Židov

Fellx VVarburg je zadovoljan s napretkom ii Palestini. Fclix Walburg, predsjednik Joint Distribution Committea, koji je upravo posjetio Palestinu, iskazao je « jednom interwiewu svoje zadovoljstvo nad tekovinama, što su se u Palestini stvorile. Izjavio je, da ga taj napredak upravo iznenađuje. U jednom pismu izrazuje svoju zahvalnost barunu Edmundu Rothschildu radi njegovog velikog djela, što ga je osnutkom jevr. kolonija u Palestini učinio. Warburg je izjavio, da je dužnost svakog Jevreja, da surađuje kod obnove Palestine. Daljnji porast dohcdaka narodnog fonda. Dcsk dohoci K. K. L. u god. 5583. nijesu pravo zadovoljavali opaža se od početka god. 5684. preokret na bolje. Ukupni primici u mjecscima oktobar —januar 5684. iznašaju L 34.200 spram L 16.345 u mjesecima novembar—januar 5683. U oktobru prošle godine zbog preseljenja glavnog biroa nije bilo iskaza o darovima). Februar ove godine iskazat će po svoj prilici L 14.000 spram L 10.000 u prošloj godini. Izgledi za industriju slađorne trstike u Palestini. U >Wiener Morgenzeitungu raspravlja Marko Sclnvarz iz Tel Aviva o tom pitanju. Produkcijonc prilike za sladomu trstiku u Palestini iste su kao primjerice u Texasu. Tvornica za prerađuju slađorne trstike s kapacitetom od 100 tona trstike podanu,što odgovaraso tonama šećera, stajala bi 1 milijun dolara. Kraj oprezne procjene godišnja bi dobit iznašala 45%. Sama Palestina potrebuje godišnje 15.000 tona šećera, k tome još pridolazi tržište u Prednjoj Aziji, gdje u opće nema tvornice šećera. Po acreu zemljišta moglo bi se dobiti 30 tona trstike. Autopromet Haila —Bagdad. Već kroz nekoliko tjedana s dobrim uspjehom funkcijonira autopromet između liaife i Bagdada. 1 engleska pošta za Irak otpravlja se ovim putem. Ova autolinija uspješno konkuriše s vazdušnom službom na istoj liniji, akoprem je potonja snizila cijenu gotovo na polovicu.

Keren Hajesod

Specifikacija primitaka londonskog glavnog biroa Keem Hajesoda u mjesecu februaru. 1. Sjedinjene Države L 19.718.12.6 2. Stara Rumunjska L 3673.5.10. Besarabija 421.1.4. Bukovina L 214.8.—. 4. Pojedinačni prinosi L 2508.15.3. 5. Litavska L 1300. —.—. 6. Poljska Varšava L 1173.1.2. Vilna L 100.—. 7. Cehoslovačka L 622.13.10. 8. Engleska L 550. —. —. 9. Austrija L 373.16.1. 10. Belgija L 360.18.2. 11. Danska. L 336.7.1. 12. Svajcarska L 220.19.4. 13. Finlandija L 203.9.9. 14. Alžir L 188.—.6. 15. Palestina (inkl. K. Hag.) L 179.9.8. 16. Jugoslavija L 120. —. —. 17. Letlandija L 117.3.10. 18. Švedska L 95.11.5. 19. Ist. Galicija L 82.17.5. 20. Alzacija i Lotaringija L 68.2.10. 21. Danska L 62.10.1.

22. Kstandija L 49.1.4. 23. Francuska L 10. —. 24. Maroko L 2.10.—. 25. Ugarska L 1. -. —. Ukupno L 39254.6.1. Ukupnas vola unišla do 29. februara 1924. iznaša prema tome L 1231.177.4.1. Keren Hajesod u Poljskoj, U Poljskoj zapaža se u posljednje vrijeme znatno poboljšanje dispozicije za Palestinu. Utjecaj ovog na razvoj K. H. direktorij neprekidno dobiva molbe, da otpošalje propagandistu, koji bi u dotičnom mjestu organizovao K. li. rad. U prošlom tjednu posjetili su zastupnici K. H. direktorija slijedeća mjesta: Plonsk, Wolko\vsk, Brelsk. Vladimir Volynsk, Rakitno i Heršnicu. Doskora posjetit će još i Mlawu, Pabianice, Zavierce, Dombravu Oornu i Lo\vicz. Jcvreji u Poljskoj. Zadnja sjednica juridičke komisije sejma pozabavila se pitanjem ukinuća svih pravnih ograničenja .levreja. koja još od carskih vremena u Poljskoj postoje. Sadanja ograničenja povređuju građansku ravnopravnost Jevreja na najosjetljiviji način. Tako poljske vlasti obzirom na ona ograničenja stvorena još u carističke vrijeme zabranjuju Jevrejima, da rade u rudarskoj industriji, da rabe jevrejski jezik u brzojavima i t. d. Zastupnik Hartglas stavio je slijedeći prijedlog: Pošto vlada sama nc će da se lati inicijative, ustanovljuje se subkomisija, koja će izraditi odgovarajući zakonski projekt za sejnv. Prijedlog je primljen, pa je izabrana komisija od 5 članova, da donese dotični zakonski prijedlog. Sjednica Radnoga Odbora SCJ. U sjednici R. 0.-a. održanoj dne 19. marta o. g. saslušano je izvješće o dosadašnjem uspjehu akcije za jugoslavensku halučku farmu u Palestini i u nadopunjenju istoga pročitani su izvještaji tajnika SCJ. dra. Alfreda Singcra. koji je sa ing. agr. Zaloscerom na agitacijonom putovanju u cilju prikupljanja sredstava za farmu. U dosad posjećenim mjestima Osijeku. Vukovaru. Vinkovcima i Brodu na Savi. postignut jc prilično zadovoljujući uspjeh, nu kako u ovim mjestima nije akcija posve dovršena, uslijedit će objelodanjenje konačnoga uspjeha naknadno. Neugodan dojam proizveli su odgovori [»jedinih mjesnih odbora, koji na obaviještenje o dolasku spomenutih izaslanika R. 0.-a u njihovo mjesto po ovoj stvari, odvraćaju od posjete banalnim obrazloženjima, umjesto da u vidu velike važnosti ove akcije svim naporom i mimo svih teškoća prirede teren za uspjeh akcije, koji bi bio vidan odraz požrtvovnosti svih dobrih Židova za uzvišeni cilj. kojemu imaju njihova davanja da služe. R. O. se pouzadno nada. da će cijoniste i pored bilo kakovih teškoća i davanjem i neumornim prikupljanjem ispuniti svoju dužnost. U povodu demisije odbora Židovskog nacijonalnog društva za Bosnu i Hercegovinu u Sarajevu Radni sc Odbor jednodušno izjasnio, te ima dužnost, da odboru, koji je zamjetnom požrtvovnošću, uesebičnošću. a vodjenom čistim, neokaljanim cijomstičkim i židovsko- narodnim svojim uvjerenjem kroz pet godina s uspjehom vodio društvo, izrazi svoju blagodarnost. Budući da jc Židovsko nacLkmalno društvo u Sarajevu, koje je dosad vršilo via fakti funkcije mjesne cijonistiokc or-

