Židov

rati preuzeti privatna inicijativa, a tek nakon njezine izgradnje nastat će normalni preduvjeti za promet. Prelazi na trgovačku bilancu Palestine, koja je vrlo pasivna, no to će se popraviti izgradnjom industrije, koju moramo ra svaki način izgraditi. Referat o Keren Kajemctu. Dr. Bcrthold Feiw e 1, predsjednik K. H.-direktorija u Londonu, izvještava o Keren Hajesodu kao sabirnoj instituciji, bez obzira na njegov daljnji položaj i formu, jer ta vrlo zavisi o riješenjM pitanja Jevvish Agency. Do konca prošloga mjeseca, dakle za vrijeme do nešto preko dvije godine, sabrao je Keren Hajesod 1 milijun funti. Radio je unutar i izvan cijonizma. Još nikad nije institucija, što je na novcu izgradjena, tako našla put do srca tisuća ljudi. Općina Keren Hajesoda rasprostire se preko cijeloga svijeta. 1 ako se maaser praktički točno ne provodi, duh je njegov, duh samooporezovanja, zahvatio Židove cijeloga svijeta. Po Keren Hajesodu je prvi put probijen u alci krug, što se oko Cijonist. Organizacije skupio. Ta mogućnost, da okupimo velik krug ljudi, koji su do sad samo interesom pomagali naš pokret, je od neprocj'enive vrijednosti. Doživjeli smo, te smo tražeći novac našli ljude, ljude, što će nam novaca dati. I tako smo od novaca i preko njega došli do novih ljudi. A tu leži ono. što angažira, ono što veže, da taj fond vodi cd cijonista do necijonista, a jedne i druge u Erec Jisrael. iz tiskanoga se izvještaja vidi, da se Keren Hajesod rasprostire preko 50 zemalja. Ovu požrtvovnost povećati i pretvoriti sistematski za izgradnju Palestine, nove pade predobiti, to su naše zadaće, koje treba da povećanom ljubavi riješimo. Konac sjednice u 19 sati. U srijedu ujutro počinje sjednica tek u 11 i pol, jer je prije toga održana sjednica Nadzornoga Odbora Jewish Colonial Trusta (Jevr. kolonijalne banke). GENERALNA DEBATA U četvrtak 9. augusta o podne počela je generalna debata pred dupkom punom kućom. Presjednik Meir Berlin podjeljuje riječ Morrisu May e r u,( jidiš) koji u ime engleske organizacije veli: Nije istina, da se u Engleskoj nije za cijonizam ništa učinilo, pa se njegovih prijatelja vrlo neugodno dojmio izvještaj Usiškinov o Palestini, jer Palestina mora da bude tvrđava židovskoga naroda, a ta se brani samo jedinstvom. Tu ovakova kritika škodi. Govori o uspjesima u zemlji i svršava, da moramo pokret na konstruktivnim socijalnim formama, a ne na raspoloženju izgraditi. Pristaje uz VVeizmanna. Dr. Ariosorof (Hitahdut jevr.). Posljednje godine bile su godine nazatka, što više i početak likvidacije. Prva je zadaća kongresa prestati s raspoloženjem likvidacije, a druga pokazati perspektive, kako će se doći do novaca. Ne možemo da govorimo o napretku. Deset hiljada Imigranata u godini nije alija. Pomoć ne može doći iz vana, od ljudi što su već 25 godina protiv nas, nego samo iz nutra, unutarnjom regeneracijom i jačanjem Keren Hajesoda, koji mora da gradi na širokim marama. Egzekutiva nije imala shvatanja za taj rad. Hitahdut traži jaku egzekutivu. (Odobrenje). Vođa većine poljske organizacije Dr. J. Oottlieb (žid.): Sa strahom smo promatrali posljednje političke dogođaje na istoku, koji znače smanjenje naših prava. Manje je opasan zahtjev, što se u gornjoj kući pojavio za ukinuće mandata. No ipak mora da velimo s ovoga mjesta, da bi to bio najveći pogrom protiv našega naroda, jer bi pogodio židovsku dušu. Protestiramo protiv zabrane useljenja, no vidimo tu i našu krivnju. Pristaje na proširenje Jewish Agency, jer je to put,

