiti). Ali se vidi iz pozitivnog smjera, kako se može od svijesti i os ećaja odgovornosti palestinskog židovstva, koje se polagano razvi a nerazmjerno više očekivati za budućnost, nego li od čitave visoke politike. Pred kratko vrijeme osnovalo se čak i u Petah Tikva društvo >Lemaan toceret haarec«, ko e hoće da odgaja Židove Palestine, jedi K>i stalno napređujućoj upotrebi palestinsk'h produkata, iedan pokret, koii — kako e poznato znatno ojačao moderne Indijce u borbi za narodnu samostalnost, Izgleda, da je pokret ozbiljan i stvaran, te u teme saradjuje i zastupnik Cionističke Egzekutive u Palestini. Vraćajmo se ali spomenutim kongresnim člancima Gliicksohna, Za •karakier.'-

sliku dosadašnje nestvarne diplomacije navadja u drugom svom članku medju ostaLm: »Mi nikako ne pristajemo na to, da budu Jeruzolim i Tiberias u »National Home« za vlade židovskog High Commissionera slio.u Berdičevu i Šklovu u rajonu naseoJ nc pod Plcživcm i Pcb edonosevom. da budu lamo Židovi nedostojni da stoje na ćelu uprave i da budu gradonačelnici jednoga grada sa židovskom većinom, uzeti baš iz manjine. Nikako ne pristajemo na to, da budu novci gradskih uprava, kojima mi najviše pridcnašamo, potrošeni samo za cbuge a ne za nas i da gradske uprave bojkotirali židovsko radnike, r'i- D ,° tle ’ e ° VO is P ravno - Ali ako hoće Glucusohn,: da u svom trećem članku bagaleliše političku moć Arapa, onda nema pravo. Ni ona činjenica ne mijenja ništa, :ia već ni »Falestin« (poznati organ ekstrcronih arapskiii anticicnista) ne može daljo skiivati svoje ako iznenađenje radi cnglesko-arapskog ugovora, jer bojkotovaizbora i odbijanje učešća u Advisory --ouncilu sa strane Arapa, daje ipaik čudnovati izgled Glucksohnovom /nazoru, da ie arapski kongres samo igračka u rukama drugih i da on računa s time, da će se osviješteni arapski narod dignuti protiv arapskdi efendija. I ako je lo više nego vjerojatno, da će jedamput i u Palestini zam.ienili borba razreda borbu naroda, ipak je više nego vjerojatno, da će odluka medjuhm pasti o tome, hoćemo li, i mi imati svoju domovinu. Slično Glucksohnu piše i J.huda Karin protiv opasnosti da s e gubi karakter cionističkog pokreta kao narodnog rcgeneracijoncg pokreta. Ali Gluoksohn nema pravo, ako hoće promišljeno zabašurivanje. u stilu austri skih dvorskih savjeadka i izvještaja generalskog nadomjestiti geslima ,ake ruke. Ispravno konstatira, da kongresi ne mogu nikako stvarati nove emjemce, nego označiti samo puteve k njima. Samo e riječ »označiti« u ovom sastavu jako nećedi-ia. Kongres može samo odstraniti onu nazivođemokraoiju francuskog porijctla, (keja stavlja riječ na mjesto d;ela. Djelo se ne stvara ni od stručn aka, ni od kongresa. Kongres ne može mšia drugo, nego dati mjesta stvarajućim ludima za stvarajuče djelo. To je dobra sirana ameiikanskih zaht eva.

Iz židovskog svijeta

Dvojaka mjera Betklenove vlade. Na sjednici parlamenta u četvrtak krtitikovao ie poslanik Moric Rothenstein oštro financijsku politiku vlade. Zatim se bavio političkim pitanjima, te je dokazao ministru predsjedniku Be t h 1 e n u, da njegov govor u Nyiregyhazi nije ništa drugo bilo, nego zavedenje inozemstva u bludnju. Kao dokaz spomenuo je konfiskaciju »Nep<za.ve« te je nabacio pitanje, zašto ne konfiscira vlada, kad se već tako brine za mir u zem.ji. one listove, koji dnevno razjaruju najkrvavije pogromske hajke. Kao primjer spomenuo je list S za t m a r e.s B e r e g« keji izlazi u jednoj pokrajini, gdje stanuje v cems. truioga Židova. Ovaj je list skoro u isto doba. Kada te bila, »Nepszava« konfiscirana, objelodanio članak. ;>Obračun s crvenim Židovima«, u kojem se tvrdi, da su, svi Židovi bez iznimke nepri-