ganizacije, demisijom odbora, a naročito postavljanjem komesara po policiji, ne samo stvarno obustavilo svoje već ga Radni Odbor s obzirom na to smatra nepodesnim za vodjenje posala mjesne cijon. organizacije, to Radni Odbor odobravajući prijedlog otstupivšeg odbora Žid. nac. društva n Sarajevu, imenuje dra. med. Adolfa Benaua šekelskitn komesarom u Sarajevu povjeravajući mu podjedno šekelskn propagandu za Bosnu i Hercegovinu. Komesarijat Židovskog narodnog fonda ostaje, razumije se u rukama dojakošnje komisije, pa jednako ostaje gosp. Mojse Mnnt i 1 ja komesarom Židovskog narodnog fonda u Sarajevu. Konstituisanju mjesne cijonističke organizacije za grad Sarajevo imat će se da pristupi po završetku šekelske akcije za ovu godinu u Sarajevu u skupštini plaćalaca šekela.

Iz Jugoslavije Poziv na šekelsku akciju

Iz pradoba biblijskoga staroga vijeka potiče institucija Šekeia Hakodeš: kao simbola jedinstva svih Židova. rPaotac Sekelske institucije bio je Moše Rabenu! Ko plaća Šekel, afirmira svoju pripadnost židovstvu. Ko plaća Šekel, svrstava se time u redove živoga, svoje bđućnosti sigurnoga židovstva. Šekel je instrumenat za izgradnju naše narodne budućnosti i narodne veličine. Adar je od pradavnih vremena šekelski mjesec. Ispunite u ovoj nedjelji svoju šekelsku dužnost! Zasvjedočite svoju solidarnost s plemenom proroka! Ujedinite se u znaku Šekeia! Jer veća od n egove novčane vrijednosti jest vrijednost afirmacije židovstva. I veličajniji od njegova zlatnoga zvcka je renesansa u žiđovskorne srcu! Ujedinite se u znaku Šekeia, e da bismo pomogli svome narodu u njegovu narodnome usponu, kako bi postao narodom slobode i čiste kulture! U ovoj šekelskoj ned elji dajte svjedočanstvo o tome, da Vam udes Vašega plemena u svjetskoj povijesti nije ravnodušan! I ne budite malodušni u danima nade! Misna u knjizi Šckalim kaže; U Adaru je dužnost davati Šekel i utirali ceste. Ajde dakle, dajte zlatni Šekel i utirajte mesijanske puteve, što no vođe prema Cijonu! Kako bi grobovi u Hebronu zasjali u jutarnjem svjetlu! I kako bi svećenikov glasnik mogao javiti: »Moj gospodaru, veliki svečenićef Jutarnje sunce sja na grobove onih, što snivaju u Hebronu!« * Donašamo i usvajamo ovaj lijepi šekelskf proglas iz bratskoga lista Jiidisclves Volksblatt u Novom Sada. Jevrejski Dom u Beogradu. Ovih dana obavilo se u Beogradu svečano otvorenje prostorija cijonističke organizacije i >Jevrejskog Glasnika«. Kođ pričvršćenja mezuze govorio je dr. Alkalay, stari borac za. cijonističku ideju, te je tom prilikom izreikao nadu, da će ovaj novi dom sjediniti vaskoliko Jevrejstvo Beograda. Jcvrejskom Domu je zadaća, da bude centrom svih duševnih nastoajnja i da tako potpo-

8

,Ž I D O Vc

BROJ 12.