kako da se regenerira cijonizam. Nove grupe treba da donesu onaj nacijonalizam, koji nam nedostaje. Predsjedništvo preuzimlje Ben Avl. Meir Berlin (Mizrahi). Nema zanosa. Moramo da idemo k onima, koje židovstvo još posve ispunjava, pa ćemo imati ne samo sumišljenike nego i saradnike. Prigovara, da se ne drže zaključci kongresa glede držanja Salbata. Ako se već ne drži Tora mora da se drže zaključci kongresa. Kod nastavka njegovoga govora o mizrahističkim radnicima došlo je do velike buke i svađe između ljevice i desnice. Treba da se i bethamidraš gradi, jer najviše novaca dolazi iz religioznih krugova U 141/> svršava sjednica. Poslije podne u 17 iptj ,počinje peta sjednica Predsjednik podjeljuje riječ dru. Hantke-u, koji govori u ime njemačke organizacije: Prije je bila naša politika entuziastična aktivnost, a sad smo prisiljeni da branimo osvojene pozicije. 0 arapskom pitanju veli, da je jedino riješenje zajednička, mirna izgradnja i kuturni rad. 0 kolonizaciji veli, da je imigracija naš glavni cilj. Moramo, da naše ljude odgojimo, da budu spremni na svaku žrtvu. O Jewish Agency veli: cijonizam mora da je svijestan, te je najjači židovski organizatoru! faktor. Mi dajemo cijelome židovskom svijetu tempo našega pokreta. Kroz naš parlamenat mora da opet prostruji duh Herzlovoga idealizma. Opire se protiv birokratizma, koji je smrt svakoga živog pokreta. Fishman govori o gledištu amerikanske delegacije, te se zalaže za proširenje Jevvish Agency. Iza njega govori zast. Reich (Lavov), te kritizira sadašnju cijonističku politiku. O halucim se govori u mističnom romantiscizmu, a kraj toga ih se pušta da gladuju. Griinbaum (Varšava). Sadanji položaj cionističke organizacije označen je ustavnim konfliktom između predsjednika i Egzekutive. Slično je bilo i pred 12. kongresom. Dovelo nas se do defetističkoga, raspoloženja. Pa kad vođe vele, da smo za velike zadaće preslabi, masa veli, da smo bankrotni. Naše najznatnije stvari postaju pusta sitnica i zasljepljivanje. VVeizmann još uvjek nije rekao, na koga on misli i što ćemo dobiti za to, što napuštamo naš suverenitet. Da li će postojati jedinstvena institucija, kojoj će trebati polagati račune, ili ne? Iz svega će toga nastati samo kaos. Kod nas se živi već nekoliko godina od utvaranja. Nama je to dopušteno, predsjedniku i vladi ne. Bila je sreća za nas, da Herzl nije dobio novaca od Hirscha i Rothschilda. Inače sad ne bismo imali pokret, nego instituciju Ice. I sad ćemo opet narod buditi da sebi sam pomogne. Mora da stvorimo jasnoću i da znademo dokle smijemo ići. Bez narodne borbe u galutu nema regeneracije naroda. Skupite svoju snagu, i stvorite čudo probudenja našega naroda. Govor je bio često prekidan povicima negodovanja i povladjivanja, a na koncu je nagrađen jakim pljeskom. U 19 sati je završena sjednica. U četvrtak 9. u 10 sati, nastavljena je sjednica. Govorničko je vrijeme skraćeno na 10 minuta. Nakon izbora permanentne komisije, kojoj je predsjednik inž. Stricker, i ostalih komisija, počinje debata. Predsjedava Li p s ky. Prvi je govornik vođa Poale cijona Kaplansky (jidiš). Prikazuje potpuni neuspjeh privatne inicijative, i kritizira palestinski budžet, pa veli, da se mnogo premalo daje za gospodarstvo. Kritizira rad Mizrahia. Kod toga dolazi do burnih scena, koje potrajaše kroz cijelo vrijeme govora. Obraća se Mizrahiu i veli: Vaš socijalni program stoji u opreci o onim, što mi hoćemo, potpunu religioznu slobodu i tolerantnost. Dalje veli, da Mizrahisti uzimlju I arapske radnike i puštaju da halucim gladuju. Mizrahi Je svojom politikom pogoršao politički položaj u zemlji. Vjera je privatna stvar, i nitko nema prava, da je kome narine. Prelazi na arapsko pitanje, i misli, da treba svaku priliku složenja s Arapima iskoristiti. Kod Jewish Agency treba što više sila privući, no ne smijemo da napustimo našu samostalnost. Mereminsk] (Ceire Cijon) veli među ostalim, da vrijeme za svjetski kongres još nije došlo i protestira protiv kapitalističkoga sistema. Podpredsj. dr. Schalit (u ime većine austrijske organizacije): Treba izraziti povjerenje Egzekutivi, a osobito predsjedniku. On je za proširenje Jewish Agency, je je to potreba, koja proizlazi iz dosadašnjih uspjeha i neuspjeha naše politike. Novac ne može da radi protiv našega cijonizma, jer je glavno narodna svijest.

