Židov

ŽIDOV

GLASILO ZA PITANTA ŽIDOVSTVA

Zagrebački Židovi!

U subotu 26. o. mj. u 9 sati na večer držati će svijesno židovstvo izborničku skupštinu is dmni Spola restauracije, li ca 31 Govoriti će: Šime Spitzer Dr. Marko Horn Dr. Aleksandar Licht Naša je naročita želja, da ovoj skupštini prisustvuju i vođe „općinara neclonista", pa da se koriste prilikom, da i oni jednoć pred onima, koji su pozvani da pri izborima odlučuju, pred onima za čije se povjerenje vođi borba, javno i muževno izlože svoj program. Ha ovu skupštinu treba da dodjo svaki židovski izbornih!

Još jednom: Izbornici Židovi!

Ustraj i uzdaj se! Madač: Čovjekova tragedija. Otkad se ljudski rod uzdigao nad svakidašnje potrebe i sebe stavio u središte \ascijeloga života teži za saznanjem istine. A u traženju te istine formulisao je pitanje: Otkuda smo, što smo i kuda idemo? Preneseno na etničku zajednicu, znači to pitame: Kakove si kulturne vrednote dao svijetu, kako ih primjenjuješ u sadašnjici, što li je cilj u budućnosti? Pa kad ste Vi- Židovi, zagrebačke bogoslovne općine sad pozvani, da odlučite svojim glasom o sudbini te svoje moralne zajednice, Vaša je d u ž n o s t, da si odgovorile na gornja pitanja. Jer samo po ispravnom Vašem odgovoru Vi ćete znati na koju Vam stranu ' al i a poći —na onu koja nadovezuje preko sadašnjice na prošlost, da sprema ljepšu budućnost, iH na siranu, koja napuštaH'ći prošlost, a ne obazirući se na sadašnjicu, hoće za našu općinu u budućnosti leđno ništa!

Vi znadete, da naš prošli život nije bio jailov. Jalov?! Zar nije židovski narod dao kasnijim inonarodnim pokoljenjima osnovu etskog naziranja, koje i danas jošte čvrsto i nepomično stoji in thesi?! Zar nije židovski narod dao knjigu, koja se jedina čita na svim stranama ovoga svijeta, knjigu, koja se cd godine do godine tradira u sve više jezika? Zar nije židovski narod u tom svom kulturnom spomeniku nagomilao etskih vrednota, koje su trajne i nepromjenive, jer su primarne i ljudskom umu i ljudskom osjećanju? Zar historijske reminiscencije, zakonodavstvo, pjesme, mudre rečenice i filozofska razmatranja nisu jedna velebna himna ideji socijalne pravde, onomu kategoričkom imperativu: Budite sveti, jer sam ja svet. Jalov? Zar nije u historiji civilizacije uz Rim i Atenu bio igrao vidnu ulogu Jeruzolim? Zar u tim gradovima nijesu personificirane ideje, koje su dale pravac razvoju civilizacije? I dok se temeljne ideje, kojima su bili

nosioci Rim i Atena nakon stoljeća pokolebaše, ideja, personificirana u imenu Jeruzolim i danas još vlada moralnim svijetom, jer se ničim vrijednijim, ničim savršenijim ne može da zamijeni. Pa kad koćemo, da čisto etskom sadržinom prožete ideje produbljujemo u sv ojo j sredini, kad hoćemo da u svojoj opć : ni živimo, radimo i gradimo prema tim idejama, i da stvarajući u svojim redovima ljude i fizički i moralno preporodjene, zar ne vršimo civilizatornu zadaću prvoga reda? Mi smo pijoniri, koji krčimo putove kasnijim generacijama da uzmognu nadovežući na rad prošlosti j dalje raditi na ljepšoj budućnosti. Mi dakle ne rušimo staro. Mi na starim vrednotama radimo dalje pozitivno i konstruktivno, i upravo zato, što je nama Židovima moguće samo u svojoj bogoštovnoj općini da radimo pozitivno i konstruktivno, upozorujemo Vas: Prigodom predstojećih izbora za zastupstvo naše općine sukobljuju se dva sn jera: židovski i, blago rečeno, ažidovski. Smjer židovski, koji ide za pozitivnim, konstruktivnim židovskim ciljem, biva za uzdržavanjem, usavršivanjem, izgradnjom i osnivanjem institucija, štono su kadre, da nas moralno regenerišu, da nas jačaju u tradicionalnoj židovskoj svijesti, u vjernosti i predanosti vječnim i nepromjenljivim idealima, e da tako od potpunih Židova stvori potpune ljude. Drugi smjer, vodjen po ljudima udruženja »Narodni {?!) rad« u pitanjima židovske bogoštovne općine negativan je i destruktivan. Negativan, jer nema nijedne pozitivne potražbe, ne traži ništa više, jer mu je i ono, što sada općina radi, previše. Destruktivan je, jer*'ide dalje od negacije, on hoće da ruši, što postoji. Njemu ne treba židovska škola, ona je za njega »ostatak srednjega vijeka«. Uzgajati djecu religijozno, biva po etskim principijama za »Narodni rad« je anakronizam i za to njegova težnja, da sc škola rastepe, razjuri, uništi. Sav socijalni rad naše općine posve je suvišan. Čemu podupirati moralno i materijalno društva, štono vode računa o bolesnoj i siromašnoj židovskoj djeci? a Čemu potpomagati namjenu filantropa Lavoslava Schwarza, ta to stoji novčanih žrtava?! Čemu davati potpore židovskom akademskom potpornom društvu za njegovu menzu, kad je »Narodni rad« sit i pri punim zdjelama?! Čemu sve to, kad to stoji novaca?

POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVOM

god. vni

UPRAVA I UREDNIŠTVO: ZAGREB ILICA BROJ 31. 111. KAT

ZAGREB, 26 januara 1924. - 20. ševat 5684.

IZLAZI SVAKOG PETKA RUKOPISI SE NE VRAĆAJU

PRETPLATA: GOD. 60 D. POLUGOD. 30 D, CETVRTGOD. 15 D. POJEDINI BROJ 1.50 D.

BKOj 4