Židov
da se ne može gladni želudac zasitit velikim zvijezdama na palestinskom nebu. Morat ćemo u buduće razviti drugi način propagande za izgradnju Palestine. U( pričajmo narodu samo o obećanoj zemlji, već i o obećanjima zemlje, ne samo o lijepoj njenoj prošlosti j lijepoj budućnosti, već i o lijepoj sadašnjosti. Ne samo o tome, da Palestina imade kamenja i golih bridova, već i o velikom čudu, da ua palestinskom pijesku sve raste i cvate, da i kamen rodi usjevom, da je palestinsko sunce čarobnica, koja iz kapi vode, što nekud padne, stvara cvijeća i cvatova, ne samo o trnju, već da na svim putevima nailazimo i na ljupko cvijeće. Naša zemlja nema mnogo toga, što druge zemlje imadu. Ali naša zemlja nije siromašnija od Kalifornije, sigurno je ljepša, u našoj zemlji rastu plodovi, koji ne rastu u Kaljforniji. Još nismo dovoljno istraživali i proučavali zemlju. U našoj zemlji imade mineralija, koje mogu biti bogatstvo budućih generacija. Mrtvo more u Palestini može da postane more života, ako iscrpimo njegova bogatstva. I riječ >vi gradite na pijesku« ne smije da nas zastraši. Tel Aviv sagradjen je na pijesku i ipak je lijep. Moramo proučiti sve mogućnosti. Mogućnosti agrikulture u prvome, agrikultumo-industrijalne u drugome redu: jedne nadopunjuju druge i obje se moraju sastati; nadalje mogućnosti industrije; a ne trebamo se bojati ni trgovine i upotrebiti sve, što je Bog dao ovoj zemlji: klimu, slavu i dobar položaj. Treba dovesti u zemlju turiste. Imade zemalja, koje su predestinirane da pomognu čovječanstvu, da prošire horizonte, da zasade u njihova srca iskru mistike, da unapredjuju bratstvo ljudi. Jedna od tih zemalja je Palestina, i u našemu je interesu kao i interesu svijeta, da ojačamo i povećamo turistiku Palestine. Jer naša zemlja nije samo lijepa, ona je i sveta i slavna i spaja tri dijela svijeta, te je prirasla srcu stotinama milijunima ljudi. Treba da imadlemo i više vjere u naš narod. Možda imademo i pogrješaka. HoCemo da prepustimo propovijed protiv narodnih pogrješaka našim pjesnicima. Ali što imade izgradnja, koju možemo samo s vjerom u narod izvršiti, posla s tim jađikovkama? Ako je naš narod tako
rdiav, kao što se to tvrdi, kako će izgraditi budućnost? Kako možemo da gradimo na tako trulom drvetu tamo moćnu čeličnu zgradu? Naš narod pati, krvari, biva progonjen i okružen je sa svih strana neprijateljima. Čemu da u njegove rane sipamo soli? Prepustimo to onima, koji uživaju u tome, da sami sebe ili druge muče. Mi smo tjeŠitelji židovskoga naroda. Hoćemo da osušimo suze. Možemo od našega naroda dobiti mnogo snage, energije, požrtvovnostl i predanosti. Tek mora da vodimo drugu agitaciju: mora da svaki sloj naroda vežemo sa zemljom, mora da smo vjerne sluge naroda, da radiiho za üblaženje njegove nužde ida se ne zadovoljavamo time, •da pjevamo pjesme, koje će se ugušiti u moru suza«. Židovska legija s jedne strane i u Americi priključilo joj se 1000 mladih ljudi s veseljem i stavilo je svoj život na kocku, da pomogne osloboditi zemlju, a s druge strane halucim iz ulica židovske bijede, koji dolaze odvažnošću i veseljem da nanovo ožive zemlju, oni su dostatan dokaz za to, da još nije presahnuo izvor idealizma u našemu narodu. Pogrješka je ako držimo, da je idealizam ograničen samo na jednu klasu, jednu zemlju ili jedan sloj. To nije istina. Imali smo legiju u Americi, sad imademo halucim u Njemačkoj. Sve zavisi samo o nama. Mora da vjerujemo u snagu riječi, u snagu ličnosti i u snagu čina. Cijonistički pokret mora i nadalje ostati široka struja. Moramo ga širiti u masi. Ne smijemo pokret pretvoriti u sektu. Za pokret je masa isto što i zrak za pluća. Jedna od najvećih zasluga Herzlovih je, Sto je djonizam učinio pristupačnim velikim masama. Unutar našega pokreta ima mjesta za sve struje ljudi, koji hoće da doprinašaju žrtava ili da sebe žrtvuju, i da svojim primjerom djeluju na druge. Ne treba da zaključkom namećemo terete djonisti, za koga je djonizam moralno-idealni pokret. Neka svaki sam na sa uzima jedan teret; dobar primjer jače djeluje no zaključak, jer ne možemo stvarati zakon, pošto nemamo prisilne vlasti. Moramo, da podstreknemo inicijativu raznih slojeva našega naroda, raznih lič-