Nakon govora Neigera uzimlje riječ Šmariaha Levlu, (Burno odobravanje i pljeskanje. Govori jidiš). Govori o amerikanskom židovstvu i veli, da ćemo skoro ne samo naše financijalno i organizatorno nego i političko težište onamo pre*nijeti. Američki cijonizam pokazuje sve veće snage. Govori zatim o Weizmannu i veli; Izjavljujem ovdje otvoreno, da ću rame o rame, ruku o ruku s njime poći. I ako njega svrgnete, ostavit ću i ja rad. Velika je zabuna, ako se veli: »Nužda nas sili, da i druge zovemo.« Nije to nužda, već izvršenje našega starog sna, došlo je vrijeme da pođemo židovskom narodu, da sve zovemo. »Dođite, radite 1 vi s nama na ostvarenju.« No druga je stvar, da je ocasno igrati s vatrom. Mogao bi doći čas, da nas pitaju, gdje su ostali Židovi. Onda moramo, da bar uzmognemo reći, mi smo sve pokušali. Moramo da radimo dobrom voljom, a ne da se damo od voljica nositi. I moramo da znamo, te milijuni Židova gledaju na taj kongres. (Burno odobravanje i pljesak). Svršetak sjednice u sata. U 16 sati se nastavlja sjednica. De Lieme je za Jewish Agency, jer je cilj razvitka, pa će konačno đovesji do davno tražene reforme na upravnom i financijalnom polju. Nakon govora Svatopolskoga, Gelbsteina, rabi Meira I Liporskoga, govori Gliicksohn te veli, da engleska vlada nama samo smeta. Felasi dobivaju velike posjede badava, a mi ni jednoga dunama. I židovski legionaši, koji su se za Englesku borili, moraju da dugo moljakaju, dok dobe komadić zemlje, i to u pustinji, gdje nema vode. Židovski činovnici su vrlo rijetki. To sve dolazi otale, što naša Egzekutiva sjedi u Londonu, a ne u Palestini. Dante Lattes (Rim hebrejski): Bitno je pitanje useljivanja, a to je opet pitanje novca. Halucim trpe radi nedostatka novca, a to nije krivnja vlade, već naša. Imigracija bez novca je pogreška. koja bi mogla stvoriti nesnosan politički i ekonomski položaj. Pošto odgovornst za imigraciju mi nosimo, mora i kontrola nad imigracijom ostati u našim rukama. 1 onda ne će Palestina smjeti da bude utočište za bjegunce. Ko ide u Palestinu treba da je jak i zdrav, te ne smije uzmaknuti, ma što došlo. Ljudi mora da su dostojni zemlje. Proširenje Agency-a je put k svjetskom kongresu, pa se za njega moramo odlučiti.. NOĆNA SJEDNICA. Predsjednik Lipsky otvara sjednicu i daje riječ delegatu van Vrieslandu (Holandija) koji daje opširan prikaz financijalnoga stanja pokreta, te ga nazivlje demoralizatornim. Traži financijalnu politiku čiji osnovi treba da su egzaktni i solidni hoćemo li da izgradnja uspije. Jean Fischer iznosi svoje staro mišljenje, da precjenjujemo interes Engleske na Palestini. Ne ćemo da diramo u prava Arapa, no ne ćemo židovsku domaju u arapskoj državi. Treba, da naše redove aktiviramo. Prigovara organizaciji, da shvaća svaku kritiku kao opoziciju. O Jevvish Agency veli, da bi najbolje bilo, kad bismo to pitanje skinuli s dnevnoga reda, jer su time sva ostala pitanja cijonističke organizacije potisnuta u pozadinu. Predlaže, da se ukine pravo Egzekutive na veto. Farbstein (Mizrahi, Poljska) oštro polemizira protiv govora Kaplanskoga. Veli, da se religijozni zahtjevi moraju u još većoj mjeri provesti. Pita ljevicu, što su socijaliste za Palestinu učinili. Ljevica, koja se za cijelo vrijeme govora buni, viče »Keren Hajesod. Kapljice znoja s radnikova čela vrijede više nego vaši zlatnici!« Farbstein nastavlja: 80 do 90 posto cijeloga novca došlo je od religioznih Židova. (Silna buka, te predsjednik zamoli govornika, da govori umjerenije). Farbstein nastavlja, na što nastade još veća buka. Nakon govora Kaplana (Amerika) javlja predsjednik, da se prelazi na interpelaciju senatora dr. Ring e 1 a i njegove grupe. Dr. Rin g e 1 obrazlaže svoju interpelaciju glede ograničenja imigracije u Palestini i palestinske politike Engleske vlade. Protestira protiv krive interpelacije Balfourove deklaracije i mandata po Engleskoj vladi. Generalna se debata nastavlja. U dvorani vlada takova buka te se govornika Vilkanskoga uopće ne čuje, pa on iza nekoliko minuta ostavlja govornicu. Iza njega govori Rottenberg (New-York) te iznosi predloge američke delegacije. Izjavljuje, da Je Amerikancima glavno, da dovedu Židove u Palestinu. Iza njega govori

2

»ŽIDOV«

BROJ 34.