jatelji madžarskog naroda, te zato, moraju b ! Ci suzbijeni i kažnjeni najekstremnijim sredstvima. Za što nije vlada konfiscirala ovaj antisemitski list? Vlada mjeri dvojakom mjerom. Sve dozvoljava i podupire što ,e protiv Židova i radnika. Samo oni se ne srni,u maknuti. Na koncu je) govorio o položaju u logoru interniranih u Zalaegerszegu. koji se još uvijek nije poboljšao, te zahtjeva pravednije rukovodjen;e prava društava li skupština. WitOs protiv Židova. Povodom neprestanih poraza današnje vlade na skoro svim područjima državnog života, pokušava Witos sa starim sredstvom hajke protiv Židova. Zadn lih dana počela se oštra kamtanja protiv Židova u glavniom organu megove stranke »Wola Ludu«. U članku »U židovskom ropstvu« napadaju s e žfccvi na najniži način. Medju ostalim se pozivaju sel.aci, da dodaju svojim molitvama ,0Š ' ednu re denicu, da budu stečeni ne sam° ° d g,adi \ olu ' e - nego i od »židovskog lopstva«. Poljski narod živi već -dugo u ■židovskom zarobljeništvu.« Židovi su riv*’ da Poljska ni/ e dobila za ju ma u inozemstvu. Židovi su prouzrokova 1 i i loše valutno s t apl , e r Za v e ‘ Za to ie dužnost, osloboditi Poljsku od židovskog ropstva. Pitanje ie, ' )OCe h vVlt °su upjeti da rasprši nepov'eicnje mozemstva prema njegovoj vladi, oje već dugo postoji, te se u zadnje vri,cme os povećalo. Iz primjera Madžarske ireba da uči da hajke, na Židove ,ne donankad korist, koju se očekuje. Židovski patološki institut u Varšavi. pravni komitej varšavskog odjeljenja društva »Tos« zaključio je osnutak patološkog instituta u Varšavi. Za tu je svrhu ' omt °dredxo 9000 dolara, a ostali će iznos darovati varšavska židovska udruženja. Izabran je posebni komitej za gradnju Nalazak u Taršiš-u, U luci Huelva, Andaluziji, kod ušća rijeke Odel našla se množina oružja i drugih brončanih sudova. Šivan spadaju u zadnju brončanu epohu (oko 1000 pr. Kr.) te su iz prastarog trgovačkog grada T a r t e s s o s (biblijski Pa r s i š), ko,i je ležao po istragama prof. dr. Adolf Schultena (Erlangen), na ušću Quadalquivira te je imao jednu luku u Huelvi. I kronološki slaže se nalazak s Tartessosom, koji je cvjetao oko 1000 pr. i. Profesor Schulten će dati dalje kopati sa sredstvima vojvode od Tarife vlasnika ckolice. Kanlova kritika čistog razuma prevedena na hebrejski. Sada je izišao u Jerusolimu kao pokusni otisak prvi dio hebrejskog prijevoda Kritike čistog razum a, koji sadržava predgovor prvom izdanju, predgovor drugom izdanju i uvod u transcendentalnu estetiku. Prijevod, će se nastavljati, ako će dobiti priznanje kritike. Prevadjač j e dr. Jchuda Junovvitz urednik juridične knj.žnice, koja izlazi u Palestini. E. M, Lilien u Beču. Ovih je dana stigao u Beč Efra im Moše Lilien. Umjetnik, koji kako je poznato i* vi stalno u Braunschvvcigu, osjetio je čežnju za svoje židovske prijatelj« u Beču te je njoj popu-

EROJ 3X.

»ŽIDOV«

3