nosti, jer svaka ličnost izvršuje neki upliv i stvara oko sebe neku atmosferu. Demokracija nije protivnica ličnosti, ona je najbolja tribina za ličnost, a ako je dosta velika i zna da s njome ide, tad se njezine snage podeseterostruče. U zadnje vrijeme osiromašili smo na ličnostima. Tko je tome kriv. Ne ćemo sebe ni druge okriviti, ali treba da poradimo oko toga da privučemo ličnosti, da za njih priredimo mjesto, i da damo ljudima, koji kod nas rade, mogućnosti, da razviju svoje energije i da kao ličnosti dozrijevaju. Cijonistička je organizacija od prvoga dana preuzela tešku zadaću i mora da joj je dorasla. Nikad nije židovska nužda bila veća, nikad mogućnost spašenja nije bila tako bliza. Ona kao potencija leži u samoj nuždi. Židovske mase su sad pripravne, da ostavljaju svoja obitavališta i da imigriraju u zemlju oslobodjenja. Oni se nama obraćaju i pitaju: »Što je dan stvorio«. Kraj ispravne metode, ozbiljnog studija, poleta, političkog postupka, odvažnosti, vjere u nas i narod, optimizmom i oduševljenjem moći ćemo još u našim danima narod dovesti u zemlju. Treba samo poznatome Herzlovu motu: »Ako hoćete nije bajka« dati drugo tumačenje. On se s njime obratio narodu. Sad je položaj takav, da mi cijoniste moramo seli reći, ako ćemo mi cijoniste imati odvažnosti, razbora i vjere, nije više bajka, ne treba da ostvarenje prelažemo u daleku budućnost, jer se može u našoj generaciji izvršiti. Ne će biti teško, da u četvrt vijeka postignemo većinu u zemlji. Ako smo imali vremena 25 godina, dok su nam narodi svijeta priznali pravo na našu zemlju, ne smije nam biti teško, da u narednih 20 godina pet je prošlo pomoću našega naroda realiziramo pravo na našu zemlju.
sile, koja bi to odjcdnoć stvorila. Proccn jđe polako, jako polako. Vcćma stanovnika ovih malih naselio, hakicini su, koji su prve goctue radili kod gradnje cesta i sušenja močvara. »Kako ste se nasehii?« pitam jednoga. »Nas je Hercu KaKmet naselio a Kcren tiajesod nam je dao zajam«, odgovori sa nonšalansom, koja me se čudno dojmila. >Pa mislite ft već vratiti ova 3 zajam?« pitam opet, »No da«, rekne sa florkim smiješkom mladić. Židovski narod *daže novaca u nas. Držite h nas dobrom mve sticijoin?« »Najboljom, što su je ikada Židovi kac. cjelokupnost učimh« odgovorim mežođušno. Dolina rada. mala Palestina s neplodnim brdima • dolinama, s močvarama) koje treba svršsb * pnaitnjema koje treba natapati, ova n»ta ieiuf}a pnčirja mi kao velika leća, koja u
leđno ženite okuplja najdublje čežnje i nađe židovskog nareda. Nuka me nešto, đa to napišem, pošto sam posjetio najnovija naselja u Emek jesreelu Godovo sva nastala su iza 1920. ima ih oko t 2. Ovo je prvi plod našeg rzeraineg rada pod brdskim mandatom. U ovih ljudi ima nešto, šio se razlikuje od duha drugih naselja, trna nešto intenzivnijega, ponosnijega i određenoga u njtoa. >Kako dugo«, pitom našeg gostoljubivog kućegazdu, »kako dugo će trajati, dok cijeli Emćk j djela Pale sitna bude posute »a mnogo Kfar jehcskete, BeKourija i Nahalate?. »I ja sam bio sam neslrplpv«, odgovori on, prije nego što Sam se ovdje naselio. Sada sam posve maran. Svaki dan nosi nam potoo š ja znam, da se može raditi samo jecfcno đa tspunšmo našu zadaću posve. Sve drugo doći će samo od sebe.
Ovaj mladi nasetjenik poprimio ije već postovičmi strpljivost starih seljaka. Do viđenja! Odredbe željezničkog i pomorskog promete i drugi nesmiljeni razlozi sile me, da napustim ovu zemlju još prije, nego što sam posjetio mnoga mjesto. Kod oproštaja još bi nešto spomenuo. Bio sam iznenadjen, Sto nisam osjetio, đa postoji arapsko pitanje, o kojemu sam prije mog dolaska u zemlju toliko čuo. Sada sam opd u jerusobmu i idem put Aleksandnje. Znao, ne će dugo potrajati, pa ću opet doći u ovu zemlju, koju onda vnše ne ču prepoznato ra<t toCko novog žrvate, što će brzo nastati. Osjećam, đa napuštam zemlju, u koju spadam, osjećam da je ostavljam na cjedilu, afi pogled na one, koji ovdje ostaju, umiruje me, totem v druge zornije, đa se kao mnogi posvetim vescome djelu.
Palestine Investment Corporation
Ovog ije mjeseca izdan prospekt etmerikansko-palestinskog Investment Corporation, koje >jc društvo registrirano po zakonima države Dclawarc, Društvo će se zvati »Pate« strne Econoirac Corporation« t stvoreno je u svrhu, da amerikanskim Zidovima omogući da
BROJ 1.
»ŽIDOV«
3